Dok se je za kneza Mojslava Bijela Hrvatska povećala i osilila, zaprijetila je latinskim (romanskim) gradovima u byzantskoj Dalmaciji velika pogibao od Arapa. Jos od god. 827. udarali su africki Saraceni iz Kairvana na Siciliju, a sada stadose zalijetati se sve u Jadransko more, tako da su od njih stradali trgovci i italskog i hrvatsko- dalmatinskog primorja. Najpoznatije vodje tih saracenskih (arapskih) gusara bili su Kalfo i Saba, koji su sirili strah i trepet, gdje bi se samo pojavili. God. 840. zaplovili su sa 36 brodova prema juznoj Dalmaciji, i poharali su ondje vise gradova, niedju njima Budvu i Kotor; kasnije doprijese i na sjever do Dubrovnika, na koji udarahu do pet- naest mjeseci. Dubrovfani nadjose se u velikoj ne oiji i zamolise pomoc u byzantskoga cara, svoga gospodara. Cuvsi medjutim Saraceni od uhoda, da se primice grcka mor- narica, ostavise Dubrovnik i odplovise prema italskoj obali, gdje im podje za rukom osvojiti znamenite gradove Bari i Tarent (841.), odakle su uzneminvali citavo Jadransko more. U Carigradu vladase tada carica Teodora za svoga sina Mihajla III. Posto je suviSe slaba bila, da skrsi Saracene, posla ona nekoga patricija Teodora u Mletke, neka skloni duzda Petra Tradonika na rat s nevjernicima. Mletacki duzd privoli i podje sa 60 brodova prema Tarentu, gdje se je desio saracenski knez Saba. No ondje bise Mletcani sasvim razbijeni; vecina ih ili izgibe i dopade robstva. Sad ce se Saraceni osvetiti. Oni provalise na sjever do otoka Cresa i spaliSe tamo na sam drugi dan uzkrsa grad Osor. Na povratku obratise grad Jakin u pepeo i pohvatase sila mletackih trgovaca, koji su se vracali iz Sicilije (842.). Saraceni ne mirovahu ni poslije. Iza dvije godine (8^4.) osvanuse opet s velikim brodovljem u Kvarnerskom zaljevu. Mletcani im podjo^e u susret, ali kod malenoga otoka Susaka (Sansego) bise razbijeni i u bijeg natjerani. Uspjesi Saracena ohrabrise opet Hrvate, narocito Neretljane na nova poduzeca. Godine 846. zaplovise morem hrvatski brodovi i zauzese mletacki otok Caorle (castrum Caprulense), pace smijerahu osvojiti iste Mletke. Po koji put udarahu Saraceni i na Hrvate, te bi ih mnogo zarobili, tako te su poslije mnogi Hrvati kao robovi dospjeli u Spaniju, gdje su omejevski kalifi u Kordovi sastavili od njih zasebnu tjelesnu strazu. Vojvode te hrvatske tjelesne straze, kao Wad ha el Ameri (1009. — 1013.) i Zohair Alameri (1018 — 1041) znamenita su lica u povijesti kordovskoga kalifata.
