BOR 71
sUMA MUNJIKE I BUKVE NA PRESLICI PLANINI U BOSNI (Folo ing. Fukarek) te dobi sklop mu je sve rjeđi i krošnje propuštaju sve više svijetla na tlo, koje je radi toga slabo zaštićeno od naglih kiša, vjetra, korova i sl. U krajevima, gdje pada često težak i mokar snijeg i gdje su jaki vjetrovi, nije po desan za pošurnijivanje, jer mu je drvo krhko, pa strada od snijega i vjetra. Njegove su sastojine dosta rano zrele za sječu. Stabla u dobi od 80-100 godina izrastu na sre dnjem staništu 22-25 m visoko, te su oko 30 cm debela. Na površini od 1 ha dobije se sječom 80-godišnje sastojine oko 400, a 100-god. sastojine oko 460 m 3 borovine. A . P-Ć. Upotreba u narodnom ljekarstvu. Kao lijek upotreblja vaju se mladi izbojci običnog bora, Turiones Pini, u bole stima kože, uloga, kostobolje, upale organa za disanje. Sku hani vrijede kao lijek protiv šuljeva i griže. Zbog sadržaja trijeslovina služi borova kora kao adstringens. F. K-n. 2. Crn i b o r, Pinus nigra Arn., do 40 m visoko drvo ravnog debla i široko ovaine krošnje. Kora debla je do vrha jednolično tamno smeđa, ispucana. Iglice su 8-15 cm duge, tamno zelene, tvrde i debele. Smolni kanali se na laze u parenhimu. Pupavi su smolasti. Češeri su 5-8 cm dugi i oko 3 cm debeli, simetrični. Češerne ljuske su ozdo crne. Apofize su jasno izbočene, sa šiljkom. Sjeme je svi jetlo, s mrljama, oko 4 mm dugo. Crni bor raste u južnoj Evropi. Na sjever se stere do Donje Austrije. Kod nas ga ima u području Rudopolja u Lici, zatim u Hrvatskom Pri morju, u Paklenici pod Sv. Brdom, na Braču, Pelješcu i u bosanskim planinama. Od ovog bora postoji više geograf skih podvrsta, koje se razlikuju po izgledu i geološkoj podlozi. Taurski crni bor raste na Krimu i u Maloj Aziji, te u sjevernoj Grčkoj i Makedoniji; austrijski crni bor u Donjoj Austriji, Koruškoj i Kranjskoj, te na Balkanskom poluotoku; dalmatinski crni bor u Dalmaciji (Brač); kala brijski crni bor u južnoj Italiji, na Siciliji i Korzici, te u Grčkoj i Spanjolskoj; pirenejski crni bor u Pirenejima i južnoj Francuskoj. M.A. Uzgojna svojstva: S obzirom na plodnost i vlagu tla te relativnu zračnu vlagu crni je bor još skromnijih zahtjeva od običnog bora. Zato se mnogo upotrebljava za pašu mlji vanje mršava pjeskovita tla i ogoljela krša. Otporniji je od običnog bora na vjetar i snjegolome. Odbacuje obilje iglica, te bolje i brže popravlja i zaštićuje tlo od običnog bora, a radi toga je vrlo podesan za pošurnijivanje ogo ljelih terena. Raste brzo. Drvo mu je manje sposobno od obične borovine, jer mu je bijel mnol!o šira. A. P-Ć. 3.BijeIiiliaIepski bor, Pin(;shalepensisMill., do 20 m visoko drvo, široko zaobljene krošnje, kore pepeljaste, glatke i u kasnijoj dobi vrlo raspucane. Iglice su 7-9 cm duge, nježne, na kraju grančica kitičasto smještene. Smolni kanali su ispod epiderme. Mladice su tanke i pepeljaste. Pupavi su smeđi, natrag zavinutih ljusaka. Češeri ~1O cm dugi, crveno smeđi, na d~belim stapkama. Dozrijevaju u 3. godini, ali ostaju po više godina otvoreni na drvetu. Stari su češeri sivi. Apofize su blaže izbočene. Raste u Sredo zemlju. Ima ga od prirode južno od Šibenika. Pro stranije prirodne sastojine tvori na Braču i Mljetu. Mnogo se kultivira u cijelom našem sredozemnom području. Po građi iglicai vanjsKom izgledu sličan mu je abručki bor, Pinus brutia Ten. , kojemu su iglice 12-18 cm duge, a če šeri bez drška. I on raste u Sredozemlju, te u Maloj Aziji i Siriji, a kod nas ga ima u kulturama. M. A. Uzgojna svojstva: Bijeli bor dobro uspijeva u području jednolično tople primorske klime. Raste i na mršavom va pnenastom tlu, koje dosta dobro i brzo popravlja. U mla dosti raste dosta brzo, no kasnije zaostaje. Lakše se po mlađuje sjemenom nego sadnicama. Sadnja uspijeva naj bolje, ako se sade jednogodišnje biljke s busenom, i to rano u proljeće. Debla su mu dosta grbava, a bijel velika. Abručki bor vrlo dobro podnosi suho tlo, te se uspješno upotrebljava i za pošurnijivanje primorskog krša. A. P-Ć. 4.Pinija, PinuspineaL., do20 m visokodrvo. U mla dosti je okrugle, a kasnije kišobranaste krošnje. Kora je sivo smeđa i ispucana. Iglice su do 10 cm duge, tanke i sli čno građene kao kod bijelog bora. Pupavi imaju zavinute i izrezuckane ljuske. Češeri su 8-15 cm dugi, do 10 cm de
