uspjeha, jer su mu slali izvješća bez vriednosti. Gogolj uvidje, da mu valja upoznati Rusiju na svoje oči. I već je pomišljao na kakovu službu, ma koliko skromnu. U ovoj krizi vrati se k svomu davnomu planu, da pohodi Jerusolim; činilo mu se, da ne će ništa izvesti, dok ne svrši ovoga puta. Tamo, na grobu Gospodnjem, sići će blagodat u njegovu dušu, očistit će ju, osloboditi od sumnje i kolebanja, pokazati joj put... Svoju je majku molio, da ne ostavlja Vasiljevke, nego da se moli Bogu za njega; pače je sastavio i posebnu molitvu za to. A on se sâm vladao tako, da bude dostojan od sv. groba ustati s obnovljenim silama, pa da se bodra i svježa duha vrati k poslu svomu na korist domovine.
God. 1847. prebije se do Napulja, ovdje se ukrca u ladju, koja će ga preko Malte dovesti do Jafe. Strah ga je morio, nitko od znanaca nije išao s njime, pa kako je bio slaba zdravlja, bojao se pogibelji. On je taj nemir držao za dokaz slabosti svoje vjere. Morska ga bolest strašno izmuči i jedva živ izadje na kraj. Na kopnu je putovao sa bivšim drugom iz Nježina, ruskim konzulom u Siriji, ali mu to nije odklonilo neugodnosti putovanja: morao je trpjeti od umora, znoja i žedje. To se odrazi i na njegovu duhu. Pjesnička aureola, kojom je ovio sveta mjesta, mraknula je pred prozom samoga puta, pred masom sitnih neugodnosti, koje je morao podnieti prije, nego je stigao do svetih mjesta. »Nikada nisam bio tako malo zadovoljan stanjem srca svojega, kao u Jerusolimu i poslije Jerusolima, — govori Gogolj. — Na grobu Gospodnjem kao da sam bio za to, da tamo na mjestu oćutim, kako mnogo imade u mojem srcu hlada, kako mnogo svojeljublja i samoljublja.« Zbilja nije odgovorila snu pjesnikove mašte. Čudo, koje je molio u Boga, nije se dogodilo; no nenadano se prekori sa krutosti: »Blista iz daljine neka luč spasenja, — veli u pismu Žukovskomu, — sveta rieč: ljubav. Čini mi se, da su mi sad miliji obrazi ljudî nego ikada prije, da sam sada mnogo vrstniji ljubiti nego ikada do sada.«
Iz Jerusolima vrati se Gogolj preko Carigrada i Odese u Malorusiju, te provede konac proljeća i sve ljeto u Vasiljevci
