Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/297

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


osnovana na vlastitom opažanju. Povjest »Platnomjera« izmislio je pjesnik Stahović, pa je brat pokojnoga pjesnika priobćio gradju Tolstomu. Ovdje nam prikazuje Tolstoj sudbinu stara kljuseta, koje ljudi gone od ruke do ruke, kao da nema osjećanja, kao da nije živo biće.

Iz sviju pripoviesti čuje se glas pjesnikov: Ne vjerujte »napredku«!

»Kozaci« su Tolstoga zanimali deset godina, te pokazuju bolje, nego ikoja radnja u prvom periodu, neprestanu borbu pjesnikovu. »Kozaci« propoviedaju misao o žrtvovanju samoga sebe i o radu za druge, pa ujamčuju, da nam valja poći puku u školu. Glavni im je motiv uvjerenje, koje se slabije ili jače razabira iz sviju djela piščevih, — da je kultura neprijateljica sreće.

Škola u Jasnoj Poljani imala je ljetne praznike. Marljivi upravitelj obuke i časopisa trebao je počinka, jer je patio na duši i tielu. Stari nemir i sumnje opet su ga zaokupile, poimence ga je mučila slutnja, da boluje od sušice. Usred nastojanja za puk morila ga je već misao, da mu je sva muka uzalud, boljelo ga je, što ne mare za njegovu osnovu osobe, kojima bi to bila dužnost. U takovu stanju odluči poći preko ljetnih praznika u Samaru.

Dvoje školske djece, koja su se u školi odlikovala, povede sa sobom, kad je u aprilu ostavio Jasnu Poljanu. Najprije podje u Moskvu, da se oprosti s prijateljima i da uredi razne poslove, jer je upravo ugovarao s Katkovom o štampanju »Kozakâ«. Novaca baš nije bilo previše u Tolstoga. Ozbiljni pedagog Jasne Poljane boraveći medju drugovima u Moskvi nije se mogao očuvati od mladenačkih nagnuća, pa je jedne večeri zaigrao honorar »Kozaka«. Katkov mu dade unapried 1000 rubalja, a Tolstoj time namiri svoj kartaški dug.

To su bili zadnji trzaji uzburkana neženjskog života. Ali su već tada zlu kob pjesnikovu u Moskvi oplakivale liepe oči s većom srdačnošću, nego bi išlo samo pjesniku. Ove su suze plakale za čovjekom ljubavi.

Tolstoj je u Moskvi mnogo polazio kuću dra. Behrsa.