96 BORSIG - BORYSLAW BORSIG, Johann Friedrich August, * Breslau 1804, t Ber lin 1854. Industrijalac i osnivač poznatih tvornica strojeva i lokomotiva. Prvobitno izučio tesarski obrt, ali se kasnije posvetio mašinskoj struci. Bio je neko vrijeme upravitelj jedne berlinske ljevaonice željeza, a 1837 osniva vlastitu tvornicu strojeva u Berlinu, koja je izradila prvu loko motivu 1841. Od 1847 imalo je poduzeće i vlastitu željezaru kao i rudnike ugljena. Njegov sin Albert znatno proširuje poduzeće osnivanjem novih tvornica i ugljenokopa u Sle skoj. G . 1898 sagrađena je današnja Borsigova tvornica lokomotiva u Tegelu kraj Berlina. J. H. BORSKI RUDNIK, rudnik bakra blizu sela Bora u Ti močkoj Krajini (istočna Srbija). Rudnik je otkriven 1903. Bio je vlasništvo beogradskog industrijalca Đorđa Weiferta, koji je prepustio povlasticu Hlijali skupine Banque de Mi rabeau, stupivši u to poduzeće kao upravni savjetnik zajedno sa svojim suradnikom Ferdinandom Gramber gom. G . 1904 osnovalo se francusko društvo rudnika Bor i počelo pripravama za vađenje rude. Bakarne rude razvile su se po širokom pojasu andezita u smjeru SJ od Dunava prema Nišavi. Rude se vade u kraju Cuka Dulkana i Tilva Mika, a glavna je ruda, iz koje se istaljuje bakar, bakronosni pirit sa 2-8% (poprečno 5% bakra). Proizvodnja sirova bakra u Boru iznosila je: 1930 24.463 tone 1935 39.000 tona 1931 24.351 1936 39.400 1932 30.159 1937 39.410 1933 40.318 1938 41.993 1934 44.370 " 1939 41.658 " LIT.: Bor, Rudarski Zbornik, 1. , 11 3. F. T. BORSOS, J6zsef, * Vesprim 20. XII. 1821 , t Budimpešta 19. VIII . 1883 , madžarski slikar. Učio je u bečkoj akade miji kod Kupelwiesera i Waldmiillera. Slikao je portrete istaknutih madžarskih aristokratskih ličnosti najprije u Beču, a poslije u Budimpešti. Oko sredine stoljeća cijenili su ga i kao najboljeg slikara madžarskih građanskih genre slika. Znatnija se njegova djela nalaze u budimpeštanskim javnim i privatnim zbirkama. LIT.: Thieme-Beeker, ALBK, IV., Leipzig 1910. A. Seh. BORST, Max, * 1869 u Wiirzburgu, gdje je postao docent i izvanredni profesor. Kao redovni profesor opće patologije i patološke anatomije služi u G6ttingenu, Wiirz burgu i Miinchenu. G . 1902 izdao svoje kapitalno djelo Die Lehre von den Geschwiilsten, u kome se prvi put daje sistematski i skupni opis svih dotada poznatih tu mora. Kasnije napisao udžbenik patološke histologije i opću patologiju opasnih oteklina. Istakao se radom na području regeneracije i tumora. S. S. BORSTALSKI SUSTAV. Borstal je ime sela u grofoviji Kent u Engleskoj blizu Rochestera. Tu su u staroj kaznio nici počeli oko 1902 postupati s mlađahnim zločincima iz među 16 i 20 godina na poseban način, iz kojega se razvio t. zvo borstalski sustav, uzakonjen 1908 sa Prevention of Crime Act. Kao osnivač tog sustava navodi se Sir E. Rug gIes Brise. Radi se o odgojnom sustavu, koji vodi računa o duševnim, tjele~nim i moralnim svojstvima pojedinca. Njegov uspjeh tijesno je povezan s ličnošću njegovih no silaca, upravnog osoblja i načina organizacije rada. Kako se kao osnovna načela toga sustava navode ljubav, sloboda i samouprava, to se njegov uspjeh (650/0 pitomaca tako vo đenih ustanova izliječeno je zauvijek od zločina) sastoji u duševnom i društvenom surađivanju, u međusobnom odgajanju i usavršivanju odgojitelja i odgajanih. To bi bio jedini mogući način, da se izađe iz kobnog kruga zlo činstvo-kazna. Sudbina zločinca (sustav vodi računa samo o teškim zločincima) položena je u njegove ruke i u ruke njegovih prijatelja. Usvojeno je načelo, da se pojedinac najlakše popravlja u dodiru sa društvom, a ne izoliranjem od društva i u dodiru sa zločincima. Zapravo se tu ne radi ot popravljanju, nego o preporođivanju. LIT.: S. Barman, The English Borstal System, London 1934. S. F -k. BORSe, rusko narodno jelo, koje se priređuje iz svje žega mesa i različitoga zelenja (luka, mrkve, cikle i zelja). Sve se to kuha u vodi, a kuhano zakiseli sokom od limuna ili vinskim octom. S. B. BORSTNIK, Ignjat, * Crklje (Slovenija) 6. VI . 