Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/66

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


FERDINAND PRVI. 49 Na Hrvatsku podje velika vojska god. 1553. Paša bosanski, 1553, hercegovački i zapovjednik kliski udare složno najprije na krajinu prema Slavoniji. Turci već provališe u varaždinsko polje po obi- ia^vL pale<5 i robe<5. Ban Zrinski postan se s vojskom pred Varaždin, a vojvoda Ivan Lenkovid prema Vinici. Stisnuše Turke medju dvie vatre i hametom ih potukoše i sve im roblje preoteše. Mnogo je Turaka poginulo, a paši bosanskomu i najdraži njegov sin osta na bojištu. Nije ban ipak mogao za vremena priskočiti u pomod Virovitici, niti Čazmi, koje se ovoga puta pod tursku vlast predadoše. Suzbiti na krajini slavonskoj pokušaju Turci navaliti na utvrde Hrvatske na Uni rieci, nebi li ih predobili i Unu prebacili, ali budu suzbiti. U Ugarskoj išlo je Ferdinandu deset puta gore. Da neizgubi i ono malo Ugarske, odluči za- prositi opet mir i poslati u Carigrad Antuna Vrančida, biskupa pečujskoga i Franju Zava. Poslanici su imali ponuditi sultanu za sve zemlje, kako su bile godine 1526. do 140.000 cekina na godinu, a za one, koje sada ima Ferdinand 40.000 godišnjih cekina. Ako bi Turci pitali za smrt U^ješeniča, neka reknu, da je on htio Erdelj oteti i Ferdinandu i sultanu. Sultan se upravo spremao na vojnu perzijsku, ali primi ipak poslanike i dade im primirje na pet godina pod pogodbom, da se Ferdi- nand nepača u Erdelj, a da plača danak godišnji samo za svoje sadanje zemlje. Malvezzi, prijašnji zatvoreni poslanik, bude pušten na slobodu i odnese pismo o primirju u Beč. Zay i Vrančič ostanu u Carigradu još čitave četiri godine dana, da mir s Turci uglave. Bilo je učinjeno nekakvo primirje, ali Ferdinand je nastojao, da svakako bude gospodar Erdelja. Ivan Sigmund je opet želio primiti Erdelj. Sultan pristao uz njega. Čim su u Erdelju doznali za volju Sulejmanovu, pristanu svi jednodušno uz štičenika nje- gova Ivana Sigmunda i majku njegovu. Sjajnim poslanstvom budu kraljevid i majka mu u Erdelj uvedeni. Ferdinand je bio 1555, preslab, da odoli sili turskoj i da za sebe osvaja Erdelj. Njegova mu nastojanja ipak donesoše novi rat u Ugarskoj i Hrvatskoj, još gori i strasniji od prvanjega. Valjalo mu je sabirati sve svoje sile, samo da Turci nepozoblju ostanaka njegova kraljevstva. Su- lejman učini Alipašu pašom budimskim i zapovjedi mu, da naj- prije udari na Siget grad. Osvojivši Siget imala je turska vojska 8 jedne strane posjesti preostali Ferdinandu zapadni dio Ugarske^ a 8 druge osvojiti ostanke Hrvatske. Pri odlaitoi Vi Gm^t^fta* /OMfOAiđ.' Ibirfett krvaUka. II,) K,