Nama je poznato iz br. 19., kako ruski prvonačelni (105.) ljetopisac veli, da je slavenska pradomovina u Podunavlju. Tamo smo razložili, da ne možemo pristajati uz tu Nestorovu bilješku. Osim drugoga veli Nestor, da su i ruska plemena (ne sva) došla u Rusiju iz Podunavlja. Da Nestor pripovijeda o dogadjaju, koji se dogodio 100 ili 200 godina prije njegova vremena, rado bismo mu vjerovali, ali kad se rascijep slavenskijeh naroda dogodio mnogo vijekova prije njegova vremena, onda treba više vjerovati drugim starijim izvorima. Mi znamo, da ruska plemena nijesu došla iz Podunavlja, već da su se nasuprot druga slavenska plemena iselila iz Rusije, a sada ćemo pogledati, koja nam ruska plemena poimence spominje Nestorova kronika. 1. P o l j a n i (Поляне) su nastavali u današnjoj kijevskoj guberniji i nješto malo preko nje na jugu. Glavni je njihov grad bilo starodrevno Kijevo. 2. D r e v l j a n i (Древляне) su bili sjeverozapadni susjedi Poljanima i sjedili su u današnjoj volinskoj guberniji. Pod br. 89. rečeno je, da se Drevljani zvalo i jedno pleme polapskijeh Slavena. 3. S j e v e r a n i (Северяне, ОЬверъ) su sjedili na istočnoj strani Dnjepra, u južnom dijelu černigovske i sjevernom dijelu poltavske gubernije. 4. D r e g o v i ć i (Дреговичи) su bili sjeverni susjedi Drevljanima i življeli su u današnjoj minskoj guberniji, ili kako Nestor veli: medju Pripetom i Dvinom*) (между Припетию и Двиною). 5. K r i v i ć i (Кривичи) su življeli u današnjoj smolenskoj guberniji i glavni im je grad bio Smolensk. Medju Kriviće su pripadali Ρ o l o ć a n i (Полочане), koji su prozvani po rječici Poloti, uz koju su življeli i koja se pri gradu Polocku (t. j. Polotsku) izlijeva u Dvinu.
- ) U ruskom su carstvu dvije rijeke ovoga imena: jedna je Dvina zapađnoruska rijeka, koja se kod grada Rige izlijeva u more, Nijemci je zovu D ü n a; druga Dvina teče u dalekom sjeveru i pri Arhangelsku utječe u Bijelo more.
