Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/20

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


12 BOJI - BOJNI BROD koju su u 1. st. pr. Kr. još prije provale Markomana razorili Dačani. Kasnije su se izgubili ostatci Boja u Galiji. Tacit naziva njihovu postojbinu na sjeveru Dunava Boihaemum, koja riječ u srednjo latinskom glasi Boiohaemum, nastala od kelt. B0i i germanskonjemačkog Heim »dom«, »kućištc«. Iz toga se razvila starija njemačka oznaka Beheim, koja dolazi i kao porodično ime. Kasnije su Nijemci počeli riječ upotrebljavati u obliku Bčihmen »Češka«. Boji su također dopirali preko današnje Češke ~ume u kasniju Bavarsku. Stanovnici toga kraja zvali su se srednjo­ latinski Bajuvarii, koja je riječ nastala od keltskogerman­ ske složenice Boio-wari6z. što znači "ljudi Boji«. Iz toga se razvila njema'::ka rijcč Bayern "Bavarska«. G. S. BOJIčIć ALIJA (Alil), koji se često spominje u našim narodnim pjesmama ustaškog ciklusa, historičko je lice. Prema o. Pavlu I"ilobadoviću poginuo je 26. IV. I 663 II Vrulji (između Omiša i Makarske). Sačuvala se predaja. da je A. E. od plemena današnjih Bolčića u Gornjoj Že­ žerici, nedaleko Zadvarja. Pripovijeda se naime, da je bilo dvanaest bra~e Bolčića, od kojih se mlađi poturčio i nazvao Alijom. Čini se, da je DelaIiia, koji se spominje u zbirci narodnih pjesama Matice Hrvatske, istovjetan s Alijom. Inače se još iz početka 18. st. sačuvalo narodnih pjesama, koje spominju Bojčića (Erlangenski rukopis), kao Kačić u »Razgovoru ugodnom«. LIT.: ZN20. XV. i XVI . M. Hj. BOJIĆ, Milutin, "* Beograd 7. V . 1892 , t Solun 8. XI . 1917, srpski pjesnik i dramatičar. Po završenom filozof­ st-om fakultetu u Beogradu bavio se književnom i kaza­ lišnom kritikom. Od E. je ostalo nekoliko zbirki ljubavnih i rodoljubivih pjesama, koje se odlikuju neposrednošću osjećanja i snažnim izrazom (Pesme, 1914; Pesme bola i ponosa, Solun 1917; Soneti, 1922). Od rodoljubivih pje­ sama naročito je poznata njegova Plava grobnica. E. je napisao i dvije povIjesne drame u stihovima (Kraljeva jesen, 1913, Uroševa ženidba, 1914), ali su one manje uspjele. LIT.: J. Skerlie. Pisci i knjige, VII.; M. Ibrovac, Predgovor izd. B-evih pjesama u SKZ. D. P. BOJKO, Vasilj, * 1892, ukrajinski literarni historičar. Pisao je uz ostalo mnogo studija o razvitku povijesti nove ukrajinske literature. BIBL.: Žilja ta Iji/Ha/uma tvorči.t Kvill<i-Osnov'janenka - pri Tvo­ rah, sv. 1 ., Kijev 1918; Do pi/anja pro vpliv 'Zapisok Ahotnika' Tur­ genjeva na 'Narodni Opovidanja' Marka Vovčka, Naše Minule, 1918, knj. 1 .; Marko Vovčok, btoriko·liiter. načerk, Kijev 1918. S. G-č. BOJKOT, naziv po imenu Boyeott. To je bio upravitelj dc,bara u Irskoj, protiv kojeg se s uspjehom digao irski zemljoradnički savez g. 1879. Nečovječni naime postupak Boycottov s irsku'! zakupnicima-seljacima izazvao je OpĆI pokret među Ircima, te su proglasili potpuni gospo­ darski i društveni prekid s tim omraženim i nasilničkim čovjekom. Zbog te opće mržnje morao je Boyeott napu­ stiti Irsku i iseliti se u Ameriku. E. je sredstvo borbe, koje sastoji u tom, da privatna skupina ljudi svojevoljno I po osnovi prekine sve dru­ štvene odnose ili s pojedinačnom osobom ili s drugom skupinom ljudi. Iak.o je riječ novijeg vremena, taj je stari način borbe postojao već u starini. Tako na pr. izbjegavanje saobraćaja s gubavci ma i s nosiocima drugih priljepčivih bolesti; međusobno izbjegavanje vjernika protivnih sekta. Slično je kod Grka postojao ostrakizam, a II srednjem vijeku izbacivanje iz cehova i t. d . Takva »isključenja« pojedi­ naca iz društva pojavljuju se iz različitih uzroka (politi­ čkih, gospodarskih, staleških, vjerskih) i tokom novoga vijeka Čt:sto se "isključenju« pojedinaca pridružuju iz simpatije druge skupine i staleži, pa i čitave stranke i go ­ spodarske ustanove. 1. E. kao vrsta borbe izmedu radnika i poslodavaca po­ javljuje se, kad radniCI ne će da stupe u posao onim po­ slodavcima, koji bi se nećkali udovoljiti radničkim za­ htjevima. E. se može provesti i sa strane poslodavaca prema radnicima, da se isključe iz poduzeća pojedini buntovni radniCi (crne liste). U mnogim se slučajevima isprepleće b. sa štrajkom, isključenjem i t. zvo labelsustavom (v.) . Bilo je slučajeva, da državljani jedne države zbog zaštite radništva proglase bojkot kupn ie i potrošnje koje strane robe; potrošači boj­ kotiraju kupovanje i potrošnju proizvoda nekih tvorničara, koji nepovoljno postupaju s radništvom. 