KNJIGA DEVKTA, i da se oKbiljno na rat pripravi. Znali su to i protivnici njegovi, jer je i Krsto Frankopan odgovarao Zapolju, neka se neda obiuaniti, da je taj sastanak na njegovu propast zasnovao. U isto meme kada se je sastanak ročio za tobožnje izmi- renje izmedjii dviju kraljeva u Oloraucii, slao je Ferdinand svoga poslanika Krsti Frankopanu, koji ga je najprije molio i zakli- njao, nfka pređje na stranu njegovu. Kada to nije pomagalo, onda mii se stao groziti, da ife b trimi vojskami udariti na njega. Jedna da će udariti na njegove gradove u primorju, dri^ na gradove njegove žene u Ugarskoj, a trei'a na samoga njega. I na to mu se „kleo i rotio" poslanik kraljev, da se je ve<S «to velikih topova krenulo iz Be(5a, Praga i Novog Mjesta, a vojske da idu najprvo na Ki-stu. Krsto mu odgovori; „kada vojska kadi kuli priđe, pred ki kuli grad, ki mi držimo, ote poznati i da on dite ni, Čiji su gradi," Rat zapofrae za njekoliko dana poslije ovoga poslanstva. Ferdinand sam nz vojvode Sabna, Katzianera, vojvodu Branden- burga, Maiisfelda napredovaše pobjedonosno u Ugarskoj. Mnogi se gradovi dragovoljno predadu. Zapolja u najve(5oj nevolji zamoli Krstu, neka mu dodje u pomo(!. Krsto bio sam u nevolji. Po- trošio, samo da uzdrži svoju vojsku, do Četrdeset hiljada dukata, i založio mnoga svoja imanja, sada bi zalagao i prstenje svoje žene i njene gradove, da ima komu. Ako ostavi Hrvatsku, za- uzeti iJe Karlovii^ Zagreb, dobiti <ie sve brodove na Savi u svoje ruke, a videdi ljudi, da zemlje nebrani, s^i (!e se predati Ferdi- nandu. Krsto nije mogao Zapolji ni zato u pomo(5 dođi, jer je čekao navalu Ferdinandovaca, koje su vodili bani Bacan i Karlovii5, a nz nje su bili Ivan i Nikola Zrinski, grofovi Frankopani Slunjski. ro- djaci ali neprijatelji Krstiui, Franjo grof Blagajski, Petar Keg- levitf, nekada ban Jajt*^>i-eve sami vidjeni ljudi, a njemačku pomoifnu vojsku vodio je grof Tura. U Krste je bilo deset hiljada pješaka i tri hiljade konjanika, a nisu niti neprijatelji manje imali. Na desnoj obali Drave prema Varaždinu namjeste bani vojsku, a Krsto krene iz Križevaca prema Dravi. Neprijatelj umah uz- makne na lievu obalu. Krsto na očiglud neprijatelja osvoji naj- prije gradove s desne obale Drave, a onda ae stane si'jetovati sa svojimi vojvodami, bi li rat prenesao preko Drave. Svi se izjave za to, da im valja najprije Varaždin osvojiti, da im ne-
