Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/16

Izvor: Wikizvor
Ova stranica nije ispravljena
BOJE

do sada najstalnijih tekstilnih boja, otvorili su nove mo­ gućnosti na području sinteze organskih boja, kojih je indu­ strija danas na velikoj visini. M. V-ć.
Boje u kemijskom veleobrtu. Veleobrtna proizvodnja katranskih boja nastala je doduše u Engleskoj i Francu­ skoj. ali se nakon otkrića umjetnog alizarina (Liebermann i Graebe 1868) prenosi i u Njemačku, gdje se vrlo brzo razvija do velikih razmjera. Već 1860 osnovana je prva tvornica fuksina II Offenbaehu na Majni i druga Fr. Bayer u Elberfeldl1. G. 1863 osnovana je tt. Meister Lucius i Briining u Hi:ichstu na Majni. Badische Anilin und Soda­ fabrik, Ludwigshafen a. Rh. nastala je 1865, Agfa 1867 i E. Cassella 1870. Osobit zamah zauzima proizvodnja nakon 1877, kad je stupio na snagu novi njemački patentni zakon. Po tom zakonu nije zašti<:en novi produkt kao takav, kao što je to bilo u Francuskoj, nego samo postupak za nje­ govo dobivanje. Sve do 1913 ostaje Njemačka glavnim proizvođačem i središtem veleobrtne proizvodnje boja. a tek iza nje dolazi Svicarska, koje je udio kod razvitka pro­ izvodnje boja veoma znatan. Već odavna su švicarski ke­ mičari usavršavali i pojeftinjavali mnoge postupke za do­ bivanje boja, koji su bili izrađeni u drugim zemljama, a pronašli su i štošta novog, kao na pr. dobivanje safranina i drugih boja. U Francuskoj bilo je osim podružnica nje­ mačkih i švicarskih poduzeća samo jedno znatnije podu­ zeće, Societe Anonyme des Mati1~res Colorantes et Produits Chimiques de St. Denis de Paris. No ovo poduzeće je po svom opsegu bilo manje od mnogih malih njemačkih tvor­ nica. Francuska jJ ipak na području pronalazaka pridoni­ jela mnogo daljnjemu razvitku: tako je na primjer prvi praktički iskoristivi postupak za dobivanje anilina reduk­ cijom nitrobenzola sa željezom izradio Francuz Bechamp. U Engleskoj nije od 1887 (otkriće primulina) dugo vremena ništa znatnije pronađeno. Bilo je osnovano nekoliko znat­ nijih tvornica kao na pr. Read Holliday i druge, ali je u ovima proizvedeno vrlo malo novih stvari. U Engleskoj je kolijevka katranskih boja. W. H . Perkin je svojim otkrićem mauveina (1856) utro put za proizvodnju umjetnd1 boja te je 1857 pcdigao prvu tvornicu katranskih boja u Grenford Greenu kraj Londona.
Od 1877 do 1913 napreduje razvitak proizvodnje boja u Njemačkoj orijaškim koracima, dok u ostalim zemljama, osim u Svicarskuj, ova proizvodnja- sve više nazaduje, tako da se 1913 može govoriti upravo o njemačkoj hegemoniji na području proizvodnje boja. U tom razdoblju prijavlje­ no je oko 10.000 njemackih patenata, kOji zaštićuju naj­ manje 50 hiljada boja. Od toga dolazi u trgovinu oko 1000 posebnih boja, što odgovara od prilike 10.000 trgova­ čkih maraka. Od ovih 1000 posebnih boja otkrili su fran­ cuski i engleski kemičari po 30, švicarski 150, a njemački 700 boja. Golem napredak njemačke veleobrtne proizvo­ dnje boja do 1913 vidi se iz ove tablice (brojke su u mi­ lijunima maraka):
Godina Njemačka Engleska Francuska Svicarska USA
1878 45 9 5 3
1895 100 12
1905 180 16
1913 280 5 3.5 20 8
Ovdje je nabrojena samo vlastita proizvodnja pojedinih zemalja. U istinu su francuske, engleske i američve podru­ žnice njemačkih tvornica proizvodile znatne količine boja iz I1'Uzproizvoda uvezenih iz N j emačke. Ukupna potrošnja katranskih boja cijenila se 1913 na 150.000 tona u vrije­ dnosti od 385 milijuna maraka.
Poslije svjetskog rata položaj se promijenio u toliko, što su Francuska, Engleska i Amerika počele samostalno proizvoditi boje i to u daleko većoj mjeri, nego je odgo­ varalo vlastitoj potrošnji. Uslijed toga su te zemlje počele u znatnoJ mjeri izvoziti pojedine boje, tako da je naro­ čito u Istočnoj Aziji dušIo do živahne konkurentske borbe. Naravno da je radi toga i njemačka proizvodnja i izvozna trgovina donekle nazadovala. No njemačka se nauka i veleobrtna proizvodnja s pomoću svoje visoke tradicij(; ponovno podigla, proširivši svoje djelovanje na nova po­ dručja, osobito polažući važl1'Ost na skuplje stalne boje, kao na pr. boje u močama (lndanthreni), Naphtol-.~.S boje, te osobito stalne no i mnogo skuplje boje drugih skupina.
Kasnije je uslijed međunarodnih odnošaja došlo do spo­ razuma između pojedinih tvornica te do stvaranja novih velikih grupacija. G . 1925 se 11 njemačkih tvornica boja ujedinilo u veliki koncern I. G . Farbenindustrie A. G. s početnom glavnicom od 1100 milijuna maraka. K tomu je pridošlo još 28 kemijskih tvornica sa srodnih područja tako, da ta skupina tvori danas jednu od najvećih zaje­ dnica kemijskog veleobrra. I u međunarodnom mjerilu došlo je do sporazuma i to 1929 između njemačkih, švi­ carskih i francuskih poduzeća, a 1932 između engleskih i njemačkih poduzeća. U Americi je također došlo do kon­ centracije, pa je 1929 osnovana i američka interesna za­ jednica tvornica boja s glavnicom od 60 milijuna dolara, koja kontrolira oko 300/0 američke proizvodnje boja. Gla­ vni predstavnik američke veleproizvodnje boja je koncern Dupont (250 milijuna dolara); u Engleskoj su kemijske tvornice okupljene u ICI (56 milijuna funti), a u Francu­ skoj u Kuhlmalln koncernu (300 milijuna franaka) u za­ jednici s Compagnie Nationale des Matieres Colorantes de St. Denis (40 milijuna franaka). Svicarska poduzeća: Gesellschaft fUr chemische Industrie in Basel (Ciba), Che­ mische Fabrik vorm. Sandoz, Basel, J. R. Geigy, Durande Huguenin, također su se zbila i posjeduju u Engleskoj i Americi zajedničke podružnice. Osim u ovim zemljama još je od važnosti proizvodnja boja u Italiji, gdje također postoji niz kemijskih poduzeća odnosno koncerna, koji proizvode boje. Glavniji su ACNA i Fabrica Colori d'ani­ lina, Malegnano. Razvitak proizvodnje boja u najvažnijim industrijskim zemljama vidi se iz slijedećih tablica (u tonama): -'"" " >0 ~ -'" " " ~ ~ l'; ~" o ~

