1291. hrvatsko kraljevstvo bilo podijeljeno na dva tabora. Dok su mnogi velikasi slali uz napuljskoga kraljevica, ostali su gotovi svi gradovi j hrvatski i dalmatinski vjerni kralju Andriji. Medju hrvatskim gradovima iztice se osobitom odano§cu prema njemu slobodna obcina Gradec u Zagrebu zajedno sa svojim gradjanima, dok je nasuprot zagre- backi biskup Ivan stupio u kolo najodrjesitijih protivnika Andrijinih. Kraljica Marija osnivala je svoje pravo na ugarsko i hrvatsko prijestolje na torn, sto je ona bila rodjena sestra pokojnoga kralja Ladislava Kumanca. No ni ona ni njezin suprug Karlo II. iz porodice Anzuvinaca nijesu trazili prijestolja za sebe, nego za svoga sina Karia Martella. Kako je medjutim napuljski kralj Karlo II. bio zabavljen neprestanim ratom u Siciliji, da osveti sicilsku vecernjicu, bio bi se morao okaniti svih svojih osnova glede Ugarske, da ga nisu izdaSno pomagali rimski pape. Ta oni bijahu Anzuvince dozvali na napuljsko prijestolje, a sada im odluciSe namaknuti i ugarsko, za koje vjerovahu tvrdo, da njima patri s njim razpolagati. Jo§ 8. rujna 1290. dade papa Nikola IV. po svom legatu okruniti napuljskoga kraljevica Karla Martella za kralja. Od toga Sasa radi on zajedno s kraljem Karlom II. i kraljicom Marijom, da mu i pribave prijestolje. Papa zato salje u Ugarsku svoga legata, biskupa Benvenuta Eugubina, zatim prijeti njemackomu caru Rudolfu i sinu njegovu vojvodi Albrechtu. U isti mah rade i papa i napuljski kralj sa suprugom svojom svima silama, da odvrate ugarske i hrvatske duhovne i svjetovne velikaSe od kralja Andrije, pak da ih predobe za svoga sticenika. U Slavoniji nastoje ugoditi Gisingovcima, koji su se i onako odmetnuli od Andrije; u Hrvatskoj i Dalmaciji polazu najvece nade u Bribirske knezove, u slavnoga primorskoga bana Pavla I. i njegovu bracu Jurja I. Mladina I. Ta Bribirski knezovi jesu rodjaci ili bar svojaci napuljske kraljevske porodice te je naro6ito Juraj I., »knez dalmatinskih gradova«, vec i prije koji put (1285., 1290.) boravio u Napulju na dvoru Anzuvinaca. Jo§ na koncu god. 1291. salju napuljski vladari zita u Hrvatsku i Dalmaciju, da se hranom obskrbe gradovi bana Pavla i njegove brace Jos jace razmahala se agitacija za Karla Martella god. 1292. Napuljski kralj Karlo II desio se tada sa suprugom i sinom u gradu Aixu u Provenci (danas jugoiztocna Francuska) Dne 5. sijecnja podijeliSe kralj Karlo II. sa suprugom Marijom svojemu vjernomu plemicu Ivanu Gisingovcu, sinu bana Henriku »slobodu ratovanja* (liberum belli ius et ferri licentiam) proti Andriji, kojega zovu provalnikom u kraljevstvo ugarsko (invasorem eiusdem regni). Sutradan u nedjelju 6. sijecnja, na samo Bogojavljenje, proglasi kraljica Marija u prisucu sjajnoga plemstva napuljskoga i poslanika hrvatskih, da poSto njoj jeditoj iza prijeke smrti brata Ladislava ugarskoga pripada pravo na ugarsko prijestolje: prenosi ona svu vlast i pravo svoje na prvorodjenca svoga Karla Martella, kojega ujedno uzvisuje zlatnom krunom i zastavom na izpraznjeno prijestolje, njega i njegove potomke, te mu k tomu daje i svoj materinski blagoslov. Gisingovci i Bribirski knezovi ustali su sada, da utru put Karlu Martellu ne samo u Hrvatsku, nego i u Ugarsku. Kraljica Marija nagradi vjerne sluzbe Gisingovca Ivana tako, da je njemu i sinu njegovu Jurju podijelila u leno zupaniju Sopronjsku i Zeljeznu, §to je poslije 12. travnja potvrdio i Karlo Martell. Osobito se iztako§e Bribirski knezovi, poSto im Karlo Martell ovako pise: »Plemenitim muzevima knezu Jurju i knezu Mladinu, braci i t. d. Primili smo blagohotno pismo va§e vjernosti, koje ste nedavno nama poslal., pak smo iz njegova sadrzaja razabrali, da ste vi s vasima (privrzenicima) revno stall raditi za nas u poslu naSega kraljevstva ugarskoga, i da ste voljni jos gorljivije zapoceto nastaviti. Hvaleci mi dakle vasu iskrenost dostojnom hvalom, opomi- njemo, zahtijevamo i zapovijedamo, da, ono, §to ste hvale vrijedno zapoceli, jos hvale vrjednije u buduce proslijedite, pak da zajedno s plemenitim muzem Pavlom, banom hrvatskim i drugim vaSim (privrzenicima) muzevno nastojite odoljeti svima pokusima reCenog nametnika kraljevstva Ungarije. Osim toga budite na ruku providnomu i pobož-
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/282
Izgled