županom Družcem (cum Drosaico Marianorum iudice.) No Neretljani ne ostadoše mirni. Već slijedeće godine 840. pogazi novi neretljanski veliki župan Ljudislav utanačeni mir, a duzd Petar ponovo se dize na njega. Ali Mletcani bise u morskoj bitci pobijedjeni: stotina i vise pade ih u boju, te se duzd osramocen povrati kuci svojoj.
Knez Mojslav priblizio se opet nadbiskupu spljetskomu. Toga je vrijedjalo, sto se u obsegu njegove nadbiskupije pojavila hrvatska biskupija u Ninu, koje se je glavar izravno pokcravao rimskomu papi, a ne njemu. Stoga gledase, da se na ma koji nacin pogodi s knezom IMojslavom, samo da bi ninska biskupija dosla pod njegovu metro- poliju. Kako mu je to poSIo za rukom, ne znamo; samo je izvjestno, da se je spora- zumio s knezom Mojslavom, koji ga je priznao za metropolitu u citavom vladanju svojemu. Povrh toga darova knez crkvi blazenoga Jurja u Putaliju (Sucurcu), koja pri- pada§e spljetskomu nadbiskupu, neka svoja posjedovanja u Lazanima i Tugarima, kao i desetinu od knezevskih zemalja u Klisu. Za kneza Mojslava vladao je u Slovinskoj zemlji poznati vec knez Ratimar. Taj je bio razmaknuo svoju vlast i preko Save u danaSnju Bosnu, kad mu Franci na put sta- dose. Bijase naime primio i ugostio nitranskoga kneza Privinu i sina mu Kocela, kad su bjezali izpred markgrofa Ratboda. Na to Ratbod po nalogu kralja Ljudevita Njemackoga god. 838. provali u Slovinsku zemlju. Ratimar ne bijase dosta jak, da se opre franackoj sili, te pobjegne zajedno s Privinom preke Save u Bosnu. Franci na to opet obladase Slovinskom zemljom. Privina pak videci, da mu Ratimar ne moze po- moci, ostavi ga, prijedje Savu i ode koruSkomu grofu Salahu, koji ga malo zatim izmiri i s Ratbodom i kraljem Ljudevitom. Posljednja franacka provala u Slovinsku zemlju imala je zamaSnih posljedica i za Bijelu Hrvatsku. Knez Mojslav naime razmaknuo je tom prigodom svoju vlast na jugu Save po danasnjoj Bosni. ZauzevSi svu zemlju izmedju Vrbasa i Drine osnovao je nove banovine (bosansku, a mozda i usorsku), a prikucivsi se tim Srijemu, koji je bio tada u vlasti Bugara, postao je sada neposrednim susjedom drzave bugarske, gdje no je u to vrijeme bio knezom ratoborni Presjam. Sta se je medjutim dogadjalo sa Slovinskom zemljom iza propasti Ratimirove, nije poznato; pace do god. 872. ne spominje se u toj oblasti vise nijedan domaci knez. Gni se, da je u prvi cas ostala u neposrednoj vlasti franackoj; barem god. 845. desili su se njezini poslanici zajedno s bugarskima na dvoru kralja Ljudevita u Paderbornu. Privina pak, nekadanji knez ni- transki, postao domala miljenikom franackoga kralja, koji mu je dao u leno jedan dio dolnje Panonije na sjeveru Drave oko rijeke Sale, gdje su takodjer nastavala neka slavenska plemena. Privina podize ondje sred suma i mocvarina nov I^B grad, nazvan Blatno ill Blatni ^^^ .Cjrad (Mosaburch, Urbs palu- darum, danas stoji tamo Zalavar I^P na utoku Zale u Blatno jezero) i osnuje novu slavensku knezevinu na sjeveru Drave pod vrhovnictvom frana^kim. Poslije je Privina onamo naseljivao sto vise Slavena, a uz to je nastojao, da u svojoj oblasti ukorijeni krScansku vjeru. Videci to kralj Ljudevit darova mu 12. listopada 849. citavu oblast kao podpuno vlastnicitvo. Iz za- hvalnosti sagradi god. 850. Privina u Blatnom gradu novu crkvu u dast djevici Mariji, koju posveti solnogradski biskup Liupram. Privina vladase i dalje svojom knezevinom do god. 861.