Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/147

iz Beča) pojedinim županijama, imalo je odsele biti zemaljska vlada, pored koje postaje sabor pravo reći suvišan. Poradi toga Hrvati su vazda s nepovjerenjem gledali u ovo kraljevsko vijeće, premda ih je kraljica posebnim dopisom uvjeravala, da je ono ravnopravno ugarskomu i da se njime ne misli nipošto okrnjiti prava sabora i naroda hrvatskoga. Usporedo nepovjerenju hr- vatskomu teče potajna akcija Magjara, koji su išli za tim, da se hrvatsko kraljevsko vijeće pod- vrgne njihovom namjestničkom vijeću. I tako se odista zgodi, da je kraljica tobože na želju Hr- vata dne 30. jula 1779. dokinula kraljevsko vijeće, ali ne tako, da bi opet svu vlast prenijela na hrvatski sabor, kako su se svi nadali, nego da je poslove bivšega hrvatskoga kraljevskoga vijeća predala ugarskom namjesničkom vijeću, u koje bijaše slo- bodno doći banu da dade glas i mnijenje u hrvatskim poslovima. Time bi Hrvatska prvi puta podvrgnuta Ugarskoj i njezinoj vladi. Posljedice toga čina najjasnije se očito- vaše kod Rijeke.
Sve do XIV. vijeka bila je Rijeka dio kraljev- stva hrvatskoga, kad dodje založnim pravom u vlast susjednih istarskih knezova od Divina (Duino), a kad ova porodica izumre, postade vlasništvom njezinih baštinika knezova Walseea i ostade im sve do god. 1467., kad je oni predadoše Fri- driku III. Habsburgovcu; od sada bila je Rijeka pod austrijskom upravom čineći s Istrom tako zvano austrijsko primorje. Poslije Zrinjsko-Frankopanske katastrofe dodje pod au-