i H e l m o l d. Onaj prvi, na ime W i d u k i n d bio je suvremenik kralja i cara Otona I. (vladao god. 936—973.). Bio je kaludjer korvejskoga namastira (ovaj je saksonski namastir bio pri rijeci Vezeri). Njegovo djelo ima tri knjige, a naslov mu je »Res gestae Saxonicae«. A d a m B r e m e n a c (Adamus Bremensis) bio je kanonik u Bremenu i napisao je oko god. 1075. malo prije svoje smrti djelo: »Gesta Hammenburgensis ecclesiae pontificum«, gdje se poglavito govori o crkvenijem poslovima hamburške biskupije, ali ima dosta i drugijeh bilježaka, pa i o susjednijem Slavenima. H e l m o l d je bio sveštenik rodom iz Holštajna. On je pratio biskupa Gerolda na misijama k neznabožačkijem Slavenima na istočnom moru i tako je imao prilike poznati zemlju i narod onijeh krajeva. Njegovo djelo ima dvije knjige, a naslov mu j e : »Chronicon Slavorum«, tu se pripovijedaju dogadjaji Helmoldova pa i ranijega vremena sve do godine 1170., a poslije te godine umro je Helmold. Osim djela pomenutijeh pisaca pripovijedaju nam više ili manje o baltičko-polapskijem Slavenima kronike, koje su pisane po različnijem i to najviše germanskijem namastirima. Najznatnije su za naš posao ove kronike: A n n a l e s L a ur i s s e n s e s , A n n a l e s L a u r e s h a m e n s e s (iz početka IX. vijeka pisani su u namastiru varošice Lorscha, koja stoji još i danas blizu Rajne u vojvodini hesenskoj); A n n a l e s F u l d e n s e s (iz IX. vijeka, Fulda je varoš u Hessen-Nassavi); C h r o n i c o n M o i s s i a c e n s e (iz IX. vijeka, Moissac varošica u južnoj Francuskoj blizu Garonne); A n n a l e s В e r t i n i a n i (iz IX. vijeka, prozvani su po namastiru sv. Bertina u Flandriji); A n n a l e s C o r b e i e n s e s (iz IX. vijeka, prozvani su po namastiru Corvev pri Vezeri); A n n a l e s H i 1 d e s h e i m e n s e s (iz početka XI. vijeka, Hildesheim je varoš ne daleko od Hanovera); A n n a l e s Q u e d l i n b u r g e n s e s (iz početka XI. vijeka, Kvedlinburg je grad u vojvodini anhaltskoj.) — Izrijekom još jednoć dodajemo, da su ovdje navedeni samo najznatniji za naš posao izvori.
Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/178
Izgled