prokletstvom i interdiktom, pace rijesi sve podanike njihove prisege vjernosti, koju bijahu polozili duzdu Pettu Gradenigu. Sad se sve diglo na Mletke: u Italiji, Francuzkoj i Englezkoj stadoSe privrzenici papini otimati i plijeniti dobra i brodove njihove. Pace se skupila i krizarska vojska, koja ih je silom iztjerala iz Ferrare, tako da su napokon pokorno stall moliti papu za milost. Borbi s papom pridruzi se jos buna u samim Mlet- cima, koju je pokrenuo Bajamonte Tiepolo, rodjak bana Pavla, poSto je jedna kneginja bribirska bila udata za jednoga 61ana te porodice. S pomocu onih porodica, koje su bile ozlojedjene, sto je mletaSko vijece god. 1297. odredilo zatvor velikoga vijeca (serrata del gran consiglio), odluci Bajamonte Tiepolo zbaciti duzda i sebe na- metnuti za gospodara obcine Dne 15. lipnja 1310. planu za burne noci gradjanska borba u samom gradu. Urotnici bise doduse svladani i razprseni, ali u puku je dulje vrijeme vrjelo, tako da je uslijed toga snaga obcine malaksala. Sam Bajamonte Tiepolo pobjeze u Hrvatsku, gdje je jamacQo na§ao utociste kod Bribirskih knezova. Nezadovoljstvo Zadrana, borba s papom Klementom V. i urota Bajamonta Tiepola — sve to dodje banu Pavlu u najzgodniji 6as, da izvede svoju osnovu. Vec na pocetku godine 1310. obilazi on neprestano oko Zadra i zadrzaje se u okolici nje- govoj vi§e nego obicno. Duzd mleta^ki zapovijeda zato zadarskomu knezu 30. ozujka, neka ne ostavlja gradska vrata do kasne noci otvorena, a kljuce neka sam drzi i cuva. No ban ostao i dalje pred gradom; te duzd 5. svibnja opet opomenuo zadarskoga kneza, da bude na oprezu radi bana Pavla, koji vec dugo ondje stoji. Jamacno je ban tada poticao gradjane na bunu, spreman namah da im pritece u pomoc, kad bi mu se oda- zvali. Mletacko je vijece bilo u velikom strahu, te je izabralo namah odbor od petnaest lica, koji ce biti svedjer na okupu i budno motriti sve, §to se dogadja oko Zadra. No godina 1310. prodje ipak mirno. Jo§ 15. svibnja dozvolise MletCani svomu knezu u Zadru, da smije banu Pavlu pokloniti dar, pak i sam od bana dar primiti. Pace i svete moci, koje bijahu Zadrani uzeli Bozjacima u Vrani, te ih sahranili u svom gradu, vrati§e oni 4. lipnja na zahtjev bana, posto je papinski poslanik Gentilis potvrdio, da je ban Pavao poglavar i zastitnik crkve sv. Gregorija u Vrani, i da po nalogu papinu upravlja i cuva imanja netom ukinutoga reda Bozjackoga. Tek god. 1311. zgodi se one, sto je ban Pavao vec dulje vrijeme spremao. U Zadru je bio knezom Mletcanin Mihajlo Maurceno (Morosini), a vijecnici njegovi Ivan Justinijan i Marko Dandulo. Dne 6. ozujka planu u Zadru buna. Buntovnici uhvatise kneza i oba vijecnika, jednako zarobiSe i mletacku posadu u tvrdji, te ju iU posijekose ili u tamnice pobacase. I oba vijecnika utamniCise, jedino knez Mihajlo spasi se u Mletke. Neki naime plemici zadarski, skloni mletackoj obcini, izbavi§e ga iz zatvora i sakrise ga u kuci plemica Saladina; ondje ga obukose u redovni6ke haljine, te ga pustiSe iz grada. U Mletcima se poradi toga Ijuto zabrinu§e. Veliko vijece izabere vec 11. ozujka zaseban odbor, da se bavi zadarskim stvarima, te dade duzdu vanredne povlasti, da naime Zajedno s tim odborom moze i bez velikoga vijeca sve udesiti, §to drzi potrebito za spas drzave. Malo dana zatim zaplovi prema Zadru mletacko brodovlje pod vodjama Bartolom Michielom, Markom Justinijanom i Marinom Bembom, da pokori odmetni grad, pak da spasi 6ast i ugled republike. Mleta6ko je brodovlje pritisnulo Zadar udarajuci na nj ratnim strojevima i otima- juci hranu, koju su nosili u grad. Mimo to haralo je susjedne otoke, te hvatalo na moru zadarske i druge dalmatinske ladje. Ali Zadrani ne klonu§e duhom, vec s pomodu bana Pavla i hrvatskih Seta, koje je vodio banov sin, tada vec bosanski ban Ml ad in II., suz- bijahu silu silom. Podjedno poslase u Ugarsku kralju Karlu Robertu svoje poslanike,- naime dominikanca otca Stjepana i plemica Martina, koji se kralju u ime grada poklonise, te ga zamolise, da potvrdi stare slobode i privilegije njihove, narocito pravo, da si sami po svojoj volji biraju kneza (comes) i upravitelja (rector, potestas). U isti mah trazio je
