Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/24

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

Tako ostade za sve vrijeme rimskoga vladanja. Kad su kasnije Hrvati torn zemljom za- vladali, i oni su tu zasnovali dvije poglavite knezevine: jednu u sjevernomu dijelu (Po- savska ili Panonska Hrvatska, kasnije Slovinska zemlja ili Slavonija), a drugu u juznomu (Dalmatinska Hrvatska ili Bijela Hrvatska). Obje su se oblasti vise puta medjusobno takmile, pace bivalo je i nemilih zgoda, kad je primjerice ono u IX. stoljecu Borna, knez dalmatinskih Hrvata, stajao uz Franke protiv rodjene krvi svoje, protiv Ljudevita, kneza posavskih Hrvata. A i kasnijih stoljeca izbijala je vi§e puta na povrsje opreka izmedju Slovinske zemlje i juzne Hrvatske, i tek u najnovije vrijeme umjela je ziva svijest hrvatslcoga naroda ukloniti ogradu, kojom je priroda razstavila srednjo-evropski svijet od onoga na Balkanu. No da ogledamo iz bliza tako juzni kao sjeverni dio hrvatske zemlje.

1. Južno-hrvatska zemlja. Usred Balkanskoga poluotoka stoji kao korijen njegov bajovna Šara planina. Od nje teku tri rijeke na tri strane svijeta: Morava na sjever, Vardar na jug, a Drim na zapad. Te tri rijeke dijele i poluotok na tri cesti: na iztocnu ili bugarsko-grcku, na juznu ili arbanasko-grcku, i na zapadnu ili hrvatsko- srbsku. U potonjoj cesti, kojom se upravo prostire juzno-hrvatska zemlja, nize se od Sare planine prema sjevero-zapadu sve do izvora Kupe glavni gorski pojas toga dijela. Nije taj pojas mozda suvisla neprohodna kosa, vec niz gora raznoga pravca i razne vi- sine, nalik na krtorovinu na poljskoj brazdi. Najznamenitije gore, koje taj pojas sastav- Ijaju, jesu Kom, Durmitor, Treskavica, Bjelasnica, Zee, Vitoroga, Dinara, Pljesivica i Kapela (nekad Gvozd). Taj je pojas podjedno i glavno razvodno gorje u zapadnoj cesti Balkanskoga poluotoka; s njega teku jedne rijeke prema Kupi, Savi i Dunavu, dakle u Crno more, a druge pravcem zapadnim i jugo-zapadnim u Jadransko more. Od crno- morskih rijeka najznatnije su Korana, Glina, Una, Vrbas, Bosna, Drina i Morava, a od jadranskih Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva i Moraca (Bojana). Smje§taj i pravac pomenutoga gorskoga pojasa znatno je djelovao i na razvitak rijeka. Razvodni pojas nize se u obce naporedo s morskom obalom (kao i srednjoitalski Apenin), te je razmijerno malo odaljen od morske obale. Suvise tvori s temeljnicom Balkanskoga poluotoka (naime s Kupom, Savom i Dunavom) ostri kut. Po tomu lako cemo protumafiiti, zasto su rijeke Jadranskoga mora kratka toka (prave primorcice) zaSto naglo padaju i tvore slapove; a opet zasto su rijeke crnomorske sve dulje i raz- vitije, sto se vi§e odaljuju od zapada k iztoku. No razvodni pojas jos je i u mnogom drugom pogledu znamenit, posto prijedjeli, §to se s obje strane njegove prostiru, poka- zuju i u oroplastickom i u geognostickom pogledu posve razlicit karakter. Prijedjeli, koji se prostiru izmedju razvodnoga lanca i Jadranskoga mora, u obce su vis o cine, dok su oni krajevi, sto no se od njega nizu prema Kupi i Savi, pre- tezito stupnjevine, koje blizu temeljnice Balkanskoga poluotoka prelaze u nizine. No jadranski i crnomorski prijedjeli razlikuju se i po svom geognostickom sastavu U jadranskom razvila se je »kra§ka formacija«, koja poglavito sastoji od kredine tvorbe i kojoj su ovi glavni biljezi: sila golih stijena, nerazvijene, neplodne doline, vec samo kotline (ponikve, polja), nerazvijene rijeke, vec ponornice, sila spilja i pecina, malo vode i malo plodne zemlje (samo na poljima i u ponikvama), pak zato i slabo rodno tlo, koje ne moze hraniti mnogo puka. Sjeverni ili crnomorski prijedjei pak pri- pada drugim geognostiCkim formacijama, i to prvrtnoj ili trijaSkoj, ili pak formacijama neozojske dobe (naroCito tercijarnoj). U crnomorskom prijedjelu nalazimo dosta razvi- jenih rijeka, dosta vode, lijepih rijefinih dolina, kud i kamo zgodnije tlo za obradjivanje i prema tomu takodjer zgodnije za obilatij-e pucanstvo. I glede ruda razlikuju se znatno oba prijedjela. U jadranskom nalazimo samo uglja, asfalta i nesta sadre, dok crnomorski obiluje jo§ i drugim rudama, kao srebrom, olovom, bakrom, iivom, a osobito zeIjezom;suvi§eima unjemu obilatih rudnih vrela: slanih,