Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/103

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


95 BORROMINI - BORSI koji obavija gotovo čitav donji dio visine kubeta. Još jače je u tom smislu naglašen toranj crkve S. Andrea della Fratte (1654 do 1665). Obadva tornja sjećaju mnogo na istoč­ njačke, » eksotične «  građevine. Vrijeme vladanja pape Inocen­ ta X., kad je Bernini bio neko vrijeme iz ­ gubio papinu naklo­ nost, znači razdoblje najzamašnije djelat­ nosti B-jeve. On sad pregrađuje staru ba­ ziliku S. Giovanni in Laterana (1646-1649), pri čemu su na žalost uništene dragocjene freske Gentila da Fa­ briano i PisaneIla, i izvodi svoje možebit najznatnije djelo, cr ­ kvu S. Agnese in Piaz­ za Navona (1652 do 1657), koje su tlocrt l- K .': CbCO BORROMINI, Tlocrt bili uglavnom dašto erb' e S. Carlo aIle Quattro Fontane ustanovili oba Rainal­ (H. Sedlmayr, Die ArclJitektur Barraminis) dija, pa ju je poslije smrti papine (1655) i dOHšio Carlo Rainaidi odvajajući se pri tome ponešto od osnove B-jeve. Na ovoj je crkvi naročito značajno kube sa svojom istaknutom težnjom za visinom. Za dalji razvoj barokne arhitekture važni su i dijelovi na palači Collegio di Propaganda Fide (1646-47). Među B-jevim profanim građevinama najznatnija je Villa Falconieri u Frascatiju (1638--41), dovršena istom poslije njegove smrti. B-evo značenje temelji se »najvećim dijelom na izrazitu subjekti­ (Foto Anderson) FRANCESCO BORROMINI, Pročelje crkve S. Carlo alle Quattro Fontane vizmu, koji se osjećao slobodan od svih spona konvencije«  (Hempel). B . voli veličajne redove kolumna, živo pokre­ nuti tlocrt, zaobljene uglove, zavojita pročelja, pa je time bio u pravom smislu riječi »izvršilac naročitog baroknog stilskog htijenja« i prethodnik Guarinija i Pozza. Pred­ stavnici klasicizma žestoko su ga doduše osuđivali, ali je utvrđena činjenica, da je njegov utjecaj na kasniji razvoj bio veoma znatan. Njegove ornamentalne zamisli razvijaju dalje osobito predstavnici francuskog rokokoa (Oppenort i Meissonnier), dok su njegova arhitektonska djela za­ mašno utjecala na njemačku baroknu arhitekturu (J. B . Fischer von Erlach, Dientzenhofer, J . K . von Schlaun i Johann Georg Schmidt). LIT.: A. Munoz, F. B . (Sei e Settecenta italiano), Rim 1920; M. Guidi, F. B ., Rim 1920; E. Hempel, F. B ., Beč 1924; Wasmuths Lexi­ kon der Baukunst, L, Ber· lin 1929; H. Sedlmayr, Die Archifektur Borrominis, Berlin 1930. A. Seh. BORSI, Giosue, * Li ­ vorno 10. VI. 1888, t na bojnom polju na Zagori 10. XI. 1915, talijanski književnik, novinar, kritičar, pje­ snik i pripovjedač, naj­ prije liberalno, a zatim religiozno orij entiran. Preteča religiozne ob­ nove u I taliji. BIEL.: Colloqui, 1916;

Colloqui scrifti al fronte,

1916; Versi, 1922 .

LIT.: A. Cojazzi, G. B ., 3. izd.. Turin 1931; A, Mar­ FRANCESCO BORROMINI, Tlocrt

picati, Saggi di letteratura, crkve S. Ivo della Sapienza u Rimu

Firenca 1933. M.D·ić. (H. Sedlmayr, Die Archi'tektur Borrominis)

fRANCESCO BORROMINI, S . Ivo della Sapienza (H. Sedlmayr, Die ArclJitektur Barraminis)