"S en -;" " "~ u

=-"

~ " o co " ~ i: '0; ~ u Z

i

~ if) E >-, "" 1913 125.000 3300 2000 1550 8000 1920 47.000 28000 23000 7350 10500 1922 92.700 29000 9300 8060 5000 1927 80.000 42700 17800 12500 8500 6000 7800 1929 75.000 51000 25400 12800 12000 7400 8000 1933 66.000 45900 24100 12200 10000 6200 16000 1934 76.000 39000 24000 11300 10000 7000 18400
Čitav razvitak proizvodnje boja, počevši od prvih mrša­ vih početaka umjetnog dobivanja boja u Engleskoj pa sve do danas, zahvaljuje svoj veliki uspon uglavnom njema­ čkim kemičarima. U tom razvitku mogu se jasno razabrati tri odsjeka. U prvom odsjeku traže se nove boje, posve empirijski, ali s mnogo uspjeha. Na osnovi iskustva izgra­ đeno je i upoznavanje strukture novih spojeva, kao rezul­ tat Kekuleove teorije benzolove jezgre. Upoznavanjem strukture mogle su biti izgrađene i nove sinteze, kojima današnja veleobrtna proizvodnja boja zahvaljuje svoje 'elike uspjehe. No i u ovom drugom odsjeku bio je glavni cilj otkrivanje novih boja bez osobitih obzira na bojadi­ sarska svojstva. Tek u posljednjem trećem odsjeku dolazi