Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/19

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je potvrđena



II.


Ruska se književnost dieli u narodnu ili naustičnu i u umjetnu ili pismenu. Pismena se opet dieli prema periodima narodnoga i državnog života.

Stara književnost ima četiri perioda: prvi ide od početka književnosti do Tatarskoga vladanja (u XIII. vieku), drugi od Tatarskoga vladanja do Ivana Groznoga (u XVI. vieku), treći od Ivana Groznoga do sredine XVII. vieka, a četvrti od sredine XVII. vieka do Petra Velikoga.

I nova se književnost dieli u četiri perioda: peti na ime viek ruske književnosti seže od epohe Petra Velikoga do Lomonosova (do vieka Katarine II.), šesti teče od Lomonosova do Karamzina (do Aleksandra I.), sedmi ide od Karamzina do Puškina, a posljednji, osmi od Puškina do danas.

O najstarijoj narodnoj poeziji ruskoj kazat ćemo koju niže, jer su se oko sabiranja epskih i lirskih narodnih pjesama staroga predtatarskog perioda Rusi stali živo baviti istom u prvoj polovini našega stoljeća; pjesme su se sabirale u različnim krajevima Rusije, gdje ove pjesme još i sada žive u ustima narodnim, razumije se, sa raznim izmjenama. Umjetna je književnost prešla k Rusima od podunavskih Slavena u doba, kad se je zavelo kršćanstvo (988. godine). Oko godine 855. dala su se sveta braća Ćirilo i Metodije na to, da sastave slavensku azbuku po uzoru grčkih slova.

Sa kršćanstvom prešli su u Rusiju alfabet i knjige crkvenoga sadržaja. Bile su napisane u »starom slovjenskom« (starom bugarskom) jeziku; tako se je izradio »crkvenoslavenski« jezik, koji se do danas upotrebljava u Rusiji u službi božjoj, a u obće je dosta razumljiv svakomu, ma i nenaobraženu Rusu. Najstariji je spomenik u Rusiji Ostromirovo evangjelje (od godine 1056.—1058.). Drugi je spomenik Izbornik Svjatoslavov (g. 1073.), to je preradba enciklopedijskoga zbornika, koji je bio posvećen bugarskomu caru Simeonu.

Preko Bugara dobila je Rusija množinu duhovnih legenda i svjetskih priča bizantinskoga i iztočnog porietla, koje sači-