Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/21

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

13 BOJNI BROD t'KANCUSKI BOJNI BROD "NAPOLEON" (1850), Pariz, Louvre novim dijelovima svijeta. Zato je apsolutI1'O potrebno, da se pojača udarna snaga pojedinih brodova i stvore posebne vrste i tipovi podesni za borbu na pučini i na oceanima. U drugu su ruku novovjeki izumi i napredak u naoružanju i brodogradnji omogućili, da je uspjelo postaviti na bro­ dovima mnogo jače i bolje raspoređeno topništvo, negoli je to bio slučaj na starim galerama, galeonima i galeasama. L'mjesto na pramcu i na krmi postavljaju se počevši od prve polovine 17. st. topovi na obim brodskim bokovima, u dvostrukim i trostrukim redovima u palubnim sprato­ vima. U vezi s tim napušta se dosadanja frontalna taktika bor­ m;:~e~4 be i napada i prelazi se na linearnu taktiku. Flote se susreću, jedre manje ili više uporedo ~ i bore se u linearnim formacijama iskorišću­ jući na taj način naj­ djelotvornije svoje to- fi«W."*_ ~ ~~:~vodaB~~dEx13'jeEx13 bore i brane u ova­ kvim »bojnim linija­ ma«, moraju biti oso­ cepaI> bito dobro i solidno građeni i naoružani i Gore: FRANCUSKI BOJNI BROD moraju imati što bo­ .OC EAN« (1868); lja nautička i mane­ dolje: TALIJANSKI BOJNI BROD k' Tk. • DUILIO« (1876) vars a svoJstva. a 'Vl brodovi tvore otada posebne razrede i nazivaju se »linijskim« za razliku od sla­ bijih fregata i korveta, koje su opet predviđene za druge zadatke i svrhe. Kao prvi takav »linijski brod« i preteča današnjih boj­ nih brodova može se označiti (osim drugih sličnih) engle­ ski ratni brod »The Sovereign of the seas«, koji je bio sagrađen i porinut 1637. Taj brod može najbolje poslužiti kao tip, po kojemu su se dulje od dva stoljeća gradili daljni i poboljšani tipovi vrste linijskih brodova ratnih flota svih pomorskih naroda. Njegov deplacement je izno­ sio oko 1680 t. , dužina mu je bila 167 stopa, širina 48, a gaz 19 stopa. Naoružanje se sastojalo iz 100 topova raspo­ ređenih u tri baterijske palube, samo jedan mali dio topova bio je na pramcu odnosno na krmi, posada je iznosila 600 momaka. I Spanjolci, a naročito Francuzi gradili su u to doba mnoge druge, znatno bolje jedinice ovog tipa, s jačim deplacementom (do 5000 t), većim dimenzijama i naoru­ žanjem. Tako je na pr. španjolski linijski brod "Santissima Trinidad« imao oko 140 topova. Opće je poznat i engleski admiralski brod »Victory«, na kojem je poginuo Nelson u bitki kod Trafalgara i koji je izdržao vanredno velik broj borba i okršaja. Taj se lmijski brod još i danas brižljivo čuva u jednome suhom doku u Portsmouthu. Linijski brodovi bili su u pogledu svoga jedrilja svi punokrižnjaci sa tri jarbola, sošnim jedrima i prečkama; kao konstrukcijski materijal služilo je isključivo drvo, koje je kasnije pojačano pojedinim željeznim dijelovima. Gla­ vna artilerija bili su glatki kratki topovi s punim zrnima. ENGLESKI BOJNI BROD "WARRIOR " (1860), (EncicLoped,a I'allana) U ovom obliku održao se linijski brod s vrlo malim preinakama sve do Krimskoga rata, u kojem su se 1855 borili posljednji drveni linijski brodovi na jedra. Parni stroj, naročito onaj na brodski pogon točkovima, nije dugo mogao da prodre i da bude ugrađen na linijske brodove, iako je ubrzo bio primijenjen na ratnim plovnim jedini­ cama manjega tipa. Razlog je tome bila velika osjetljivost točkova, koji su bili u borbi vrlo izloženi i koji osim toga nisu omogućivali tradicionalni i prokušani smještaj glavne artilerije u baterijama duž obaju brodskih bokova. Zato je i na linijskim brodovima pogon na paru, uz onaj na jedra, bio uveden tek s parnim strojevima na vijak. Posljednji linijski brodovi s isključivim pogonom na jedra građeni su još sredinom prošloga stoljeća. Njihove glavne karakteristike bile su ove: deplacement oko 5.500 t, dužina 64 m, širina 17 m, gaz oko 8 m, naoružanje se sa­ stojalo od oko 100 topova, 16 haubica, 16 karonada, posada je brojila 1300 momaka, a jedrilje je imalo površinu od 3500 m 2• Uvođenje brodskoga parnog stroja na vijak omogućilo je kombinirani pogon linijskih brodova, t. j. na jedra i na paru, i u prvo doba je stroj poglavito služio za ulaženje broda u luku i njegovo izlaženje kao i kretanje kod pot­ pune tišine. Taj se kombinirani pogrlll još dugo održao pa čak i onda, kada je tradicionalni starinski oblik bojnog broda s baterijama u palubnim spratovima bio već davno napušten. Jedan nama najbliži i najpoznatiji tip ovakva linijskog broda s kombiniranim pogonom bio je austrijski »Kaiser«, koji se sa svojom posadom, sastavljenom najve­ ćim dijelom iz našeg življa, tako uspješno borio u bitki kod Visa. Inače se u stručnome svijetu kao posljednji ve­ liki linijski brod s kombiniranim pogonom označuje fran­ cuski ratni brod »Napoleon«, iz sredine prošlog vijeka. ENGLESKI BOJNI BROD "VICTORY " , admiralski Nelsonov brod iz konca 18, st. (Ende/opedia italiana)