Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/317

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


svoje mladosti on nije poznavao drugoga ukusa, drugoga smjera, drugih ideala nego družtvena pravila. Ovomu nepravomu idealu družtvenomu žrtvovao je sva prirodna osjećanja, poimence obiteljski život sa svim njegovim radostima i bolima. Konvenijencija ga je ponukala, da se ženi, pa je htio da u braku nadje samo nove i ugodne osjećaje: kad dužnosti zajedničkoga živovanja uzmu smetati njegovu miru, on stvori eksistenciju samo za se, dade se tek na tako zvane ozbiljne poslove svoga zvanja, a od obitelji traži samo udobnost i spoljašnju pristojnost. Medju njim i njegovima razkrije se jaz ravnodušnosti, a poradi materijalnih neprilika i slabih nada ova se ravnodušnost često pretvara u mržnju. U to iznenada on zadobije bolje, unosnije mjesto, pa to povrati obitelji sklad, jer sad mogu članovi obitelji lakše namirivati svoje želje pustoš svoga života izpunjavati malenkostima. Ali doskora se javi neočekivan gost, kojega nerado primaš u kuću: neznatan slučaj najedared surva Iljića u težku bolest, za kojom pomalja glavu smrt. U groznom svjetlu ove zbilje razabira Iljić svu neprirodnost svoje okoline, pa kako raste strah, tako sve više nestaje njegova samoljubnoga mira: on upoznaje komediju ravnodušnih liečnika, koji tek na to misle, da sjaju svojom znanošću, pa u njemu vide samo »interesantan« slučaj; razabira komediju raztresene sućuti, konvencionalnu samilost svojih, kojima samo sprečava zabave i ogorčava život; uvidja svu laž toga samoljubnoga i neprirodnog života u okolici svojoj. Ova laž, u kojoj živi, ne da mu, da se podade svojoj pravoj prirodi; ali on se pravo ne usudjuje, da to prizna, jer bi tim osudio svu svoju prošlost. U tom očajnom, dugotrajnom odporu njegove oholosti nalazi se za njega najveća muka njegove smrtne borbe.

Tolstoj je laž dirnuo na njenu najranjavijem mjestu družtvenom, pa zato nije čudo, što je »Kreutzerova sonata« (godine 1889.) izazvala ogorčene proteste. Mlad, bogat, bezposlen čovjek, koji je svu svoju mladost proveo u razkalašenosti, sanja o tom, da će u nježnoj ljubavi i slozi živjeti u braku sa ženom. On nadje mladu djevojku, ali već u