Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/46

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


38 BOLLANDISTI St. Michel u Bruxellesu. Pomalo se tu skupi golema hagio­ grafska knjižnica od 150.000 sv. Izlazi 7. sv. za listopad. prerađuju se ona tri sveska. što izađoše iza 1773. Djelo seže danas do 10. studenoga. Zadnji svezak izdaše ll. Delehaye i P. Peeters (Novembris tomus IV. dies 9 et 10 1925). Acfa SS. doživješe tri izdanja: 1. izvorno izdanje samih bollandista, Antwerpen, Tongerloo, Bruxelles (63 sv.); 2. mletačko (1734-70) do 6. listopada; 3. parisko (1863-75) do 12. listopada. Od 1882 izilaze Analecfa Bollandiana u 4 sv. godišnje s kritičkim studijama, predradnjama. kriti­ kama glavnih hagiografskih rukopisa. G . 1892 dodaju Bulle­ tin des Publications hagiographiques, točan popis svih ha­ giografskih djela s ocjenama. LIT.: Sommervogei, Bibliolheque de la Compagnie de Jesus, L, 1624-75; H. Delehaye, A Iravers trois siecles, L'oeuvre des Bol/Bndisles 1615 il 1915, Bruxelles 1920; Card. Pitra, Eludes sur lB col/eclion des Actes des SBinls, Pariz 1850. I. J. BOLLE, Hermann, * Koln 18. X. 1845 , t Zagreb 17. IV . 1926, arhitekt. Arhitektonsku obrazovanost stekao je u Kol­ nu i Beču, gdje je radio kod glasovitog arhitekta Fridrika Schmidta te sudjelovao kod restauracije stolne crkve sv. Stjepana i drugih bečkih cr­ kava. Zimi 1875-76 boravio je u Italiji te snimao glaso­ vite građevne spomenike. U Rimu upoznao ga je biskup Strossmayer, koji je do smrti podržavao s njim iskreno pri­ jateljstvo. G . 1878 povjerio mu je župnik Žerjavić izrad­ bu osnove za restauraciju crkve u Mariji Bistrici. U slu­ žbi arh. Schmidta izradio je B. detaljne nacrte za palaču akademije na Zrinskom trgu u Zagrebu te rukovodio gra­ dnjom stolne crkve u Đako­ vu. G . 1879 počeo je B. pri­ premne radove za restauraciju stare katedrale u Zagrebu, no HERMANN BOLLe veliki potres 9. XI . 1880 preki· nuo je taj pothvat pretvorivši polovinu prvostolne crkve u ruševine. Po želji crkvenih kru­ gova podignuta je zatim po osnovama B. i pod njegovom upravom na ostatcima stare katedrale nova prvostolna crkva, a njezini su građevni radovi dovršeni oko 1900. Nastanivši se u Zagrebu razvijao je B. više od 3 deset­ ljeća mnogostranu djelatnost izradivši osnove za brojne crkvene i svjetovne građevine širom Hrvatske, kao za arkade i kapelicu na Mirogoju, restauraciju Markove, fra­ njevačke i Petrove crkve. pregradnju grčkoistočne i grko­ katoličke crkve, zgrade obrtne i muš. učiteljske škole i mnoge druge građevine u Zagrebu, zatim za brojne crkve, župne dvorove i oltare po cijeloj zemlji. Najveće zasluge stekao je B. podizanjem domaćega hrvatskog građ. obrta te izobrazbom mnogobrojnih hrvatskih umjetnih obrtnika. Njegovim naporima imade se zahvaliti, što je već 1882 u Zagrebu otvorena obrtna škola. u kojoj su pod njegovom upravom obrazovani ponajbolji hrvatski obrtnici i graditelji. Na čelu te škole djelovao je B. sve do svoga umirovljenja 1914 u činu dvorskog savjetnika. Radove hrvatskih obrtnika izložio je B. na izložbama u Trstu (1882), Budimpešti (1896) i Parizu (1900). U svom ateljeru izobrazio je B. i velik broj hrvatskih arhitekata i graditelja. a mnoge je podupirao, da su mogli učiti u inozemstvu. Bio je jedan od utemeljitelja hrvatskog društva umjetnosti i podupirao je umjetnička nastojanja. Njegova opsežna korespondencija sa Stross­ mayerom i Račkim sačuvana je. ali neistražena te sadržava zacijelo važnih i nepoznatih podataka o mnogim građe­ vnim pitanjima onoga vremena u Hrvatskoj, LIT.: Tehnički lisi g. VIII .. br. 20, Zagreb 1926 S.S.N. BaLUN, Wilhelm, * 1835. t 1924. finski mislilac, odlučan protivnik Hegelove nauke, koju je K. Sederholm (1789 do 1867) uveo u Finsku i ondje zastupao. A. B-a. BOLMARČIĆ. Gavro * Cres oko 1670, franjevac-gla­ goljaš. Škole učio u Zagrebu. na Rijeci i u Milanu. U redu djelovao kao profesor bogoslovlja u Milanu i na Glavo­ toku. Tu je uredio samostanski arhiv i sastavio za nj re­ gesta. LIT.: Vj. Spinčić. Crtice iz knj/ž. kulture Islre, Zagreb 1926. F . F . BOLNA SLADOSTRAST --+ AIgolagnija. BOLNICE su ustanove za liječenje bolesnika. Prije su bile poznate pod imenom hospital, lazaret i t. d . . a danas - BOLNICE

SOBA U BOLNICI HOTEL-DIEU U PARIZU (15. st.) (C. ToIlet, Les edifices hospilaliers) ih ima različnih vrsta. te se dijele na veće i manje, javne i posebničke. državne. gradske, općinske i dr. bolnice, klinike. sanatorije, lječilišta. oporavilišta i t. d . Hospital (lat. hospitalis »gostinjski«) su najprije bile sobe ili uređaji. određeni za goste, odnosno strance, koji su se poslije upotrebljavali za liječenje gosti. putnika i dr. Lazareti su isprva bili izolacione bolnice ili skloništa. zvani tako po tom. što su već u 7. st. u Rimu gubavce izo ­ lirali u Hospitale Sancti Lazari, a 1374 određeno je u Mle­ cima. da se na Otoku sv. Lazara postavi karantena protiv kuge, u kojoj su svi došljaci s Istoka morali proboraviti 40 dana (quaranta »četrdeset«, odatle »karantena«), da sc očiste i liječnički pregledaju. Kasnije su se pod imenom lazaret razumijevale u glavnom vojničke bolničke ustanove te previjališta i zavojišta ranjenika. ROLNICA SV. DUHA U RIt-ll' l ' POL. 19 . ST. rEnciclopt!dia ltalial1ć1)