34
BOLIVIJA
MOTIV IZ TUPI ZE
Rudača antimona, koja sadržava mnogo zlata i srebra,
raširena je u velikim količinama po B. Volframove rudače
(volframita) ima u području između Cochabambe i Santa
Cruz de la Sierra. Zlato se ispire gotovo u svim rijekama
B. Ugljene naslage, u koliko ih ima u B., s adržavaju zna
tan postotak sumpora, pa je ugljen iz tih naslaga potpuno
neupotrebljiv za prerađivanje metala. Naftom je bogata
zona, koja se proteže uz istočne pristranke Anda od Santa
Cruz de la Sierra pa do granice Argentine.
Stanovništvo. Prema zadnjem popisu stanovništva ima B.
3,5 milijuna stan.; od toga gotovo polovinu Indijanaca,
milijun mješanaca i Y:! milijuna bijelaca. Na 1 km2 ne
dolaze ni 3 stanovnika. Golema većina je rimokatoličke
vjere. Osnovni sloj bijelaca pripada isključivo španjolskoj
rasi. Indijanci se dijele na civilizirane i primitivne. Prvoj
grupi pripadaju isključivo oba plemena Aimara i Quechua.
Stanuju u Puni, naročito oko Titicaca jezera. Oni pripa
daju andoperuanskoj familiji indijanske rase, te su duho
vno veoma razvijeni; njihovim se jezikom mnogo govori
u B. Malobrojna necivilizirana plemena, koja se bave go
tovo isključivo lovom iribolovom, nastavaju područje
Amazone, a u području Paraguaya ima nekoliko primitiv
nih plemena, koja pripadaju skupini Guarama. Mješanci,
koji potječu od bijelaca i Indijanaca, zovu se Cholo.
Ratarstvo. B . se dijeli u tri privredne krajine. Područje
Oruro je gotovo isključivo rudarsko, drugo je Santa Cruz
de la Sierra prema La Plati i treće u porječju Madeire,
pritoka Amazone. Granice ovih krajina mogu se općenito
tako povući, da cijelo Andsko područje pripada privrednoj
krajini Oruro, a granica između privrednih krajeva Santa
Cruz de la Sierra i Madeire ide razvođem između Amazone
i Paraguaya. Ratarski proizvodi, u prvom redu pšenica i
kukuruz, služe isključivo vlastitim potrebama zemlje, pa
često i ne dostaju. Plantažno gospodarstvo najbolje uspi
jeva u regiji Jungas na istočnim pristrancima Anda i u
istočnom Andskom predgorju, ali poradi manjkavih trans
portnih putova i poradi nestašice radne snage nije razvi
jeno na onom stupnju, kako bi moralo biti s obzirom na
klimatske prilike i rodno tlo. Odlično se voće uzgaja u
području Sucre i Cochabamba. Koka (Eryihoxylon coca
Lam) se uzgaja ponajviše u dolinama, koje se spuštaju od
područja La Paz prema Amazoni. Samo se malen dio te
proizvodnje (oko 20%) izvozi, ostalo se potroši u samoj
zemlji. Premda je kultura kave još na primitivnom stup
nju, ipak pripada gotovo najboljoj vrsti na svijetu. Uzgaja
se u području Jungas. Duhan i vino služi samo za domaće
potrebe, a vanilija pretječe i za izvoz.
Šumarstvo. Šuma ima u B. veće značenje samo u podru
čju Amazone i u bolivijskom dijelu Gran Chaca poradi
plemenitih vrsta drveta ili opet poradi takvog drveća, koje
sadržava velik postotak tanina pa se upotrebljava u indu
strijske svrhe.
Za izvoz dolazi u obzir samo kaučuk i kora kininovca.
Bolivijska je guma naime vrlo dobra, ali na svjetsko trži
šfe dolazi većinom pod tuđim imenima. Produkcija je gume
u B. od 1927 znatno pala radi pada cijena i radi velikih
prevoznih troškova.
Stočarstvo. Područje ekstenzivnoga stočarstva proteže se
u B. između istočnih andskih pristranaka i rijeke Para
guaya, pa se tu uzgaja oko 3,900.000 konja, 264.000 mula,
160.000 magaraca, 2,060 .000 goveda, 390.000 svinja, 5 ,200.000
ovaca, 1 ,800.000 lama i 5,060.000 peradi. Mesni se veleobrt
tek počeo stvarati.
