Papa se je nedvojbeno bojao, da bi ninski biskup mogao prije ili poslije doci u sukob sa spljetskim nadbiskupom radi jurisdikcije. No u to nadodje jo§ jedan novi ele- menat. Kako ce se poslije izloziti, doprla je jo§ za Branimira slavenska liturgija iz Mo- rave u Bijelu Hrvatsku, te ju je ninski biskup zaveo u obsegu svoje crkve. Tako etc novoga povoda potonjim smutnjama. FrionuvSi Branimir uz zapadnu crkvu ostade joj vjeran do smrti svoje, Cinio je razne zadusbine, te je jednom sa svojom zenom Marusoin odputovao u Italiju i tamo pohodio znamenito neko zavjetno mjesto. God. 888. sagradio je u danaSnjem gornjem Mucu crkvu na cast blazene djevice Marije. Na ulazu u crkvu uzida kamen s napisom, da je to njegova zaduSbina. Kamen s napisom nadjen bi pred viSe godina, te se sada cuva u arkeolozkom muzeju u Zagrebu. Na napisu ditamo: (Tempore ducis) BRANIMIRl ANNOR(um) XPI SACRA DE VIRG(ine) CARNE(m) VT SV(m)PS(it). S(eu) DCCCLXXX EF VIIl, VI Q(ue) INDIC(tione). Vrijedno je jos obazrijeti se na odnose Branimirove prema susjedima, a uza to ogledati i prilike u Slovinskoj zemlji. Premda su Srbi zajedno sa crveno-hrvatskim oblastima (naroSito s Neretvom) ostali pod byzantskom vlasti i iztocnom crkvom, ipak je Branimir gojio s njima prijateljstvo. U Srbiji su tada vladala tri brata, Mutimir, Strojmir i Gojnik, koji su jos za Trpimira £T-ViII-Vj-Q;"- riLy OdLOMAK NAPISA IZ DOBE KNEZA BrANIMIRA (888.). Nac^jen u gorryeni Mu(5u u Dalmaciji. • Narodni muzej u Zagrebu. srecno ratovali s Bugarima. No naskoro planu izmedju braCe razdor radi samovlade, koji se svr§i tako, da je Mutimir svladao bradu i poslao ih u roblje u Bugarsku. Jedino Gojnikova sina, po imenu Petra, pridrzao je uza se; no taj mladic srecno pobjegne i skloni se knezu Branimiru u Hrvatsku. Da li je Branimir dolazio u sukob s Mletcima, nije zabiljeieno; no zato se spo- minju to ze§ci okrSaji izmedju Mletaka i Neretljana. U kolovozu 887. podize se duXd Petar Kandian I., ne zna se zaSto, s brodovljem na Neretljane. povedavSi sa sobom dvanaest brodova. Do^avsi do podnozja gore Biokova, zametne bitku kod dana§nje Hrv. povj. 5
