Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/41

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


33 BOLIVIJA južni dio, koji se proteže na sjeyer od Gran Chaca, a sastoji se od ilovače i pijeska, gotovo je potpuno ravan, stepskog karaktera i mjestimice pokriven slanim močva­ rama. Vode. Razvode ne ide uvijek po najvišim lancima. Jugo­ istočno od Titicaca jezera ide po neznatnom hrptu grade­ nom od crvenih pješčenjaka. Na istoku Cordillera Ori­ ental, koje čine razvode prema Tihom oceanu, skupljaju se vode u rijeke Madeiru i Paraguay. Paraguayu pritječu Rio Bermejo, koji samo gornjim tokom pripada B., i Pilcomayo, koji do 19° j. šir. prima sve vode s istočnih pristranaka Cordillera Oriental, ali nije posvuda plovan, jer u nizini tvori prostrane močvare »Banados de Pilco­ mayo«. Važniji je sam Paraguay. koji ujedno čini i jedan dio istočne granice prema Braziliji. Razvode izmedu ovoga područja i Amazone tvori na zapadu jedan gorski lanac, koji u blizini Mato Grosso doseže brazilsku granicu. Na mnogim je mjestima ovo razvode veoma nisko. Najvažnije izvorne rijeke Madeire na bolivijskom području jesu Rio Beni s Rio Madre de Dios i Rio Mamon~, koja se u svom gornjem toku zove i Guapay ili Rio Grande s desnom pri­ tokom Rio !tener ili Guapore. U svom riječnom sistemu ima B. veliku mrežu vodenih putova, ali joj manjka veza s morem, jer sistem Madeira-Mamore tvori opasne brzice na izlasku iz B. Sjeverozapadnim dijelom zemlje protječu Rio Purus i Rio Jurua sa svojim pritocima. U zapadnom dijelu visokog ravnjaka bolivijske Pune proteže se od juga prema sjeveru cijeli niz slanih jezera, koja nemaju Ot jecanja, kao što je Pampa de Empeza ili de Salinas, dalje Cienaga de Coipasa, u koju utječu Rio Casapa, zatim Rio Loca-Ahuira, odvirak lagune Pampa AulIagas. Podneblje. U klimi se očituju svi najrazličniji prijelazi od najvlažnije tropske klime s veoma obilnim kišama i ne­ prolaznim prašumama Selvas u području Amazone i Jun­ gas na pristrancima istočnih Cordillera pa do vječnog sni­ jega na najvišim Andskim vrhuncima. Unutrašnje doline istočnih Cordillera i njihove najviše stepenice Cabazeras del Valle čine prijelaz od tropske i suptropske u umjerenu klimu. Puna je, kako je već rečeno, u sjevernom dijelu do­ sta dobro navodnjena te ima podnošljivu umjerenu klimu, ali prema jugu biva sve suša i potpuno pustinjska. Viši di­ jelovi Pune imaju oporu klimu (Puna brava), koja poste­ peno prelazi u alpsku. Snježna granica je na zapadu u vi­ sini od 5000 m, a na istoku 4800 m. U području Cordillera utječu na klimu hladne struje zraka, koje dolaze s Tihog oceana, ali o tomu još manj­ kaju podrobnija opažanja. U kišno doba od prosinca do ožujka pada relativno dosta malo kiše, odnosno u višim aps. visinama dosta malo snijega. Zimska je suha perioda vrlo hladna i suha. Tako zapadna i istočna B. pripadaju najsušim dijelovima Južne Amerike. Bolji je u tom po­ gledu položaj istočne B. Biljni svijet. Svaka morfologijski prirodna cjelina B. ima svoju naročitu floru, koja je posve klimatski uvjetovana. Prema klimi možemo i biljni svijet razdijeliti u više regija. Bolivijska Puna karakteristična je poradi potpune nesta­ šice drveća. Jedino različite zeleni i trave služe stoci za hranu. U zapadnim lancima Cordillera ističu se poradi znatne suše stepe, grmlje i različite vrste kakteja. Južni dio Pune gotovo je potpuna pustinja, a u sjevernom dijelu oko Salara prevladavaju halofiti. Nešto više zelenila ima oko Titicaca jezera. Ratarstvo