Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/42

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


34 BOLIVIJA MOTIV IZ TUPI ZE Rudača antimona, koja sadržava mnogo zlata i srebra, raširena je u velikim količinama po B. Volframove rudače (volframita) ima u području između Cochabambe i Santa Cruz de la Sierra. Zlato se ispire gotovo u svim rijekama B. Ugljene naslage, u koliko ih ima u B., s adržavaju zna­ tan postotak sumpora, pa je ugljen iz tih naslaga potpuno neupotrebljiv za prerađivanje metala. Naftom je bogata zona, koja se proteže uz istočne pristranke Anda od Santa Cruz de la Sierra pa do granice Argentine. Stanovništvo. Prema zadnjem popisu stanovništva ima B. 3,5 milijuna stan.; od toga gotovo polovinu Indijanaca, milijun mješanaca i Y:! milijuna bijelaca. Na 1 km2 ne dolaze ni 3 stanovnika. Golema većina je rimokatoličke vjere. Osnovni sloj bijelaca pripada isključivo španjolskoj rasi. Indijanci se dijele na civilizirane i primitivne. Prvoj grupi pripadaju isključivo oba plemena Aimara i Quechua. Stanuju u Puni, naročito oko Titicaca jezera. Oni pripa­ daju andoperuanskoj familiji indijanske rase, te su duho­ vno veoma razvijeni; njihovim se jezikom mnogo govori u B. Malobrojna necivilizirana plemena, koja se bave go­ tovo isključivo lovom iribolovom, nastavaju područje Amazone, a u području Paraguaya ima nekoliko primitiv­ nih plemena, koja pripadaju skupini Guarama. Mješanci, koji potječu od bijelaca i Indijanaca, zovu se Cholo. Ratarstvo. B . se dijeli u tri privredne krajine. Područje Oruro je gotovo isključivo rudarsko, drugo je Santa Cruz de la Sierra prema La Plati i treće u porječju Madeire, pritoka Amazone. Granice ovih krajina mogu se općenito tako povući, da cijelo Andsko područje pripada privrednoj krajini Oruro, a granica između privrednih krajeva Santa Cruz de la Sierra i Madeire ide razvođem između Amazone i Paraguaya. Ratarski proizvodi, u prvom redu pšenica i kukuruz, služe isključivo vlastitim potrebama zemlje, pa često i ne dostaju. Plantažno gospodarstvo najbolje uspi­ jeva u regiji Jungas na istočnim pristrancima Anda i u istočnom Andskom predgorju, ali poradi manjkavih trans­ portnih putova i poradi nestašice radne snage nije razvi­ jeno na onom stupnju, kako bi moralo biti s obzirom na klimatske prilike i rodno tlo. Odlično se voće uzgaja u području Sucre i Cochabamba. Koka (Eryihoxylon coca Lam) se uzgaja ponajviše u dolinama, koje se spuštaju od područja La Paz prema Amazoni. Samo se malen dio te proizvodnje (oko 20%) izvozi, ostalo se potroši u samoj zemlji. Premda je kultura kave još na primitivnom stup­ nju, ipak pripada gotovo najboljoj vrsti na svijetu. Uzgaja se u području Jungas. Duhan i vino služi samo za domaće potrebe, a vanilija pretječe i za izvoz. Šumarstvo. Šuma ima u B. veće značenje samo u podru­ čju Amazone i u bolivijskom dijelu Gran Chaca poradi plemenitih vrsta drveta ili opet poradi takvog drveća, koje sadržava velik postotak tanina pa se upotrebljava u indu­ strijske svrhe. Za izvoz dolazi u obzir samo kaučuk i kora kininovca. Bolivijska je guma naime vrlo dobra, ali na svjetsko trži­ šfe dolazi većinom pod tuđim imenima. Produkcija je gume u B. od 1927 znatno pala radi pada cijena i radi velikih prevoznih troškova. Stočarstvo. Područje ekstenzivnoga stočarstva proteže se u B. između istočnih andskih pristranaka i rijeke Para­ guaya, pa se tu uzgaja oko 3,900.000 konja, 264.000 mula, 160.000 magaraca, 