Za transport u visokom gorju i na ravnjaku Pune uzgaja
se većinom stoka za prenošenja tovara, a stoka za klanje
uzgaja se u istočnim odnosno jugoistočnim krajinama.
Veleobrt je tek u početcima, gotovo posve nerazvijen.
Najvažnija je grana prerađivanje različitih rudača i dobi
vanje kovina, u prvom redu kositera, bakra i volframa. Ve
leobrt živežnih namirnica dotječe jedva za podmirenje
domaće potrebe. Industrija u vezi sa stočarstvom daje ne
što proizvoda, specijalno kožu i vunu za izvoz. Izvozi se
nešto kave, kakaoa, koke, kinina i kaučuka. Veleobrt
drveta tek je u početcima.
Trgovina i promet. B . je poradi nepovoljnoga geografskog
položaja prisiljena uvoziti i izvoziti najveći dio dobara
preko chilskog teritorija, tako da je trgovina poradi raz
mjerno visokih carina u nepovoljnom položaju. Vrijednost
izvoza bila je 1936 preko 100 milijuna bolivianosa, a vri
jednost uvoza oko 55 milijuna. Glavni su predmeti izvozne
trgovine: kora kininovca, vuna od alpaka, kositer, bizmut,
bakar, zlato i srebro.
Dobrih cesta u B. nema mnogo poradi tehničkih i finan
cijskih poteškoća. Željeznička mreža je dosta slaba. Izgra
đeno je do sada otprilike 2220 km željezničke pruge. Naj
važnija je pruga, koja vodi od Titicaca jezera i grada La
Paz preko Pune i Arequipe u Peru prema Mollendo. Od
velike je važnosti i pruga od Orura preko Huanchaca
prema Antofagasti u republici Chile. U zadnje se vrijeme
jače radi na izgradnji željezničkih pruga, a mnoge su već
odavno projektirane. Cesta ima u B. oko 6000 km, ali sve
nisu prvorazredne. Automobilskih cesta ima vrlo malo.
B. posjeduje u svemu oko 960 osobnih automobila, 139
autobusa i 1042 teretna automobila. Brzojavna mreža tako
đer ne odgovara svima potrebama zemlje, jer je duga samo
9540 km.
Upravna podjela. Danas se dijeli Bolivija na osam
okružja (El Beni, Chuquisaca, Cochabamba, La Paz, Oruro,
Potosi, Santa Cruz, Tarija), koji se dalje dijele na pokra
jine, te tri teritorija (delegaciones: El Chaco, Noroeste,
Oriente), koji su neposredno pod upravom središnje vlade.
Duhovna kultura. Naobrazba stanovništva je izvan gra
dova vrlo malena. Obvezatno pohađanje pučkih škola nije
svagdje provedivo radi veoma udaljenih i raštrkanih na
selja. U svakoj pokrajini postoji barem jedna srednja
škola, ali ima i stručnih škola. B . ima 6 sveučilišta, jednu
školu za arhitekturu i rudarstvo II La Pazu. Knjižnice i
muzeji su po većim gradovima. Državna vjera je rimo
katolička. Nadbiskupu, koji rezidira u gradu Sucre, podre
đeni su biskupi u Cochabambi, Santa Cruzu de la Sierra
i La Pazu.
Topografija. Glavni grad republike La Paz (150.165 stan.)
leži na sjevernom rubu visokog ravnjaka Pune. Drugi po
veličini grad je Cochabamba (49.000 stan.) , koji leži jugo
istočno od La Paza u središtu vrlo rodnih i najnaseljenijih
dolina, glasovit poradi voća i cvijeća. Južno od Cocha
bambe, a sjeverno od Lago Pampa Aullagas smjetšen je
Oruro (40.700 stan.), gdje je središte za dobivanje kositera.
Potosi (35.900 stan.) leži na 3700 m aps. visine u rudarskoj
krajini srebra, pa je željeznicom spojen s gradom Sucre
(34.577 stan.) . U istočnom predgorju Anda leži grad Santa
Cruz de la Sierra (31.000 stan.) , središte veoma bogatog
ratarskog područja, gdje se uzgaja u nizini slado rna trska,
riža i kakao. a na brdima kava. Od manjih gradova ističu
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/42
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice
