U tom ga podupiraše izprva i sam car byzantski, komu je prijetila pogibija najprije od Rusa, a zatim od Bugara. Car byzantski priznade rado Držislava za kralja Hrvatske i Dalmacije, ostavi mu latinske gradove Dalmacije, pače ga obaspe darovima i počastima. Poimence se spominje, da ga je odlikovao (iastnim naslovom »eparha« ili »pa- tricija«. A Drzislav bijase i zahvalan svomu prijatelju i savezniku. On ga pomagase u borbi s Bugarima, te su s toga i mnogi bugarski boljari (velikaSi), protjerani od bugar- skoga cara Samuila, trazili utocista kod Drzislava. Tako dodje negdje god. 978. neki boljar Pen6a, bratuced cara Samuila, u Hrvatsku, te se ovdje nastani s bracom, sestrom i sinom Plesom. Drzislav ugosti nesrecne pribjege, nastani ih tik Spljeta u podgradju grada Klisa, a povrh toga pokloni im neke posjede kod razvalina grada Salone, i doz- voli im, da si uzmu od razvaljenoga kazali§ta salonskoga kamenja, da si sagrade crkvu sv. Mihajla i dva mlina.
Držislav vladaše kroz lijepo čislo godina Hrvatskom slavno i srećno. No najednom skupise se nad njegovom glavom tamni oblaci. Najprije se zavadi s byzantskim carem Vasilijem II. Bugarobijcem, jer se bija§e pridruzio bugarskomu caru Samuilu. Vasilije II., da se osveti hrvatskomu kralju, poce sada svima silama pomagati Mletke, koji su i onako kroz ditavo stoljece 1 dulje muCno podnosili hrvatsko gospodstvo na moru, pla- cajuci danak hrvatskim knezovima i kraljima. Mletafki duzd Petar II. iz odli^ne poro- dice Orseola, muz vrlo nadaren i poduzetan, poSalje sada god. 992. svoje poslanike u Carigrad, da se poklone caru i izrade hrisovulju (pismo sa zlatnim pecatom) za mle- tacke trgovce, da bi slobodno plovili i trgovali po Citavom carstvu gr^kom. Car Vasilije jedva doceka te poslanike, pocasti ih svima podastima, a najzad im dragovoljno podijeli sve, sta su sami trazili. Ohrabren ovako carem grckim ponese se silno duzd Petar II. Orseoli, i stade raditi o tome, da na Jadranskom moru satre moc hrvatsku, a podigne mletacku. Naj- prije odkaza danak hrvatskomu kralju Drzislavu, §to su ga kroz stoljece i p6 placali Mletci, a zatim po§alje oko god. 994. vojvodu Badovarija Bragadina sa sest brodova, da zauzme otok Vis, tu prvu predstrazu hrvatskoga primorja. Bragadin zaskoci doduse grad Vis i zauze ga, ali namah zatim povrati se u Mletke, jer se hrvatska mornarica bijase Visu prikucila. Poradi ovoga nasrtaja planu Ijuta mrznja izmedju hrvatskoga kralja i mletadkoga duzda. Oba se spremahu na odlucan boj za gospodstvo na Jadranskom moru. MIetdani, da bi lak§e pobijedili, pocese tajno odvracati latinske gradove dalmatinske, a uza to prihvatise pomoc hrvatskoga izdajice. Bijase to Svetoslav, s nadimkom Surinja, stariji brat kralja Drzislava. Svetoslav Surinja ne mogase pregorjeti, sto mu se je mladji brat popeo na prijestolje, docim je samog sebe smatrao pravim nasljednikom otca Kresimira I. A da bi se bratu osvetio, Sto ga bijase li§io kraljevskoga prijestolja, ponudi se sada Mletcima, da ce sa svojim pristalicama pokrenuti bunu u Hrvatskoj, te mletafikoj mor- narici pomoci, da svlada kralja Drzislava. I tako se slozi kraljevic Svetoslav Surinja snajvecim dusmanima hrvatskoga naroda, da satre brata svoga, a s njim i svoju domo- vinu! UgovoriSe tuzni saveznici, da ce Mletdani s velikom silom dojedriti u hrvatsko primorje, a u isti mah didi ce se Surinja na brata svoga. PoSto su sve priprave bile gotove, a i mletadk'i brodovi bill spremni da zaplove morem, sabere mletadki duzd na Spasovo 28. svibnja 998. sve oblasti, svedenstvo, puk, vojsku i mornare u hramu sv. Petra na otoku Olivolu. Biskup Dominik odpjeva sluzbu Bozju, te izmohv§i zatim molitvu, da mletadko oruzje pobijedi, predade duzdu »stijeg pobjede«. Jo§ isti dan otisnu se brodovlje na morsku pudinu. Za nekoliko dana osvane Petar II. Orseoli pred gradom i otokom Osorom. Latinski zitelji grada, ve6 prije od- vracani od svoga kralja, ne opirahu se Mletcima, pa6e ih doieka§e s velikim slavljem. Cim se je produlo, da je mletadki duzd s velikim brodovljem doplovio, zgrnuSe se zitelji
