hrvatskim knezovima i županima, da im dojave carevu poruku, a njima pridruži i nešto kršćanskih vjerovijestnika, ne bi li ovima pošlo za rukom, da Hrvate odvrate od poganskih bogova i upute u krscansku vjeru. Carevo nastojanje pomaga§e i rimski papa, te se tako naskoro nadje u novim hrvatskim zemljama uz careve glasnike i lijepo 6islo krScanskih svecenika. Oni zatekose hrvatski narod za 6udo spreman za svako dobro djelo, i tako im sve podje srecno za rukom. Najprije nastojahu carski glasnici, kako ce Hrvate izmiriti s latinskim ziteljima. Hrvati se brzo pogodiSe: oni privoliSe, da latinski zitelji u primorskim gradovima, ime- nito u Zadru, Spljetu, Trogiru i Dubrovniku zive slobodno po svojim starim zakonima i da se pokoravaju byzantskomu caru u Carigradu, ali zato zadrzase za se svu ostalu zemlju Zajedno s onim primorskim gradovima, koje bijahu u prvi cas zauzeli. Hrvati ne ce smetati Latina, koji zive u svojim tvrdim, bedemima opasanim gradovima, ali zato ce latinski zitelji za svoje vinograde i polja, §to ih imaju izvan gradskih zidina u hrvat- skoj zemlji, placati godisnji danak hrvatskim knezovima i zupanima. U to se krscanski svecenici, poslani iz Rima i Carigrada, razasuse po ^itavoj zemlji hrvatskoj, navijestajuci narodu vjeru Bozju. Hrvati prihvatiSe rado vjeru krs- cansku, i tako domala sav narod zavrgne svoje stare poganske bogove, te prione uz novu vjeru i novi red. Da bi se taj novi red utvrdio, sklonise byzantski car i rimski papa hrvatske kne- zove, da sazovu sav svoj narod ili barem poglavice njegove na veliku narodnu skup- §tinu na prostrano Duvanjsko polje, koje se prostire nekako u sredini stare Dal- macije. Onamo ce doci glasnici carevi i papini, pak ce s poslanicima latinskih gradova i s citavim hrvatskim narodom sve udesiti, da se uredi kr§6anska crkva i da se opet povrati stari red u svim zemljama uz iztocnu obalu Jadranskoga mora. Siici ce onamo i srpska plemena, najsrodnija po krvi i jeziku hrvatskomu puku, koja su se naselila s carevom dozvolom u zemljama na iztoku Hrvatima. I razidjose se glasnici po svima zupama hrvatskim, te pozivahu narod, da se za dvadeset i pet dana skupi oruzan na Duvanjskom polju. Osvanuo ureceni dan, a na širokom tom polju polegla sila naroda, na teu mu knezovi, zupani, satnici i druge poglavice. DodjoSe i srpska plemena pod svojim zupanima, dodjose i gradjani latinskih gradova, a i mnogi svecenici i redovnici, sto ih poslase Rim i Carigrad. Sve se sastalo, samo se jo^ dekalo na poslanike carske i papinske. Kad su se i ti primicali, podjoSe im u susret hrvatski knezovi i zupani, te ih dovedoše na Duvanjsko polje.
