lije Tacit, koji je rodjen oko god. 54. poslije Hrista, a umro je oko god. 119. Tacit je napisao njekoliko djela, od kojih su najzreliji i najznatniji plod njegova uma: Annales. Za našu svrhu nema ovo znamenito djelo interesa kao ni druga Tacitova djela izuzevši djelo Germania, u kojem ima vele dragocjenijeh bilježaka za germansku zemlju i germanske narode onoga vremena, a s njekoliko se riječi sjetio pisac i starijeh Slavena. Treći je pisac grčki geograf Klaudije Ptolemej, koji je pisao svoju geografiju (γεωγραφική ύφήγησις) oko god. 160. poslije Hrista. Ovaj je pisac bio vrlo učen čovjek, jer se bavio ne samo geografijom, već takodjer matematikom, astronomijom i musikom. (To je isti onaj Ptolemej, koji je dokazivao, da je naša zemlja središte svemira i oko nje da se vrte drage planete, pa i sunce. Istom je Kopernik ovu Ptolemejevu nauku oborio, pošto je gospodovala 14 vijekova).
Još ne možemo priopćiti bilježaka navedenijeh triju pisaca o starijem Slavenima, jer prije treba dokazati, da su Vendi ili Vindi isto što Slaveni. Njih trojica na ime ne znaju ništa za slavensko ime, nego govore samo o Vendima ili Vindima. Slaveni sami sebe nigda i nigdje nijesu zvali Vendi (Vindi), ali treba znati, da su ih njegda tijem imenom zvali Nijemci, a gdješto ih još i danas tako zovu, i to Slovence po Kranjskoj, Koruškoj i Štajerskoj, za tijem lužičke Srbe. Ima mnoštvo topografičkijeh imena kao: Windehausen, Windischthal, Windsberg, Windischgrätz, Wenddorf, Wendeburg itd. ne samo po onijem zemljama, gdje danas žive Nijemci razasuti medju Slavenima, nego i ondje, gdje su Slaveni već odavna iščeznuli, a Nijemci su im preuzeli zemlju. Danas Nijemci govore Winde ili Wende (plural: Winden, Wenden), a njegda su govorili (u starom njemačkom jeziku) Winid ili Wined. Otkle je Nijemcima ovo ime, to se ne može danas reći, ali je sigurno, da su njim zvali Slavene od pamtivijeka. Dakle je posve naravno, da su preko Nijemaca rečena tri pisca saznala za rečeno ime i upotrebljavala ga za Slavene. To je
