skoga sabora o tome nastojati, kako bi svoju vlast razmaknuli po susjednim oblastima hrvatskima. Najprije pocese oko toga raditi, da pokore hrvatsko pleme Buzane u staroj Liburniji, naime u prijedjelu od rijeke Zrmanje prema sjeveru do rijeke Rase u Istri. I tu je bilo vise zupa, od kojih su bile najznamenitije krbavska, licka i gadska (gatanska, gaCka); potonja je bila tako na glasu, da su po njoj stali sve zitelji te oblasti zvati GadSani ma(Guduscani). Zanimljivo je, dase poglavica te oblasti nije zvao knez, nego ban, valjda od slavenske rijeCi bojan (bojarin). S ovim dakle banom zametne knez Bijele Hrvatske borbu, ne bi li ga svladao. Ne zna se, kako je dugo borba trajala i kako se je vodila, ali je izvjestno, da su se na posljedku oba vladara tako pogodili: Banova oblast sjedinit ce se s Bijelom Hrvatskom u jednu jeditu knezevinu, kojom ce vladati rod kneza Porge; ban pak bit ce prvi castnik do kneza i njegov namjestnik, te ce kneza zamjenjivati ne samo u svojoj dosadanjoj banovini, nego u Citavoj knezevini. Tako postade u Bijeloj Hrvatskoj banska cast, te je ban bio odslije prvi iza kneza, a poslije za kraljevstva prvi iza kralja. Kad su kasnijih stoljeca hrvatski knezovi i kralji sirili svoju vlast u druge oblasti, svagdje bi u stec^enim pokrajinama namjeStali bane za svoje namjestnike; no prvi ban bio je i ostao je u citavoj drzavi uvijek onaj, koji je bio uz kneza ili kralja u Bijeloj Hrvatskoj. Nema sumnje, da su nakon toga uspjeha knezovi Bijele Hrvatske pregnuli, da razsire svoju vlast i na jugu Cetine u oblastima Crvene Hrvatske. No izvjestnih vijesti za to nema. Prica se samo, da je god. 688. bijelo-hrvatski knez Radoslav razbio arba- nasku silu (potomke starih Ilira), i da je uz Bosnu pokorio sve oblasti i zemlje do Ljesa u Albaniji, pak da je tako postao vrlo silan vladar. Premda to pricanje nije nicim utvrdjeno, ipak se iz njega razabira, da su bijelo-hrvatski knezovi nastojali oko toga, da skupe pod svojom rukom sve hrvatske oblasti, sto no bijahu nikle na tlu staro- rimske pokrajine Dalmacije. Kud i kamo nepovoljnije postade stanje onih hrvatskih piemena, koja se bijahu nastanila u nekadanjoj pokrajini Panoniji. Prvo se nijesu mogla odrzati prema brojnijim slavenskim prvoselcima, a zatim im zadavahu mnogo jada jos uvijek silni, a divlji Avari. Narocito stradali su oni Hrvati. koji se nastanise u okolisu grada Sirmiuma. Srijemski su Hrvati postali zavisni od Avara, te su medju inim morali avarskoga kana pomagati, kad je god. 677. provalio u byzantsko carstvo i tamo stao podsjedati grad Solun. Iza toga stadose ih Avari upravo nemilo tla^iti, tako da je napokon hrvatski knez Kuber digao narod svoj na Avare, da se oslobodi njihove vlasti. Ali Kuber bijaSe zle srece, te bi svladan. Na to on god. 758. s ditavim pukom svojin:i ostavi Srijem i odseli se preko Dunava u byzantsko carstvo, samo da dulje ne robuje Avarima. No i oni Hrvati, sto su bili u Slovinskoj zemlji (Slavoniji) pod svojim knezom u gradu Sisku, mnogo su stradali od Avara i njihovih kana, kojima su morali danak placati i u vojsci sluziti. Prica se, da su obijestni Avari s tim hrvatskim pukom upravo nemilo postupali. Zaprezali bi muzeve i mladice u jaram, te bi s njima orali kao s mar- vom; a zene i djevojke hrvatske zlostavljali bi i skvrnih, gdje bi ih samo zatekli. Kad bi Avari poSli u rat, hrvatske bi cete morale prve srtati u vatru, te mnogo puta i ludo gubiti glavu, samo da utru put avarskim vojnicima. Upravo ovo tezko robovanje dodija Hrvatima u Slovinskoj zemlji, te se ogledahu na sve strane za pomoc. Bas u to vrijeme digao se u danaSnjoj Francuskoj i Njemadkoj silan vladar, po imenu Karlo Veliki, kralj franacki, da kazni Avare, jer su i na njegove zemlje udarili i njegove podanike robili. God. 791. skupi Karlo Veliki tri velike vojske, da potraze Avare u njihovoj zemlji i da taj divlji narod izkorijene. Kuda su godijer uz put prolazile frana6ke vojske, svagdje bi im se pokorili slavenski puci i pristajali uz njih na zator Avara. I Hrvati u Slovinskoj zemlji pridruzi§e se vec god. 792. Karlovim vojskama, te ratovahu uz njih sve do propasti avarske drzave. Istom god. 799. slomljena
