na Turgenjeva Josip Miškatović, njegovi su prievodi udešeni iz izvornika, te su svojom stilističnom dotjeranošću ugodili hrvatskomu čitatelju, ali na samu književnost nisu djelovali sve do osamdesetih godina. U šestdesetim i sedamdesetim godinama hrvatska se je novela u obće povodila još za romantičnim načelima, premda se amo tamo već vidi, da probija težnja za realizmom.
Sustavnu povjest novije ruske književnosti napisao je godine 1891. u Petrogradu A. M. Skabičevski: »Istorija novêjšej russkoj literatury, od godine 1848.—1890«, pa je ovo djelo pored sviju nedostataka, koje mu je kritika ruska izniela, svakako najizcrpnija radnja o tom predmetu, pa će namirivati onu potrebu, koju bi trebalo da zadovolji neizdani do sada konac »Historije slavenskih literatura« u Pypina i Spasovića.
Medju zapadnim knjigama o ruskom romanu najvećma se je iztaklo djelo akademika M. de Vogüé-a. Pisac je mnogo godina boravio u Rusiji, imao je prilike, da upoznade ruski život i knjigu, dapače znao je u glavu najznatnije ruske pripovjedače, kao što su Turgenjev, Dostojevski, Lav Tolstoj. Po tom je on bio jedan od najkompetentnijih sudaca o tom predmetu, pa je doista njegova knjiga — nešto cielo i dovršeno. Ima dakako nedostataka, koji su mu se kao inozemcu podkrali. Ali to ne otima vriednosti djelu. Vogtüé je potanko proučio svoje pisce, t. j. osobito Gogolja, Turgenjeva, Dostojevskoga i Lava Tolstoga. Za njega je ruski roman osobit sviet, neobično izvoran i duboko narodan. Ovaj pojav sasvim pravo nastoji Vogüé spojiti sa samom dubinom narodnoga značaja i sa povjestnim podatcima. Zato počinje iz daleka — od prvih koraka ruske narodnosti; zatim hitro prolazi glavne činjenice ruske književnosti novijega doba do Puškina. U jednom periodu vidi pisac samo slabe početke prosvjete pod utjecajem Bizanta, a u drugom — odviše vidno posljedovanje, lišeno interesa za one, koji poznaju izvore.
Ruska književnost, samostalna i zanimljiva, počinje se istom u ovom stoljeću. Prije nego prelazi na samu ocjenu pojedinih pisaca Vogüé u predgovoru živo izlaže svoje misli
