Daniel (Šarić)/Glava 9.
← Glava 8.
|
Daniel (Šarić) |
1 "U prvoj godini Darija, sina Ahasverova, iz plemena Medijaca, koji je bio postao kralj nad kraljevstvom Kaldejaca,
2 U prvoj godini njegova vladanja namjerio sam se ja, Daniel, u knjigama na broj godina, za kojih će po proročanstvu Gospodnjem proroku Jeremiji ležati Jerusalem u ruševinama, naime sedamdeset godina.
3 Upravio sam lice svoje k Bogu, Gospodu, i uzeo sam moliti se i vapiti u postu, kostrijeti i pepelu.
4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: "Gospode, Bože veliki i strašni! Ti držiš zavjet milosti onima, koji te ljube i drže zapovijedi tvoje.
5 Mi smo griješili i krivo činili. Bili smo bezbožni, odmetnuli smo se i odstupili od tvojih zapovijedi i zakona.
6 Nijesmo slušali sluga tvojih, proroka, koji su govorili u tvoje ime kraljevima našim, knezovima našim i ocima našim i svemu narodu u zemlji.
7 Ti si, Gospode, pravedan, a stidno rumenilo moralo bi udariti u lice na današnji dan nas, sve ljude Judine, stanovnike jerusalemske, i sav narod izraelski, blizu i daleko po svim zemljama, kamo si ih razagnao zbog nevjernosti, koju počiniše tebi.
8 Gospode, stidno rumenilo moralo bi u lice udariti nas, kraljeve i knezove naše i oce naše, jer smo sagriješili tebi.
9 Ali je u Gospoda, Boga našega, milosrđe i oproštenje za to, što smo se odmetnuli od njega;
10 Što nijesmo slušali glasa Gospoda, Boga svojega, da hodimo po zakonima njegovim, koje nam je dao preko sluga svojih, proroka.
11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije slušao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Božjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagriješili.
12 On je pustio da se na nama i na klasovima našim, koji su vladali nama, ispuni prijetnja njegova, da će nas naime udariti nesrećom velikom, kakva se nikada nije dogodila pod nebom osim u Jerusalemu.
13 Kako stoji napisano u zakonu Mojsijevu, tako se je svalila na nas sva ta nesreća. A mi nijesmo umilostivili Gospoda, Boga svojega. Nijesmo se vratili od grijeha svojih i nijesmo marili za vjernost tvoju.
14 Tako je Gospod naumio da spusti nesreću na nas; jer je Gospod, Bog naš, pravedan u svim djelima svojim, što ih čini, jer nijesmo bili slušali glasa njegova.
15 I eto, Gospode, Bože naš, koji si izveo narod svoj iz Egipta rukom jakom i stekao sebi ime do dana današnjega, mi smo sagriješili i krivo činili.
16 Odustani, Gospode, po svoj dobroti svojoj od gnjeva i jarosti svoje nad gradom svojim Jerusalemom i nad svetom gorom svojom, jer je s grijeha naših i s bezakonja otaca naših Jerusalem i narod tvoj izvrgnut ruglu sviju, koji su oko nas.
17 A sad poslušaj, Bože naš, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetište svoje zbog Gospoda!
18 Prigni, Bože moj, uho svoje i čuj! Otvori oči svoje i vidi pustoš, u kojoj se nalazimo, i grad, nad kojim je bilo prizvano ime tvoje, jer ne donosimo preda te molitvu svoju pouzdavajući se u pravedna djela svoja, nego gledajući u veliko milosrđe tvoje.
19 Gospode, usliši; Gospode, oprosti! Gospode, poslušaj i učini ne časeći zbog samoga sebe, Bože; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!'
20 Dok sam još govorio i molio se i priznavao grijehe svoje i grijehe naroda svojega Izraela i polagao vapaj svoj za svetu goru Boga svojega pred Gospoda, Boga svojega,
21 Dok sam obavljao molitvu svoju, najednom Gabriel, isti, kojega sam prije bio vidio u viđenju, doletje mi brzo oko vremena večernje žrtve.
22 On me uputi i reče mi: "Daniele, sada dolazim, da te poučim.
23 Kad si se počeo moliti, izađe riječ Božja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Božji. Zato pripazi na riječ, tada ćeš razumjeti viđenje!
24 Sedamdeset je godišnjih sedmica određeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj učini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opačina, da se dovede vječna pravda, da se ispuni viđenje i proročanstvo i da se pomaže Sveti nad svetima.
25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izađe riječ, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proći će sedam godišnjih sedmica i šezdeset i dvije godišnje sedmice, i opet će se sazidati s ulicama i prokopima u teško vrijeme.
26 Poslije šezdeset i dvije godišnje sedmice bit će pomazanik pogubljen, premda je nedužan. Grad zajedno sa svetištem bit će razoren od ratnoga naroda jednoga kneza, što će doći. Kraj će mu biti s potopom. Na svršetku rata doći će određeno opustošenje.
27 S mnogima će za jedne godišnje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godišnje sedmice prestat će žrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat će grozota pustoši i trajat će do svršetka. Tada će se izliti određeno na opustošitelja."
← Glava 8.
|
Daniel (Šarić) |