1859 , t Ljubljana 23. IX. 1919 , glumac. Glumu je učio u Beču. U Ljubljani nastupio prvi put 1883, a 1886 postao redatelj. G. 1894 prešao u Zagreb, gdje je snažnom realističkom glu mom postepeno zauzeo prvo mjesto u tadašnjem moder nom repertoaru (Hauptmann, Ibsen. Strindberg). U mla dosti igrao mnogo u klasici, a kasnije postade uz M. Dimi trijevića i D. Freudenreicha prvak našeg kazališta; oni su realističkim stilom i prirodnošću potisnuli patetiku stare deklamatorske glume. Uz snažan talenat bio je vanredno savjestan u studiju i izrađivanju uloga. G. 1918 ostavio je Zagreb i prešao u Ljubljanu. Bavio se i književnošću te Je na slovenskom pisao pjesme i drame: Otok in struga, Igrokaz u 4 čina, 1888; Ni moj ukus, šala u 1 činu, 1891; Stari Ilija, igrokaz u 3 čina, 1890. S njemačkog je preveo na slovenski 8 kazališnih djela. S. B. BORšTNIK-ZVONARJEVA, Sofija, * Ljubljana 15. V. 1868, dramska glumica, supruga Ignjata B. Debitirala u Ljubljani 1882, zatim učila glumu u Pragu, a po povratku u Ljubljanu glumi ondje do 1894. Te je godine sa supru gom angažirana u Zagrebu. Poslije toga glumi u Beogradu, So.fiji: a u posljednje vrijeme opet u Ljubljani. Smatra se najvecom slovenskom tragetkinjom. Najvažnije uloge: Anti gona, Dezdemona, Fedora, Marija Stuart, Nora, Veronika Desinićka. S. B. BORT, vrsta dimajanta, koji se razvio u obliku providnih kuglica, koje su sastavljene od radijaino poredanih vla kanaea. F. T. BORTNJANSKIJ, Dimitrij Stepanovič, * Goluhov (gub. Cernigov) 1751, t Petrograd 1825, znameniti skladatelj ruskih crkvenih kompozicija. Glazbu je učio najprije u Petrogradu u Galuppija, a poslije kod istoga učitelja u Veneciji. Zbog studija je posjetio još i Bolognu, Rim i Napulj. U Italiji je skladao dvije talijanske opere, izve dene u Veneciji i Modeni. G . 1779 vraća se u Rusiju, gdje se zanima najvećma crkvenom glazbom. G. 1796 postavljen je za ravnatelja dvorskoga crkvenog pjevačkog zbora, te mu je povjereno, da bira i odobrava skladbe, određene za bogoslužje. Skupno izdanje njegovih crkvenih skladba uredio je Cajkovski u izdanju naklade Jiirgensona (10 sve zaka). Tu ima 9 troglasnih skladba, među njima 1 liturgija, 29 četveroglasnih liturgijskih popjevaka, više skladba za dva zbora, među njima hvalospjevi, znameniti duhovni ~oncerti, himne i molitve. Od svjetovnih skladba vrijedno je spomenuti još 3 opere (na talijanske i francuske tek stove), 1 simfoniju, komornu glazbu, klavirske sonate arije i t. d. B. Š. ' . BORTNYIK, Sandor, * 1893, madžarski slikar. Za vri jeme sv<?je djelatnosti u Njemačkoj (Weimar) radio je u duhu najmodernijih stilskih nastojanja, te njegovi neopri mitivni, konstruktivistički radovi svjedoče, da ima izvrsno razvijen osjećaj za kompoziciju. U novijim se radovima vraća prikazivanju motiva iz života, te su mu ove slike pune izražajne i slikarske snage. Plakatima i dekorativnim radovima zauzima vidno mjesto u današnjem umjetničkom stvaranju Budimpešte. J. G-r. BORUT, knez slovenske Karantanije. Pod njegovim su yodstvom Slovenci u Karantaniji nešto prije 743, kad su Ih počeli napadati A vari, molili Bavarce za pomoć. Ti su došli, pobijedili Avare i podložili karantanske Slovence. Time je bilo uvedeno političko i doskora iza toga i crkveno pripojenje Karantanije Bavarskoj, odnosno franačkoj državi i Zapadu. Među taocima, koje su tom prilikom odveli Bavarci, bio je i njegov sin Gorazd; on je na očevu molbu primio kršćansku vjeru i odgoj, a jednako i nećak mu Hotimir. Nakon njegove smrti (najraniji mogući da tum 749, najkasniji potkraj 751) postao je knezom karan tanskih Slovenaca Gorazd, koji je umro treće godine nakon nastupa vlade, a iza njega Hotimir. M. K-s. BORUTH, Andor, * 1873, madžarski slikar. Učio je u Nj~mačk?j, Francuskoj i Španjolskoj. Svojim portretima, kOji odaju duboku duševnost, kao i nabožnim religioznim slikama stekao je mnoga odlikovanja i priznanja. J. G-r. BORY, Jeno, * 1879, madžarski kipar i graditelj; profe sor visoke škol'e za likovnu umjetnost; autor mnogih izvr snih spomenika. J. G-r. BORYSLAW, grad u srednjoj Galiciji, pripada općini Drohobycz, ima 45.000 duša, Poljaka, Rusina i 2idova. Leži na malom pritoku Dnjestra, a na sjevernom poda1l'ku Karpata, koji se zove Crni Les. U blizini su vrela nafte, koja daju godišnje 500.000 t nafte, više nego igdje u Evro pi. Ondje ima i ozokerita, koji ispunja pećinske pukotine, ali dobivanje opada. Pod konac 19. st. bila su neznatna rusinska sela, gdje se danas dižu nizovi visokih zdenaca nad vrelima nafte. M. S.
