mu se glavni grad Carigrad ili Konstantinopolis u staro vrijeme zvao Byzant. No ni dva cara ne mogahu dosta braniti svojih država, te priječiti sjevernim narodima, naročito germanskim plemenima, da ne provaljuju u pokrajine na medjama obiju carevina. Pokrajine Dalmacija i Panonija bijahu nekako ba§ u sredini obiju carstva, te sta- jahu sad uz jednu, a sad uz drugu drzavu. Kraj toga kolebanja stradahu od 6estih na- vala sjevernih, imenito germanskih naroda. Osobito od god. 476., kad su germanski (njemaSki) puci razorili zapadno-rimsko carstvo i osnovali u rimskim pokrajinama svoje drzave, ne bijase Panoniji ni Dalmaciji ni casa mira. Godine 493. oblada napokon obim pokrajinama Teodorik, kralj iztocnih Gota, koji je $a svojim pukom osnovao iztocno- gotsko kralj evstvo u Italiji i susjednim zemljama. U vlasti iztocno-gotskoj ostadose obje pokrajine neprijeporno do god. 535. Na- rocito za vladanja kralja Teodorika ovale su u svakom pogledu, jer se on povodio u svem za Rimljanima. Pokrajinama upravljahu namjestnici, kojima je kralj zivo prepo- rucao, da se brinu za svoje provincije. Premda su Goti bill Arijeve vjere, ipak nije dirao u katolicku vjeru ni u crkveno uredjenje njezino; pace malo poslije smrti njegove bise u Saloni godine 530. i 532. obdrzavana dva pokrajinska crkvena sabora za Dalmaciju. No namah zatim planuse smutnje u kraljevskoj porodici iztocno-{40tskoj ; osim toga sta- dose arijanski Goti progoniti katolicke urodjenike. To dade povoda byzantskomu caru Ju- stinijanu , da zapocne s Go- tima krvavi, zatorni rat, koji je trajao dvadeset godina (535. — 555.), i kojemu je pozoristem bila ne samo Italija, nego i Dal- macija i Panonija. U samoj Dalmaciji trajao je rat deset godina, dok je god. 544. poSlo Byzantincima za rukom, got- skoga vojvodu Ilaufa svladati. Kralj gotski Totila nije me- djutim ni poslije mirovao, vec je nastojao opet Dalmaciju oteti, te je za to zatrazio pomoc u novoga naroda, koji se upravo tada stao javljati na popriStu politifikoga zivota, naime u Sla vena. Tako stupiSe god. 548., 551. i 552. Slaveni prvi put na tlo rimskih pokrajina Panonije i Dalmacije. Pri(^a se kao izvjestno, da je kralj Totila upravo velikim svotama mitio Slavene, da mu pomazu u osudnoj borbi za obstanak. No ni junadtvo Gota ni provale Slavena nijesu koristile. God 555. propade iztodno- gotsko kraljevstvo, a s padom njegovim dodjoSe nekadanje pokrajine Dalmacija i Pano- nija pod byzantsku vlast. Ali provale Slavena ne prestadose, pace njima pridruziSe se umniii i imug~^ m Tloris Dioklecijanove PALACE u Spljetu. Od Dioklecijanove palade postao je danaSnji grad Spljet u Dal- maciji. Tumai tlorisa : I. Zlatna vrata 'porta aurea), kroz koja se je ulazilo Solinskom cestom; 2. ieljezna vrata; 3. Mjedena vrata; 4. i 5. Zgrade za (inovnike, dvorjanike i tjelesnu stralu; 6. Mauzolej carev (danas krstionica) ; 7. Hram boga Jnpitera (d.inas stolna crkva sv. Dajma) ; 8. Peristyl (danas trg — Piazza del Daomo) ; 9. i 10. Carski dvori.
