37 BOLIVIJA - BOLLANDISTI je produženo u SIJecnJU 1936. Kad je u travnju 1938 B. odbila prijedlog konferencije posrednika u Buenos Airesu, prijetio je novi rat. Tada se u svibnju 1938 sastadoše u Buenos Airesu predstavnici svih američkih država i 21. VII. 1938 riješiše definitiv11'O to pitanje. LIT.: C. Wiener, Bolivie et Perou, Pariz 1880; Mossbach. Bolivia 1875; C. Matzenauer, Bolivia in histor.• geogr. und kult. Hinsicht, Beč 1897; L. Paz, Historia general del Alto Peru, hoy Bolivia, Sucre 1919; A. Arguedas, Historia general de Bolivia, La Paz 1922; J. M. Camacho, Historia de Bolivia, La Paz 1906; M. A . Milhaud, L'Amerique /atine, u Lavisse et Rambaud, Histoire generale, X., Xl., XII., Pariz 1909, 1904, 1905. G. N. Ustav. Od 1826---1878 t B . je izmijenila dvanaest us t-a va, većinomt nasilnim putem. Po sadašnjem ustavu od 17. X . 1880 B. je demokratska republika. Zakonodavstvo vrši kongres, sasta vljen od dvije komore. Članovi za stupničke komore biraju se izravno na 4 godine, a svake druge godine obnavlja se polovica zastupstva. U senat dolaze po 2 senatora za svako od 8 okružja. Biraju se na 6 god. , a svake druge godine obnavlja se tre ćina senata. U određenim slučaje BOLIVIJSKI GRB vima (kada treba ovjeroviti izbor predsjednika republike, prihvatiti njegovu ostavku, navi jestiti rat i t. d.) vijećaju i zaključuju obje komore za jedno (kongres). Kongres rješava i primjedbe predsjednika republike na zakone, prihvaćene u obje komore. Pred sjednik se bira izravnim tajnim glasovanjem sviju građana na 4 godine. Zastupnička komora može uz odobrenje senata optužiti predsjednika republike i ministre pred vrhovnim sudom, kojega članove ona bira na trojni prije dlog senata. J.A. Književnost. O početcima i razvitku bolivijske knjiže vnosti može se reći uglavnom, što i o književnosti ostalih zemalja latinske Amerike, jer su slične prilike stvorile i slične težnje zemalja i naroda, što je opet našlo odraza u njihovim književnostima. Isprva je bolivijska književnost jače ovisna o španjolskoj nego na pr. argentinska. Ima do duše pisaca s njezina vlastitog područja, ali nestalnost po litičkoga života i malobrojnost evropskoga življa prema urođeničkom nijesu pogodovali posebnom duhovnom ra zvitku. Radi toga se razmjerno kasno javljaju pisci, kojima su djela u biti bolivijska i koja se odlikuju lokalnim kolo ritom. Prvi su od njih Fra Antonio de la Calancha s dje lom Cor6nica moralizada del Orden de San Augustin (1600) i Bartolome Martinez y Vela s djelom Villa Impe rial de Potosi (1702). Oni iznose uz povijest i legende svo jega kraja. Nastajanjem nove državne individualnosti ja vljaju se mnogi pjesnici, kojima je na čelu L Manuel Loza (1789-1862), oduševljen domoljub i slobodar. U doba romantizma i revolucije ističu se nova imena. Daniel Calvo (1832-1880) iznosi motive iz života svoga kraja i naroda. Julio Jaimes uspješno opisuje lokalni ambijenat. U nove lama iznose život urođenika i naseljenika Nataniel Aguirre, Alcides Argiiedas i dr. Kao dramatik ističe se Benjamin Lenz, kao satirik Reyes Ortiz, te dalje pjesnici Jose Bu stamante (1821-1884) i Nestor Calindo (1830-1865). Lirik Rosendo Vi11alobo sentimentalni je sanjar pod utjecajem Lamartinea kao i većina bolivijskih pjesnika, koji naginju gotovo svi sentimentalnosti i melankoliji. Od suvremenika je najvažniji predstavnik moderne škole Ricardo Taimes Freire, odličan artist, kojemu je to zajednička crta s Ru benom Darijem, s kojim ga inače veže iskreno prijatelj stvo. A. M. BOLKAY, Stjepan, * Rimaszombat 1887, t Sarajevo 18. VIII. 1930, zoolog. Učio je u Budimpešti. U prosincu 1918 postavljen je za kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je vodio odio za kraliješnjake. Na tom je