Zakon o uređenju Sabora Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (1870)

Zakonski čl. II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju Sabora istih kraljevinah. autor: Sabor Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije

Zakonski čl. II. 1870., uz njega je proglašen i zak. čl. III 1870. o izbornom redu narodnih zastupnika za sabor, te zak. čl. VI. 1870. o načinu proglašavanja zakona izglasanih na saboru.

Zakonski članak II. 1870. Sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ob uredjenju sabora istih kraljevinah. (Sankcioniran 12. Rujna 1870 Proglašen u saboru istih kraljevinah 14. Studenoga 1870.)

MI FRANJO JOSIP PRVI

po milosti božjoj cesar Austrijanski; kralj Ugarski i Češki, kralj Dalmatinski, Hrvatski, Slavonski, Galički, Vladimirski i Ilirski, arcivojvoda Austrijanski itd. itd. itd.

Častni, poštovani, poglaviti i velemožni, ugledni, plemeniti, mudri i obzirni, ljubljeni Vjerni Naši!

Zakonski članak ob uredjenju sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, kojega Nam vjernosti Vaše preko hrvatskoga, slavonskoga, dalmatinskoga bana Našega, podnesoste, odlučismo premilostivo odobriti i kraljevskom Našom moćju potvrditi ovako, kako sliedi:

Zakonski članak

glede uredjenja sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

§. 1.

Sabor kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sazivlje Njegovo Veličanstvo kralj u zemaljski glavni grad Zagreb.

§. 2.

Zakonska perioda sabora ustanovljuje se na tri godine.

§. 3.

Zasjedanje sabora zaključuje Njegovo Veličanstvo kralj, komu pripada pravo sabor odgoditi, a i razpustiti ga prije izmaka zakonske periode, ali onda valja. da se razpišu novi izbori, i da se drugi sabor sastane najkasnije tri mjeseca nakon razpusta prijašnjega.

§. 4.

Mandat zastupnika traje koliko zakonska perioda. Izprazni li se mjesto zastupničko prije izmaka toga vremena, kada sabor nesaboruje, ima se učiniti novi izbor prije nego se saborsko zasjedanje nastavi; szbude li se to pod zasjedanjem, ima se izbor obavit, najkašnije za tri nedjelje danah.

§. 5.

Sabor sastoji iz pozvanikah banskih sa virilnim glasom, i iz 67 zastupnikah narodnih. Virilni glas u saboru imadu: a) nadbiskup zagrebački, metropolita doljnjo-karlovački, diecezanski biskupi, prior vranski, službujući pravi veliki župani, upravitelji županijah i župan turopoljski.

b) Svaki knez, grof ili barun, koji je sam, ili kojega su predji do sada pravo osobnoga glasa na saboru uživali; ili koji je kao indigena u hrvatsko-

ugarski zakonik unešen, ako je u zemlji rodjen; ili nastanjen; ili tamo kao nadležan; samostalan, 24. godinu navršio, ako nije pod skrbničtvom ili

stečajem, ako ne stoji u posebnoj iztragi, niti je osudjen radi zločina ili kaznjivoga djela počinjenoga iz koristoljublja, te ako osim toga posjeduje u

Hrvatskoj ili Slavoniji na svoje ime u gruntovnici upisano takovo imanje, s kojim je jurisdikcija do godine 1848. skopčana bila. O narodnih zastupnicih govori zakon o izbornomu redu.

§. 6.

Sabor otvara ili zatvara Njegovo Veličanstvo kralj ili Njegov za taj čin napose imenovani namjestnik; predsjeda mu pako po saboru izabrani predsjednik ili jedan od dvajuh saborskih podpredsjednikah.

§. 7.

Djelovanje predsjednika i podpredsjednikah, kojih se izbor do previšnjega znanja slaviti imade, traje kroz vrieme ciele jedne saborske periode.

§. 8.

Bilježnike i rednika kuće bira si sabor svake godine.

§. 9.

Zastupnici dobivaju izim putnoga troška dnevnicu od pet forintih i osim toga u ime stanarine za svaki dan jedan forint.

§. 10.

Zastupnikom naroda može biti izabran svatko, tko je u kraljevini Hrvatskoj ili Slavoniji rodjen, ili tko je u savez koje obćine ovih kraljevinah kao zavičajni pripadnik primljen, ako ima pravo izbora u obće, te nadalje ako je navršio 24. godinu i ako je pismen; - nemože se pako izabrati, koj je pod skrbničtvom ili stečajem, a niti onaj koji stoji u posebnoj iztragi, ili je osudjen radi zločina ili kažnjiva djela, počinjena s koristoljubja.

§. 11.

Zastupnici ne primaju nikakovih naputakah, a vrše svoje pravo, odnosno dužnost osobno.

§. 12.

Na djelokrug sabora spadaju svi poslovi, tičući se neposredno i izključivo kraljevinah Hrvatske i Slavonije, kojih je opseg ustanovljen nagodbenim zakonom od 8. Studena 1868.

§. 13.

Pravo iniciative pripada kruni i saboru.

§. 14.

Poslovanje sabora uredjeno jo posebnim poslovnikom, u koliko ne stoji isti u protuslovju sa odredbami ovoga zakona.

§. 15.

Vlada je vlastna i dužna pošiljati u sabor svoje zastupnike, kojima je slobodno govoriti u svako doba, ali glasovati onda, ako su članovi sabora.

§. 16.

Za konstituiranje sabora potrebita je nadpolovična većina verificiranih članovah sabora. Za valjani zaključak zahtieva se trideset i pet prisutnih verificiranih članovah sabora.

Davši tako taj članak od rieči do rieči uvrstiti u ovu Našu listinu, i očitovavši ga prijatnim i primljenim, udjelismo mu kraljevsko Naše suglasje i odobrenje, te ga odobrismo, potvrdismo i posvetismo kraljevskom Našom moći, uvjeravajući Vas ljubljeni vjerni Naši, da ćemo ga kako Sami obdržavati, tako i po drugih dati obdržavati.

Dano u Schönbrunnu na dan dvadeseti mjeseca Rujna godine hiljadu osam sto sedamdesete.

(M. P.) Franjo Josip v.r.

Koloman Bedeković v.r.

Levin baron Rauch v.r.

---

Izvor: Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za god. 1870. (Komad XV.) Zagreb 1870. Brzotiskom narodne tiskarnice dra. Ljudevita Gaja Österreich Nationalbibliothek

Ovo je djelo u javnom vlasništvu svugdje u svijetu jer nije nikad bilo zaštićeno autorskim pravima. Takva su djela ili od samog nastanka oslobođena autorskih prava ili nastala prije uspostave autorskih prava.