je na Puni vrlo oskudno; uzgaja se ponajviše krumpir i ječam. Od Pune se bitno ra­ zlikuju Cabazeras de los valles na visini od 3300 do 2900 m, u kojima već vlada ugodnija temperatura i veća vlaga. Ovdje ima već i nešto šuma, obraduje se pšenica, kukuruz i povrće te različite vrsti voća. Na nižim aps. visinama Medio Jungas (2900-1600 m) uspijevaju već sve žitarice i voćke umjerenog pojasa, ali i neke biljke tropskoga po­ jasa, kao banane i batate. U šumama prevladavaju kinovci (Cinchona calisaya Wedd.), koji dolaze samo u tropskim brdskim šumama na istočnim pristrancima gora. U podru­ čju Jungas, koje obuhvata svu zemlju na istočnim pri­ strancima Cordillera ispod 1600 m aps. visine, prevladava potpuno tropski karakter, te uspijeva sve tropsko bilje, poimence koka, kakao, kava, sladorna trska, ananas, ba­ nane, riža i papar. Najviši vrhunci i brda iznad Pune odli­ kuju se posve alpskom vegetacijom. Zivotinjski svijet je u B. veoma bogat različnim obli­ cima, ali se mijenja gotovo posvema s različnom aps. visi­ nom. U visokom gorju dolaze životinje, koje su prilago- ULAZ U RUDOKOP TUTIJE CHACALTAL (5000 ID visine) đene na životne uvjete hladnije klime, kao na pr. vicuna, guanaco i lama, od ptica neke vrsti kosova, a od kukaca trčci (carabidae). U regiji Jungas zastupane su gotove sve porodice tropske Južne Amerike, kao na pr. različite vrsti majmuna, vrste mačaka, napose puna i jaguar, zatim šum­ ski pas (lcticyon venaficus Lund). U velikim niz.Jnama na istoku žive uza spomenute žiYotinje još i tapiri, nutrije, ljenivci. Od ptica treba osobito spomenuti kolibriće, koji su rašireni od nizine pa gotovo do snježne granice. Česte su i papige, različite žune i djet1ovi, te veoma mnogo ra­ zličnih vrsta kukaca. Na najvišim planinama B. živi kon­ dor. U jugoistočnim krajevima prevladavaju stepske živo­ tinje, većinom glodavci, mravojedi. Rudno blago. Znamenito je rudno blago B., na prvome mjestu kositer. Najvažnija ležišta kositera nalaze se jugo­ istočno od Titicaca jezera u Cordillera Quinza Cruz, zatim u području izmedu gradova Oruro, Avicaya i Uncia, u području oko grada Potosi i u južnoj pokrajini. Naj­ važniji su rudnici kositera LIallagua, La Salvadora, OpIoea. Rudača se vadi još uvijek na veoma primitivan način, a na isti se primitivan način iz rudače dobiva metal, pa je produkcija relativno slaba. U kolonijalno doba bila je proizvodnja srebra najvažnija grana rudarstva. Danas se srebro u B. dobiva samo kao sporedni proizvod iz kositrenih, olovnih i volframovih ru­ dača. Najvažnija su područja za dobivanje srebra pokra­ jina La Paz i Cordillera Real, gdje srebro često dolazi pomiješano s kositerom. Najvažnija nalazišta nalaze se kod grada Oruro i Potosi. Bakar se vadi u rudniku kod mjesta Corocoro, a to je ujedno i jedini rudnik bakra, koji je danas u pogonu, jer se nalazi na dosta zgodnom prometnom položaju, naime u blizini željeznice, koja vodi na Tihi ocean (Arica). Bakrene rudače ima veoma mnogo i u drugim ležiš tima, ali nepo­ voljne prometne prilike i druge tehničke poteškoće spre­ čavaju veće iskorišćivanje. Produkcija olova je neznatna poradi niske cijene i trans­ portnih troškova, premda ga u B. ima u veoma velikim količinama. Najvažnija su ležišta kod grada Potosi. U produkciji bizmuta je B. prva zemlja na svijetu, te je sva produkcija u rukama jednog jedinog društva (»Cie 'Aramayo des Mines en Bolivie«), u kojem je angažiran njemački, engleski i bolivijski kapital, a ima svoje sjedi­ šte u Švicarskoj. 3