Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/76

Medjutim se odigraše važni dogadjaji u Er- delju, Turskoj i Ugarskoj.
Poslije smrti Krste Báthoryja (27. maja 1581.) postao je erdeljskim knezom malodobni sin njegov Žigmund Báthory. Kao punoljetnik pridruži se, kad je planuo turski rat, kralju Ru- dolfu, prizna mu vrhovnu vlast (28. jan. 1595.) i oženi se jednom austrijskom nadvojvotkinjom, dapače njegovim posredovanjem pobune se protiv Turaka vlaški vojvoda Mihajlo i moldavski (bogdanski) Aaron, te mu se pridruže u nastalom ratu kao svomu suverenu. U to umre 16. januara 1595. sultan Murat III., koga zamijeni na prijestolu sin Mehmed III. (1595.— 1603.). Novi sultan otpusti odmah po nastupu Sinan-pašu, te imenova velikim vezirom Perhad-pašu, ali vojnička buna u brzo ga prisili, da je opet ljeti 1595. uspostavio starca Sinana. Uslijed toga veliki je vezir tek sre- dinom augusta započeo vojnom, prešao kod Gjur- gjeva Dunav i provalio u Vlašku, no ovdje ga u nekoliko odlučnih bitaka do nogu potuče vojvoda Mihajlo uz pomoć erdeljsku tako, da je Sinan-paša krajem oktobra teškom mukom s nešto spašene vojske uzmakao na desnu obalu dunavsku. Isto- dobno srečno se ratovalo i u Ugarskoj, gdje je bu- dimski paša primio od porte tek neznatnu pomoć. Vrhovni vojvoda Rudolfove vojske bijaše vješti Nizozemac general Karlo Mansfeld, a njemu bi pridijeljen kao ratni savjetnik Tilly. Ljeti 1595. započe Mansfeld vojnu sa 60.000 momaka, udari 1. jula iznenada na Ostrogon i potuče pod građom (4. augusta) Mehmeda beglerbega anatolskoga, sina