tivu singulara), koje je pravi slavenski nastavak; isporedi n. pr. Srbin, Rusin, Litvin, Bugarin, Turčin itd., — 2) korijen bud u imenu Budini veoma je običan u geografičkijem imenima,, kojih se nalazi po svijem zemljama, gdjegod ima Slavena. Tako se u Rusiji nalazi rijeka Buda (u mohiljevskoj guberniji), potok Budka (blizu Poltave), za tijem veliko mnoštvo sela u zapadnoj Rusiji kao: Buda, Budajeva, Budina, Budišče, Budovka itd. U krajevima, gdje žive Hrvati i Srbi, takodjer ima mnogo ovakvijeh imena; evo ih samo njekoliko iz akademičkoga rječnika: Budaci, Budak, Budakovac, Budanica, Budaševo, Budim, Budin itd. Još ćemo samo spomenuti lužički grad Вudуšin. Ne zna se pravo, otkud su izvedena sva ova i slična geografička imena - možda stoje u svezi s riječju buda, koja znači »koliba«, a nalazi se u poljskom i u drugijem njekijem slavenskijem jezicima; Poljaci imaju i glagol budować (graditi), tako i Česi budovati (graditi). Mnogomu čitatelju pada ovdje na um njemačka riječ Bude, koja se u značenju i obliku lijepo slaže s poljskom riječju buda, ali treba znati, da su Nijemci riječ Bude uzeli od Slavena, premda drugi obratno misle. Ako u pomenutijem geogr. imenima imamo isti korijen, koji je u riječima, što smo ih sada naveli iz poljskoga i češkoga jezika, onda bi ona mjesta bila prozvana po kolibama ili u opće po ogradama, a po mjestima su se mogle nazvati i vode, koje pokraj njih teku. Prema tomu bi i Herodotovi Budini bili ljudi, koji žive u kolibama ili ogradama. — Ako sva navedena imena, pa i Budini ne stoje u svezi s riječima kao: buda, budovati, t. j. ako su Slaveni od Nijemaca uzeli riječ Bude, onda možda stoje s osobnijem imenima kao: Вudimir, Budislav, Budivoj, Budilo itd., gdje je svuda isti korijen, koji je i u glagolu buditi. Ne treba se čuditi, ako je doista narodno ime Budini identično s ličnijem imenom Budin (skraćeno od Вudimir ili Budislav), jer imamo dokaza, da se n. pr. riječ Hrvatin njegda upotrebljavala ne sarnO. kao narodno, nego i kao lično ime.
