se. Onda Slovenci počnu opet dolaziti u dodir s Langobardima, te Pavao opet zna nješto o njima javljati. Pod godinom 641. istina piše Pavao njekoliko riječi, kako su njekakvi Slaveni (Sclavi) navalili na beneventsku obalu. Moglo bi se misliti, da su ti Pavlovi »Sclavi« kao i inače Slovenci, ali će pravo imati oni, koji drže, da tu imamo misliti dalmatinske Hrvate ili možda Neretljane, jer se zna, da su plemena, što su življela po Dalmaciji, bila od davnina vješta morskoj plovbi. Pavao ništa ne veli, otkle su došli rečeni »Sclavi«, samo kaže, da je beneventski vojvoda Raduald govorio sa Slavenima u njihovu jeziku. Ovaj je Raduald bio rodom Langobard iz Furlanije, ali je svoju otadžbinu ostavio, dok je još bio momče. Iz ovoga bi se moglo zaključiti, da su oni »Sclavi« bili Slovenci, jer se u Furlaniji mogao Raduald naučiti slovenski govoriti, budući da je u Furlaniji bilo nješto Slovenaca, kako se može razabrati iz navedenoga pisma pape Grigorija. I mi držimo, da je Raduald govorio slovenski, ali su za to oni »Sclavi« mogli doći od njekud iz Dalmacije, jer u ono doba još su lakše Hrvati i Srbi razumijevali Slovence, nego ih danas razumijevaju. Pita se, što bi Slovence nosilo ća do beneventske obale, ako i ne mislimo na to, da Slovenci već po svojem geografičkom položaju nijesu imali prilike, da budu vrsni mornari i da imaju kakvu flotu. Da već jednoć ovo svršimo, reći ćemo, da oni »Sclavi« u Pavla djakona pod god. 641. nijesu Slovenci.
Što Pavao javlja o Slovencima iz vremena poslije Samove smrti, svuda vidimo Slovence u bojevima s furlanskijem vojvodama. Furlanija je bila onda langobardska zemlja, njezin je vrhovni gospodar bio langobardski kralj, ali je on njom vladao preko vojvoda. Današnje ime »Furlanija« (Friaul, Friuli) dolazi od imena njegdašnjega grada Forum Julii, koji je ležao ondje, gdje je danas grad Cividale.
Oko god. 670. prodrije 5000 Slovenaca u furlansku zemlju i stanu podsjedati grad Forum Julii, ali ih furlanski vojvoda hametice potuče. Pavao djakon piše, da je s vojvodom bilo