području objelodanio oko 100 zapaženih znanstvenih rasprava na hrvatskom, madžarskom, njemačkom i engleskom jeziku. BIBL.: Osno.ve uporedne osteologije anurskih batrahija, Glasnik ze· malJskog muzeja, Sarajevo 1919; Tablica za određivanje amfibija Jugo slavije, Glasnik Hrv. prir. društva, 34, Zagreb 1922; Kritische Bemer kungen zur Usteologie, Phy/ogenie u. Systematik der Anuren, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1921-22; Catalogue of the Mammals Occuring in Bosnia-Hercegovina, Biologica Hungariea, knj. L, sV. 2 .. Budimpešta 1924; Preliminary Notes on a New Mole (Taipa hercegovinensis n. sp.) u Novitates Musei Sarajevoensis, br. I, Sarajevo 1925; Vber den Schiidel von Tri/on crocatus, Zool. Anz., sv. 72, 1927; Die Schiidel der Salaman drinen, Zeitschr. f . die gesamte Anatomie, Berlin 1928; Die zoogeogr. Bedeutung des Neretva-Tales, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1928; Con tributions to the Knowledge of Lacerta muralis albanica, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1928; Contrib. to the Herpetology of Northeastern Bosnia. Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1929; Ein Bei/rag zur geogr. RUSEVINE TIAHUANACA Verbr. des Proteus anguinus, Glasnik zem. muzeja, Sarajevo 1929; Amphibien u. Reptilien von Sarajevo und Umgebung, Glasnik zem. mu zeja. Sarajevo 197.9. LIT.: R. Zaplata, Dr. Stjepan Bo/kay, u Glasniku zem. muzeja, god. 42., sv. 1 ., Sarajevo 1930. K. B. BOLLAND, Gerardus Johannes, * 1854, t 1922, profesor u Leidenu, istaknuti predstavnik filozofske misli u Nizo zemskoj; pristajući najprije uz Ed. v. Hartmanna, priklanja se oko 1899 Hegelovoj nauci, ne bez neke samostalnosti i !zražajne prednosti nasuprot teškome načinu, kojim se Izražava HegeL Kao odličan govornik B. je naišao na velik odziv u širokom krugu. Slobodoumnim, ne uvijek naučno opravdanim nazorima svojim često je izazvao oštre borbe i teške prigovore. U duhovnom životu Nizozemske ostavio je znatan trag u vrlo rasprostranjenoj školi, u kojoj se nastavlja Hegelova i njegova nauka. A.B-a. BOLLANDISTI, isusovci, koji izdaju kritičke životopise svetaca nastavljajući djelo, koje je započeo njihov subrat Bolland Johannes, * Julemont kod Bollandena (Liege) 3. VI!!. 1596, t Antwerpen 12. IX . 1665 . Poticaj za to djelo, kOJe se zove Acta sanctorum (v.) , dao je Bollandu isusovac H. Rosweyde, koji je udario osnove, a Bolland je njegov nacrt proširio i nastavio njegov rad. Sa suradnikom G. Henschenom izdao je 1643 prva dva folio-sveska sa životo pisima svetaca, koji se slave u siječnju. Treći suradnik toga djela Daniel Papebroch (1628-1714) i Henschen obilaze sve evropske knjižnice, skupIjaju golemu građu i time osnivaju »Musaeum hagiographicum« u Antwerpenu. Tri sveska o svecima veljače 1658 pokazuju još veću znanstvenu i teh ničku savršenost. U najsjajnijem razdoblju rada, 1668, izlaze 3 sv. za ožujak, 1675 za travanj, a 1688 3 sv. za svibanj. Novi suradnici pristupaju: K. Janninck i F. Baert. Flandrijska isusovačka pokrajina smatrala je časnom duž nošću, da »Acta Sanctorum« održi. Aleksandar VII. izja vljuje, da nikad nije bilo poduzeto djelo od veće koristi za Crkvu od ovoga. Papebroch je radi svoje slobode u kritici imao dosta neprilika, ali je našao zaštite kod Sv. Stolice (1697-1700). Do 1700 izišlo je 50 golemih folio-sve zaka (do 7. listopada). Surađuju: K. de Bye, Ign. Rubens. Kada je isusovcima zabranjeno djelovanje, bollandisti se povlače u opatiju Coudenberg, a kad je i ona bila ukinuta, .preuzimaju ostavštinu premonstratenzi u Tongerloou, gdje Je. za provale francuskih četa velik dio građe skupa s mu zeJem propao. - Nanovo zaQočinju rad: l. de Boone, J . van der Moore, P. Coppers i J. van Hecke 1837 u kolegiju
