Nadbiskupi solinsko-spljetski bill su prvi dostojanstvenici u hrvatskoj drzavi, često put i duhovni otci i skrbnici hrvatskih vladara. Od njihovih područnika (suffragana) najodličniji je bio hrvatski biskup u Kninu, mnogo puta i kraljev kancelar; njegovo je područje obuhvatalo svu zemlju od Knina na sjever do Drave.
Za Arpadovića promijenilo se mnogo na gore. Već Ladislav zadao je metropoliji spljetskoj i biskupiji kninskoj golem udarac, osnovavši u Zagrebu zasebnu biskupiju (1093.), koju je podredio ugarskomu nadbiskupu u Koloči. Tim je ne samo kninski biskup izgubio velik dio svoga podruCja, nego se je i spljetska metropolija znatno suzila. Jo§ veci udarac snaSao je spljetsku metropoliju, kad se je od nje u polovici 12. stolje<5a (god. 1154.) odkinula zadarska biskupija, te postala nadbiskupijom. zavisna od mleta6koga patrijarke. Novoj nadbiskupiji u Zadru bise podredjene i one biskupije, koje su tada politicki spadale pod mleta^ku obcinu. Tako izgubi spljetski metropolita ne samo zadarsku nadbiskupiju, nego uz nju jo§ i biskupiie na otocima Krku, Rabu i Osoru (Cresu). Nadbiskupi ja spljetska, kako se razabire iz spisa crkvenoga sabora od god. 1185., ostala je tako ogranicena na Hrvatsku izmedju Gvozda i Neretve, kao i na one dijelove Dalmacije, koji nijesu bili pod mleta^kom vlaScu. Njezino nepo<!redno podrufje obuhvacalo je mjesta i zupe: Klis, Skale, Sminu. Cetinu, Citavu zupu Hlivno, citav Mosor i sva Poljica do Vrulje. Podredjene joj biskupiie bile su ove: kn inska (Kninsko polje, Vrhrika i Pset), trogirska (Skradin, Bribir, Belgrad i Citava Sidraga). n inska (Nin, ditava Luka i polovica Like), senjska (Senj, Vinodol, Gacka i Buzani), krbavska (Krbava. polovica Like, Novigrad, Dreznik, Plasi i Modruse), i napokon hvarska (otoci Hvar, Bra6, Vis, Kor6ula, Lastovo, i na kopnu Citava Krajina od Vrulje do Neretve). Ovim biskupijama pridruzila se je na koncu 13. stoljeca jo§ i sibenska (1298.), koje je kotar prije pripadao biskupiji trogirskoj. Nadbiskupija spljetska ne bijaSe se samo znatno smanjila, nego i silno pala ugledom svojim. Dohodci spljetskoga nadbiskupa bili su sada manji (na godinu 400 maraka srebra), nego nadbiskupa zadarskoga (godisnjih 500 maraka) ili biskupa zagrebaikoga (takodjer 500 maraka na godinu). Osim toga sjedili su na nadbiskupskoj stolici vecinom tudjinci, nametnuti budi od ugarskoga dvora budi od rimske stolice. Napokon je bilo i velikih nereda: tu su se stali Siriti krivovjerci patarenski, ondje opet bjesnile su borbe izmedju latinskoga i hrvatskoga svecenstva radi jezika. Patareni se pojavi^e u Krajini (Kacici), u Lici (u Zvonigradu knez ViSan), pace u dalmatinskim gradovima biSe osno- vane patarenske vjerske obcine. Da se zaprijedi ^irenje patarenske vjere, dozvoli na- pokon god. 1248. papa Inocentije IV. senjskomu biskupu Mireju porabu slavenske litur- gije i glagolice u crkvi, za koju se je tada mislilo, da joj je zaCetnik sv. Jeronim. Kako je duboko bila pala i osiroma^ila metropolija spljetska, najbolje dokazuje osnova hercega Kolomana, kad je ono god. 1240. sporazumno s nadbiskupom spljetskim Guncelom i zagreba(^kim biskupom Stjepapom II. radio, da se obje biskupije sjedine u jedou, pak da se zagrebacka proglasi samosvojnom nadbiskupijom i metropolijom za ^itavu Hrvatsku i Dalmaciju. U obce je biskupija zagrebacka od XIII. stoljeca postajala sve prostranija, ugled- nija i bogatija. Uz postojeci ved kaptol u Zagrebu osnovao je biskup Stjepan II. god. 1232. kaptol u Cazmi (Za6esanu, ^esmi). Kaptol sv. Petra kod PoJege pripadao je biskupiji u Pefuhu, a kaptol sv. Ireneja u BanoStoru (a poslije u Mitrovici) biskupiji srijemskoj. God. 1226.— 1241. poklonio je hrvatski herceg Koloman bosanskomu biskupu Djakovo (possessio Dyacon), te je to mjesto poslije postalo sijelom biskupa i kaptola bosanskoga. Kaptoli bili su vrlo ugledne i bogate duhovne druiine. le su osobito iza^ili na glas kao mjesta vjerodostojnosti (locus credibilis), obavljajud brojne pravne poslove, koje su poslije vrSili javni biljefnici. Podjedno se je kaptol zajedno s biskupom brinuo za izudavanje mladezi, osobito za svecenidki staled Osim prihoda od svojih
