Prijeđi na sadržaj

Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/304

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

U evangjelju nalazi Tolstoj moralni zakon, koji odgovara zahtjevima njegove savjesti i razuma. To je zakon ljubavi i požrtvovnosti. Rieči svetoga pisma shvaća Tolstoj doslovno, zapoviedi Krstove drži za propise praktičnoga života. Tako dolazi do uvjerenja, da sili nema mjesta, jer se protivi ljubavi, koju je smrću posvjedočio božanski Spasitelj.

Sviet želi uzdržati mir silom, ali se to ne podudara s načelom ljubavi, jer zlo radja zlim; carstvo je božje — mir, a valja ga podržavati sredstvima, koja Isus upotrebljava, na ime tim, da se uklanjamo svakomu neprijateljstvu. Prva zapovied zabranjuje ne samo umorstvo, nego takodjer srčbu i uvrede, koje podaju pobudu za neprijateljstvo. Druga zapovied ne zabranjuje samo prieljuba, nego i putene misli. Treća zapovied krati prisegu, koja našu volju podvrgava tudjoj; pa se tako počinjaju obćenita nasilja, za koja se čini odgovornom množina, samo da pojedinac manje osjeća. Četvrta zapovied dokida odmazdu i nalaže, da volimo uvrede podnositi, nego se makar zakonito braniti i osvećivati. Peta napokon zapovied ne dopušta, da mrzimo na neprijatelja ili bližnjega, pa zato je neopravdan patriotizam i rat; svi su ljudi djeca jednoga otca, pa nema razlike medju njima. Zapoviedi Krstove o miru jednostavne su i jasne, predvidjaju svaki slučaj kavge i uklanjaju ga, te na zemlji uzpostavljaju carstvo božje.

Isus je pravi Mesija, jer je njegova nauka istina, te se u njegovoj propoviedi na gori nalazi sva nauka Krstova. Isus je prvi propovjednik zakona ljubavi.

U djelu »O životu« nastoji Tolstoj dokazati, da je njegovo tumačenje Isusove vjere pravo. Prije svega Isusovi nalozi odvraćaju nas od toga, da počinjamo gluposti; da se ljudi povode za Isusom, bili bi očuvani od većine bolî, u koje zapadaju po zabludama svojim; oni bi živjeli životom, koji bi odgovarao najdubljim potrebama njihove naravi i imao u sebi bitne uvjete za sreću. Zašto ponajviše pate ljudi, izuzevši onaj jad, koji je spojen sa samim čovječjim bitkom? Trpe poradi borbe i razpra, koje povode za sobom osvetu, mržnju, dvoboje i par-