ciju. Upravo s toga razloga tražio je kralj Leopold I. nekoga od pismenih Hrvata, koji bi se podhvatio Lučića pobijati i iznio prava krune sv. Stjepana na tu kraljevinu. Za to bi napokon izabran poznati hrvatski spisatelj Pavao Ritter-Vitezović, kojemu bi povjereno, da napise hrvatsku povjesnicu s tendecijom ugarskom. Vitezovic se zaista dade na posao i staderaditi; no prije nego sto je djelo dovrsio, umre Leopold I., a Vite- zovicev posao zape sasvim.
Što ne bi učinjeno za Leopolda, izvelo se za kraljice Marije Terezije, a posao je izvrsio zagrebadki kanonik Baltazar Adam Krcelic. Baltazar Adam Krcelic (rodjen 5. veljace 1715., umro 1778.), starinom iz Krbave^ a rodom iz sela Brdovca blizu Zagreba, i vec u 32. godini zagrebacki kanonik. bijase za ono doba vrlo u6en muz, a narocito vjestistorijskim disciplinama, ali uza to koristoljuban i do skrajnosti prevrtljiv. Boraveci u BeCu (1748. — 1749.) kao rektor hrvatskoga kolegija,dodje i na dvor kraljice Marije Terezije i pokaze naskoro, da umije svojim znanjem sluziti namjerama tadanje bedke vlade. U torn ga pobudjivase kraljica, da se sto prije dade na pisanje djela, §to ga nije mogao dokrajciti Pavao Vitezovic, da naime napise povjesnicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, i da u njoj izlozi prava kraljice Marije Terezije i krune sv. Stjepana na te zemlje. U to ime dobio je on Vitezovicevu pismenu ostavstinu, a povrh toga sabirao je sam obilatu gradju kako u Becu, tako u Zagrebu. Djelo Krcelicevo ugleda napokon svjetlo god. 1770. u Zagrebu, a posveceno je kraljici Mariji Tereziji. Podpuni mu je napis: xDe regnis Dalmatiae, Chroatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (periodis IV. distinctae) studio, labore ac impensis nobilis honorabilisque viri Balthazaris Adami Kercselich de Corbavia, Zagrabiae, typis demum Antonii Jandera, typographi.« Krceliceva povjesnica obuhvata 522 strane, te obaseze citavu istoriju hrvatsku od najstarijeg vremena do god. 1606., i to tako, da samo jos vijek Ferdinanda I. potanje objaSnjuje, docim izkasnijega doba tek najznatnije zgode napominje. Iza posvete kraljici Mariji Tereziji imade predgovor, sadrzaj, spisak pisaca i izvora, koje je autor rabio, — a poslije toga slijedi sama povjesnica, koju je Krcelic razdijelio u fietiri periode. Prva perioda obuhvata vrijeme rimskoga vladanja, druga prikazuje narodnu dinastiju do X. stoljeca; treca, najobseznija, prica dogadjaje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od X. sto- Ijeca do Ferdinanda I.; cetvrta napokon sadrzaje glavne dogadjaje za kuce Habsburg. Kao dodatak prikazuje jos Hrvatsku i Slavoniju, kakove su u pi§6evo doba bile. Tu go- vori o civilnoj i vojnickoj Hrvatskoj, o njezinoj drzavnoj i crkvenoj upravi, o samosta- nima i duhovnim redovima, o skolama; napokon nalazimo i geografski opis pojedinih zupanija, kao sto su zagrebacka, krizevadka, varazdinska i t. d. Toliko o sadrzaju Kr5elicevog djela. Glede smjera i cilja, sto ga je imao pred o6ima, kad je pisao svoju istoriju, poucava nas sam Krcelic osim u predgovoru jos na vise mjesta, a naroc^ito na koncu djela. Opisav§i naime citavu Hrvatsku i Slavoniju, u koliko su bile pod zezlom kraljice Marije Terezije, zavrsuje ovako: »Ono, sta je danas od Dalmacije, Hrvatske i Slavonije pod mleta6kom ili turskom vla§cu, ne opisujem, jer toga dovoljno ne poznajem. Zadovoljan sam, sto sam u prijasnjim poglavljima dostatno pokazao, da citava Dalmacija, Hrvatska kao i Slavonija, imale one sada ma koje gospo- dare, po pravu i zakonu pripadaju svetoj kruni ugarskoj i naSim apostolskim kraljima — jednako Bosna i Srbija.* (»Illa, quae hodie sub Venetorum aut Turcarum sive Dal- matiae, sive regni Croatiae aut Sclavoniae sunt possessorio, non describo, deffectu suffi- cientis cognitionis, contentus: me anterioribus periodis sufficienter docuisse: Dalmatiam integram, Croatiam aeque atque Sclavoniam, per quoscunque et qualitercunque nunc possideantur, legitimi propriique esse iuris Sacrae Regni Hungariae Coronae, Apostoli- corumque nostrorum Regum, Bosniam item ac Serviam.«) Vec te rijefii jasno odavaju, da Krdelic nije ni u snu mislio, da pi§e narodnu hrvatsku povjesnicu.
