Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/110

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


tako, da ih radi toga nijedan sudac, a naročito ban čitave Slavonije i Hrvatske, sadanji ni buduci, ne moze pozvati na sud . . . .«

Ovom poveljom oprostio je kralj Ljudevit posve dosadanju nevjeru kneza Gregorija II. i njegova sinovca. No kralj nije htio ni to, da zadrži Ostrovicu bez ikakve odštete. On zato istoga dana, naime 31. srpnja 1347., izdade jos drugu povelju, kojom je knezu Gregoriju II. i njegovu sinovcu Jurju III. u zamjenu za ustupljenu Ostrovicu darovao za sva vremena grad Zrin u Slavoniji. Povrh toga darovao je kralj njima jo§ i dtavu Buzku zupu (comitatus Busan) u Hrvatskoj; no te povelje sada nema, nego se je odr- zala samo izprava krckoga kneza Dujma, izdana 22. listopada 1347. u trgu Modrusama, kojom je zajedno sa svojom sestrom Elizabetom potvrdio darovnicu kraljevu i obecao, da ce sa svim svojim dobrim Ijudima bditi, da se kraljevske darovnice odrze. U drugoj povelji od 31. srpnja 1347., raduje se takodjer kralj Ljudevit, §to su se knezovi Gregorije II. i Juraj III. vratili pod okrilje njegove milosti i ustupili mu grad Ostrovicu. No on ne ce, da ostanu poradi toga bez nagrade, nego ih hoce odlikovati darom kraljevske sklonosti, da bi to i drugi vidjeli i odanije se utekli milosti kraljevske dobrote. On im dakle poklanja grad Zrin u Slovinskoj zemlji (castrum Zryn ... in terra Sclavonia) sa svima pripadcima i koristima, posjedima i selima, varosima, ba§ onako, kako je to drzao dosadanji vlastnik Lovrinac Tot, zupan u Zeljeznom i Soprunu, koji ce primiti dolidnu zamjenu. Tako se je god. 1347. jedan ogranak Bribirskih knezova preselio iz Ostrovice u Zrin, iz Hrvatske u banovinu Slavoniju. Taj se ogranak odsad ne zove vise Bribirski knezovi, nego knezovi Zrinski (comes de Zrin, Zrign, Zerin). Kneza Gregorija II. nestaje namah zatim s obzorja, te se prvim knezom Zrinskim ima smatrati Juraj III. (I., 1347. — 1361). Od njega su potekli svi potonji Zrinski, kojima se ponosi hrvatski narod u svojoj pro§losti. Vec na pocetku kolovoza znalo se je u Mletcima, da su u Hrvatsku stigle nove date kraljevske, all se naculo i to, da se radi o nekom ugovoru (de tractatu), po kojem bi se Ostrovica imala predati kralju Ljudevitu. Mletacko vijece 5. kolovoza izabira jednoga dvorskoga biljeznika, koji ce otici preko mora u Zadar, te o svem vijecati s knezom i vijecnicima toga grada. Odanle neka podje knezu Gregoriju, neka ga lijepo pozdravi, pak obavijestiv ga o svem, sto se je proculo, neka ga puti i opominje lijepim rijefiima, da zadrzi i obrani Ostrovicu, i neka mu za to ponudi i dva mletaika banderija, ako bi mu trebalo pomoci. Cini se, da su se Mletcani uvjerili, da knez Gregorije zaista neSto snuje, jer su opet 22. kolovoza zakljuSili pisati njemu u toj stvari. Sjetit ce ga oporuke kneza Pavla II, i kako je njom Mletcima povjereno, da bdiju i paze na njegova sina Jurja III. i njegov grad Ostrovicu; sjetit ce Gregorija na njegovu prisegu, koju je proSle godine polozio, da ce Stititi svoga sinovca i njegovo imanje. Culi su dodu§e, da ugarski kralj radi, kako bi dobio Ostrovicu (per multos et diversos tractatus), ali se nadaju, da knez Gregorije ne ce pogaziti svoje svedane prisege. Mletcani ce poraditi svima silama, da se mladi Juraj III. sa svojim sestrama dobavi slobode; podjedno nalazu svomu knezu i kapetanu u Zadru, da pomaze knezu Gregoriju vojskom i svim, sto bi mu trebalo. MletaCki notar Ivan Guido sad je neprestano dolazio i odlazio od kneza Gregorija. Naj- prije mu je u ime obcine nudio godiSnju placu od tisucu libara, ako predade Ostrovicu Mletcima, da ju toboz cuvaju (in nostra custodia) za nj i njegova sinovca. Kad to nije pomoglo, poslase MletCani 1 listopada 1347. ponovo svoga notara k njemu, te ga pozvase, da prema oporuci svoga brata pridrzi i saduva grad bar za se i za svoga sinovca, a oni ce mu za to davati po 500 libara godisnje provizije. Ali sve to nije hasnilo. Napokon se je podigao kli§ki knez Mladin III., da bar on spase Ostrovicu za svoju porodicu i za svoje saveznike Mletdane. Na pofetku studenoga 1347. nudio se je Mladin, da ce silom oteti grad sa svojim 6etama, samo neka mu MIetci dadu u pomoc svoje vojnike iz Zadra. Sad je zima na domaku, sad <5e lako pre-