2. E. može biti jako sredstvo i gospodarske borbe: na pr. da potrošači bojkotiraju robu zbog njezina poskuplje­ nja; tvorničari, kad su kartelirani, bojkotiraju tvorničara, koji ne će da pristupi u kartel ili da se prilagodi njihovim ~ijenama; potrošačke zadruge bojkotiraju tvorničare, koji lm ne će prodavati robu uz izvjesni popust; kapitalistički tvorničari bojkotiraju sindikalističke radničke proizvođa­ čke i potrošačke zadruge. E. se katkada provodi između knjižara i nakladnika zbog knjižarskog popusta (rabata). 3. Bojkotom se vrši i društvena i politička borba, koja se počesto nadovezuje na sindikalnu i gospodarsku borbu. Tako u staleškoj organizaciji radnika, liječnika, odvjetnika, inžinira b. protiv člana staleža, koji bi povrijedio propise organizacije, ili nanio svojim činom štetu i sramotu čita­ vom staležu, ili koji bi svijesno radio protiv staleš:ih pro­ bitaka ili ne bi htio stupiti u stalešku or~anizaciju. E. može nastati kod đaka protiv drugova od protivne struje ili protiv pohađanja predavanja pojedinih profesora i t. d. Društveno-politički b. jest na pr. nepohađanje kazališta zbog nepoćudnih glumaca ili pjevača, zatim kavana i go ­ stionica zbog nekih posjetnika ili zbog samog vlasnika, jer taj primjerice pripada nekoj političkoj strancI. Često se vrši b. protiv čitave skupine judi, na pr. protiv židovskih trgovaca (antisemitizam), protiv tuđe robe, b . narodnih manjina protiv svojih vlastodržaca i sl. 4. E. može popnmiti oblike medunarodne društvene i političke borbe. Takva se borba može pojaviti, kad na domaće tržište dolazi strana roba znatno jeftinija, pa se cijenom ubija domaća proizvodnja, a tim stvara neuposle­ nost radne snage. Uspjeh b-a ovisi od mn0go unutrašnjih i vanjskih uvjeta. E. je uspješno sredstvo borbe samo onda, ako je borba dobro organizirana i ako je sam cilj borbe po sebi uspje­ šan. U borbi radnika protiv poslodavaca b. je redovito najslabije sredstvo borbe. Na uspjeh bojkota može utje­ cati javna vlast naročito u međunarodnoj borbi. U tom slučaju dobiva i sam b. obilježja otvorene političke borbe pa time prestaje biti b. u pravom značenju rijeći. E. po svojem učinku može biti povreda osobne časti, ošteĆivanje imovine i probitaka bojkotiranih pojedinaca ili skupina pa zakonodavstvo može stoga suzbijati takve vrste bojkota. M. I. Najznatniji primjeri b-a kao međunarodne borbe nalaze se u povijesti dalekog Istoka. Istočne zemlje često bojko­ tiraju proizvode sa zapada bilo radi zaštite vlastite indu­ strije ili kulture, bilo kao sredstvo borbe za narodnu slo ­ bodu. Kina je bojkotirala 1905 robu iz USA u znak pro­ testa protiv lošeg postupka s njezinim sunarodnjacima; 1908, 1919, 1927 bojkotira Japan. Jednako su se Indijci poslužili bojkotom proti Velikoj Britaniji. G . 1905 indijski narodni kongres proglašuje b. inozemne robe, što je do­ vodilo ne samo do toga, da se mnoštvo nije htjelo poslu­ žiti engleskom robom, nego nije htjelo ni da pohađa engle­ ske škole. E. se Indijaca ponavljao sve do najnovijeg vremena i dobivao katkada značaj pobune. Misaonu po­ dlogu dao je bojkotu kao i čitavoj indijskoj borbi protiv engleza Mahatma Gandhi svojim pasivnim otporom. LIT.: Retzbach, Der Baycott, eine sozial-ethische Ur.tersuchung, Freiburg i B. 1916; G. Carrara, II boicottaggio, Milan 1929; R. Eget­ meyer. Der Boykott als internazionale Waffe, Leipzig 1929. B. P. BOJNA ...... Bataljun.

BOJNA KOLA Kola.

BOJNA POšTA Pošta.

BOJNI BROD, ratna plovna jedinica naJjacega tipa u

ofenzivnom i defenzivnom smislu. Taktičko-strateška, teh­ nička i pomorska koncepcija ovog tipa ratnih brodova po­ tjcče iz doba starih jedrilačkih flota. Tu se vrsta ovakvih brodova pojavljuje pod imenom »linijskih brodova« po­ četkom i sredinom 17. st. Tadanji snažni razvitak pomor­ stva u vezi s eksploatacijom pojedinih velikih i novo­ otkrivenih kolonija i vodenih putova donio je nesamo ja­ čanje trgovačkih, nego i stvaranje posebnih snažnih ratnih flota. Dok su Sc: prije ratne flote najznatnijim dijelom sa­ stojale iz pojačanih i preudešenih trgovačkih brodova, po­ činju se u to doba organizirati i graditi posebne ratne mornarice. Prijašnje su se flote upotrebljavale manje ili više za lokalne sukobe ili pothvate u ograničenim morskim područjima, a sadašnje posebne ratne flote služe za borbu do prevlasti na moru, da bi se što jače omogućila preko­ morska ekspanzija i proširile kolonijalne interesne sfere u