sebi po svoj prilici dobavio Lav sliku Schopenhauerovu s njegovim podpisom. Njega su djela Schopenhauerova od prije privlačila.
Za kratko vrieme, za mjesec dana umre Nikolaj u Hyèresu kod Nizze u naručaju Lavovu. Lava se to dojmi upravo užasno, te nije mogao duže izdržati u Nizzi, nego u početku novembra primirivši se malo podje preko Marseillea u Ženevu.
Još punih šest mjeseca proučavao je Lav po gradovima Evrope. Najprije podje u Italiju: Livorno, Firenza, Rim, Napulj bijahu postaje ovoga puta, koji je trajao od decembra 1860. godine do početka januara g. 1861. Iza toga podje u Pariz, gdje je promatrao ljude. Pod konac Februara pohodi London, pazeći najviše na škole i na život svjetine. Na povratku se zadrži u Bruselju, gdje nadje Proudhona, braniča demokratske republike, i poljskoga historika Lelewela. U Rusiju se vraćaše opet preko Njemačke. Bio je u Weimaru, pohodi Gothu, Eisenach i Jenu poradi zabavišta. U Berlinu potraži Diesterwega, sina poznatoga pedagoga. Poslije pet mjeseci evo ga opet u domovini. Preko Petrograda i Moskve povrati se 10. maja u Jasnu Poljanu, a već 12. maja predade molbenicu vladi, da smije osnovati školu. U to ga pozove Turgenjev, da dodje u Spasko, pa da će onda pohoditi susjeda Feta na njegovu imanju Stepanovci u orelskoj guberniji. Sastanak prijateljâ svrši se kobno po Tolstoga i Turgenjeva.
Turgenjev i Tolstoj nikada se nisu mogli pravo složiti, premda su obojica težila za prijateljstvom. Turgenjev je držao Tolstoga za najvećega pjesnika Rusije, na smrtnom logu piše mu Turgenjev pismo olovkom i zaklinje ga, da se vrati k umjetnosti. No Tolstoj bijaše odviše samostalan, odviše radikalan. Obćeći s prijateljima bio je nagao i nesmiljen. On je priznavao. Turgenjevu veliku naobrazbu, ali je osudjivao njegovu »težnju za efektom«. Do preloma medju njima došlo je u junu 1861. godine na imanju Fetovu, gdje se je slavio rodjeni dan domaćičin.
Gosti su se sakupili u blagovaonici u 8 sati u jutro. Domaćica sjedjaše na pročelju, a pred njom bijaše samovar, naprema njoj bio je domaćin. Uz domaćicu posjedali su Tur-
