Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/179

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


Medjutim zaprijeti Dubrovniku jos veca pogibao. Kad je ono kralj Ljudevit god. 1373. poslao vojsku u Italiju padovanskomu gospodaru Franji Carrari, koji se bijase za- ratio s mletackom republikom, zasnovalo je mletac^ko vijece, kako da se osveti ugarskomu kralj u. Osvojit ce i satrti grad Dubrovnik s pomocu zetskoga kneza Jurja Bal^ica i zu- pana Nikola Altomanovica. Vec 16. svibnja javlja dubrovacko vijece svomu kralju, da se mletacka republika dogovara s njegovim susjedima, Jurjem naime Balsicem i Nikolom Altomanov;dem na propast i zator kraljevih zemalja, imenito obcine dubrovaike. Knez zetski i zupan humski opasat ce Dubrovnik s kopna, a mletacko brodovlje s morske strane. Za nagradu dobit ce Balsic gradove Kotor i Drac, a zupan Nikola zavladat ce Stonskim Ratom Vijece zaklinje kralja, neka ne dopusti, da dodje do toga saveza, jer inace je Dubrovnik propao.

U to doba, dini se, utanacise srbski knez Lazar i bosanski ban Tvrtko savez na zator župana Altomanovića. Mozda ih je na to sjetio kralj Ljudevit, kojega su bili kletvenici, a mozda je tomu doprinesao nesto i macvanski ban Nikola Gorjanski. Ali i zupan Nikola zdruzi se s Jurjem BalSicem, te mu ustupi zupe Dracevicu, Konavle i Tre- binje, gotovo citavu knezevinu Travunju, samo da ga sto izdaSnije pomaze. Ratovalo se negdje god. 1374. Nikola ne mogase odoljeti na otvorenom polju, vec se zatvori u tvrda Uzicu, Ali dobitnici podjose za njim; Lazar ga u Uzici zarobi i oslijepi (1374.) Na to razdijeliSe medju se zemlju njegovu: Lazar dobi zemlje na iztoku, a Tvrtko na zapadu; rijeke Lim i Drina bijahu u glavnom medja njihovih dijelova. Padom zupana Nikole bijaSe ban Tvrtko znatno razsirio svoju vlast. On je sada drzao citavu humsku zemlju i krajeve oko gornje Drine, k tomu se je prikutio i zetskim Bal§icima i pregnuo, da im otme zupe Dracevicu, Konavle i Trebinje. Nakon tolika sla- vodobica nakanio se ban Tvrtko zeniti. Izabrao si za drugu carevnu Doroteju, kcer vi- dinskoga vladara Ivana Sracimira, koja je po svojoj prilici tada boravila na dvoru kralja Ljudevita. Dne 16. studenoga 1374. pozivase jelena, majka bana Tvrtka i brata mu Stje- pana, Spljecane na svecano vjenSanje svoga sina. Malo zatim, mozda bas 8. prosinca 1374 , na blagdan neoskvrnutog zaceca blazene djevice Marije, slavila se je svatba bana Tvrtka u Bosni, u mjestu zvanom sv. Uija ili Ilijinci (in villa seu loco Elye, Zenthilie). Vjencao je bana sam bosanski biskup Petar. Na uspomenu toga sveCanoga dana izdao je ban biskupu Petru povelju, u kojoj je iztaknuo, kako mu je biskup u mnogim tezkim poslovima i poduzecima bio usluzan, a »po3ebice kod gospodina kralja ugarskoga*; pak mu je za to sporazumno s majkom Jelenom i s mladjim bratom Stjepanom (Vukom) darovao posjed Jelsavicu tik uz biskupsko imanje Dubnicu. Malo poslije svoje zenitbe, dne 9. veljafie 1375. boravio je ban Tvrtko u svom stolnom mjestu Bobovcu. Onamo dodjo§e k njemu poklisari dubrovacke obcine, po imenu knez Vitko Gucetic i knez Dinko Benesic, jamacno da se banu zahvale, sto je njihov grad oslobodio od Ijuta protivnika. Tom prigodom ucini Tvrtko Dubrovniku osobitu milost, izdavSi povelju, kojom oslobodi njegove trgovce od placanja carine i drugih daca u svojoj banovini. Tvrtko se je tada spremao na rat s Jurjem BalSicem, da mu otme nekadanje zupe Nikoline, naime Konavle, Dracevicu i Trebinje. Zato i bijahu Dubrovcani jo§ 25. sijecnja svojim poslanicima nalozili, da se sto brze iz Bosne povrate u Dubrovnik, i to putem uz Neretvu. Ako bi ban zelio, da idu s njegovom vojskom, neka mu izloze ne- volje, koje bi poradi njihova boravka u bosanskom taboru mogle snaci dubrovacke trgovce u zemlji Balsicevoj, posto je oh »covjek bijesan, u kojega nema razloga« (homo furioso et chi non possede rason), te bi im u zlobi svojoj mogao nanijeti mnogo skode. Rat izmedju bana i BalSica svrSio se je negdje 1376. pobjedom bosanskom, te su po- menute zupe Dracevica, Trebinje i Konavli napokon zapale bosanskoga bana. Jos prije 23. veljaCe 1377. bio je sluzbenik bosanskoga bana Hrsoje s nekim Trebinjcima u Dubrovniku, po tern sudimo, da je Trebinje tada bilo u bosanskoj vlasti.