2,060 .000 goveda, 390.000 svinja, 5 ,200.000 ovaca, 1 ,800.000 lama i 5,060.000 peradi. Mesni se veleobrt tek počeo stvarati. Za transport u visokom gorju i na ravnjaku Pune uzgaja se većinom stoka za prenošenja tovara, a stoka za klanje uzgaja se u istočnim odnosno jugoistočnim krajinama. Veleobrt je tek u početcima, gotovo posve nerazvijen. Najvažnija je grana prerađivanje različitih rudača i dobi­ vanje kovina, u prvom redu kositera, bakra i volframa. Ve­ leobrt živežnih namirnica dotječe jedva za podmirenje domaće potrebe. Industrija u vezi sa stočarstvom daje ne­ što proizvoda, specijalno kožu i vunu za izvoz. Izvozi se nešto kave, kakaoa, koke, kinina i kaučuka. Veleobrt drveta tek je u početcima. Trgovina i promet. B . je poradi nepovoljnoga geografskog položaja prisiljena uvoziti i izvoziti najveći dio dobara preko chilskog teritorija, tako da je trgovina poradi raz­ mjerno visokih carina u nepovoljnom položaju. Vrijednost izvoza bila je 1936 preko 100 milijuna bolivianosa, a vri­ jednost uvoza oko 55 milijuna. Glavni su predmeti izvozne trgovine: kora kininovca, vuna od alpaka, kositer, bizmut, bakar, zlato i srebro. Dobrih cesta u B. nema mnogo poradi tehničkih i finan­ cijskih poteškoća. Željeznička mreža je dosta slaba. Izgra­ đeno je do sada otprilike 2220 km željezničke pruge. Naj­ važnija je pruga, koja vodi od Titicaca jezera i grada La Paz preko Pune i Arequipe u Peru prema Mollendo. Od velike je važnosti i pruga od Orura preko Huanchaca prema Antofagasti u republici Chile. U zadnje se vrijeme jače radi na izgradnji željezničkih pruga, a mnoge su već odavno projektirane. Cesta ima u B. oko 6000 km, ali sve nisu prvorazredne. Automobilskih cesta ima vrlo malo. B. posjeduje u svemu oko 960 osobnih automobila, 139 autobusa i 1042 teretna automobila. Brzojavna mreža tako­ đer ne odgovara svima potrebama zemlje, jer je duga samo 9540 km. Upravna podjela. Danas se dijeli Bolivija na osam okružja (El Beni, Chuquisaca, Cochabamba, La Paz, Oruro, Potosi, Santa Cruz, Tarija), koji se dalje dijele na pokra­ jine, te tri teritorija (delegaciones: El Chaco, Noroeste, Oriente), koji su neposredno pod upravom središnje vlade. Duhovna kultura. Naobrazba stanovništva je izvan gra­ dova vrlo malena. Obvezatno pohađanje pučkih škola nije svagdje provedivo radi veoma udaljenih i raštrkanih na­ selja. U svakoj pokrajini postoji barem jedna srednja škola, ali ima i stručnih škola. B . ima 6 sveučilišta, jednu školu za arhitekturu i rudarstvo II La Pazu. Knjižnice i muzeji su po većim gradovima. Državna vjera je rimo­ katolička. Nadbiskupu, koji rezidira u gradu Sucre, podre­ đeni su biskupi u Cochabambi, Santa Cruzu de la Sierra i La Pazu. Topografija. Glavni grad republike La Paz (150.165 stan.) leži na sjevernom rubu visokog ravnjaka Pune. Drugi po veličini grad je Cochabamba (49.000 stan.) , koji leži jugo­ istočno od La Paza u središtu vrlo rodnih i najnaseljenijih dolina, glasovit poradi voća i cvijeća. Južno od Cocha­ bambe, a sjeverno od Lago Pampa Aullagas smjetšen je Oruro (40.700 stan.), gdje je središte za dobivanje kositera. Potosi (35.900 stan.) leži na 3700 m aps. visine u rudarskoj krajini srebra, pa je željeznicom spojen s gradom Sucre (34.577 stan.) . U istočnom predgorju Anda leži grad Santa Cruz de la Sierra (31.000 stan.) , središte veoma bogatog ratarskog područja, gdje se uzgaja u nizini slado rna trska, riža i kakao. a na brdima kava. Od manjih gradova ističu