Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/44

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

Antikne brončane figure iz raznih mjesta Hrv., Slav., Dalm. i Istre. Nar. muzej u Zagrebu.

HRVATSKE OBLASTI.

Onih sedam ili osam plemena hrvatskili, što no su u drugoj četvrtini VII. stoljeća na poziv cara Heraklija dosla u Dalmaciju i njom obla- dala, nijesu imala samo razlicita imena plemenska, nego su se do- nekle i razlikovala govorom i obicajima. Bila su to etnografska plemena, kako no u Ruskoj Poljani, Drevljani, Buzani, Krivici i t. d., ili u Poljskoj Poljani, Mazovsani, Kujavci i Pomorjani. Zauzevsi staru Dalmaciju razdijelise ju hrvatska plemena izmedju sebe tako, da je svako pleme obladalo vecom ili manjom oblasti ili pokrajinom. Jedno pleme naselilo se u najsjevernijem dijelu Dalmacije, u onoj oblasti, koja se od starine zvala zasebnim imenom Liburnija, i koja se prostirala uz Jadransko more od rijeke Rase (Arsia) u Istri do rijeke Zrmanje. Koje je pleme hrvatsko posjelo ovu oblast, tezko je ustanoviti; no nije nemoguce, da je to pleme bilo ono, koje je po tradiciji vodila sestra Buga, i koje se ne- dvojbeno zvalo Buzani. Jos u kasnija stoljeca spominje se u toj oblasti zupa Buzani ili Buska zupa (kneztvo), jasan znak, da su tamo zitelji toga imena na- stavali. No oblast sama nije dobila to ime, vec su ju i poslije zvali starim imenom Liburnija, a puk u njoj imenom Guduscani (GadSani od zupe Gatacke na Gatackom ili Gackom polju). U toj oblasti spominju se u kasnije vrijeme stari liburnijski gradovi Crsat ili Trsat (Tarsatica) i Senj (Senia). Vjerojatno je, da su toj oblasti pripadali i kvarnerski otoci, narocito Krk, Cres i Losinj, zatim Rab i Pag.