69 BONUM - BOPPE U mnogim je zgodama bila od važnosti i procjena dobara (aestimatio bonorum), koja je, po staromu hrvatsko-ugar skom pravu, bila trovrsna: 1. aestimatio condigna, kojom se ustanovljivala suvremena prometna vrijednost stvari; ona se kod pokretnina određivala prema tržnim cijenama, a kod nekretnina na osnovu vještačkog mišljenja stručnih procjenjivača; 2. aestimatio communis, po kojoj je od da vnine, običajem, stalno utvrđena cijena nekih stvari (tako se na pr. nastanjeno kmetsko selište cijenilo 1 marku = 4 forinte, nenastanjeno sa zgradama 1/2 marke = 2 for. , a pustoselina bez zgrada X marke = 1 for.; kurija pak plemića jednoselca cijenila se, uz iste pretpostavke, 3-P/2-1 marku; na po 1 marku = 4 for. cijenio se i 1 vol, 2 krave, odnosno krava s teletom, 4 ovce ili krmka i t. d.); 3. aesti matio perennalis, koja se samo kod plemićkih nekretnina primjenjivala, predstavljala je deseterostruki iznos obi čajem utvrđene stalne cijene. Od tih se procjena redovito primjenjivala ona prva, kojom se utvrđivala prava vrije dnost stvari, a posljednje dvije samo izuzetno, kad je to napose određeno ili propisom općega prava ili ugovorom stranaka. M. L-ć. BONUS ~ Bunić (Bonus) Jakob. BONVALOT, Pierre Gabriel, * Epagne (dep. Aube) 1853, t Pariz 1933, francuski istraživalac unutrašnje Azije. Putujući s G. Capusom po središnjoj Aziji pohodio je velike gradove Turkestana i otkrio tri skupine vrlo zani mljivih ruševina (1882). S Capusom i Pepinom putovao je Iranom, krajinama Turkomana i Pamirom, a 1889/90 pro putovao je s princom Orleanskim svu unutrašnju Aziju od Sibirije do Tonkina prešavši preko ledenih visoravni Pamira putovima, kojima još nije prošao nijedan Evro pljanin. Osnovao je Comite Dupleix za proučavanje i pro pagandu kolonijalnih pitanja. Napisao je među ostalim De Paris au Tonkin il travers le Tibet inconnu (1892) i L' Asie inconnue; il travers le Tibet (1896). N.2 . BONVESIN DA RIVA, * Milan oko 1240, t 13. III . 1315 , talijanski pjesnik. Učen redovnik. Dao je više moralno-reli gioznih djela na latinskom jeziku i u stihovima na talijan skom (u lombardskom narječju). Prcma sredovječnom obi čaju i on je volio oblik dijaloga (contrasto) za svoje po učne pjesme. Najbolje mu je djelo spjev Libro delle tre scritture (1274), u kojemu opisujc muke u paklu, muku Go spodinovu i radosti u raju. Služi se groznim i grotesknim slikama, da djeluje na dušu čitatelja, slično kao i sredo vječne plastične umjetnosti. Njegova se djela ističu u tali janskoj asketskoj književnosti onoga doba, ma da su bijedna u umjetničkom pogledu. Važna su za povijest jezika. BIBL.: J rattato dei Mesi di B. d. R., a cura di L. Biadene, Turin 1901; Libro delle tre scrilture di Bo d. R .• a cura di V. de Bartholo maeis, Rim 1901; [sto, a cura di L. Biadene, Pisa 1902; G. F. Contini, Cinque vo/gari di B. d. R ., Modena 1937. LIT.: G. Bertoni, II Duecenta, III. izd., Milan 1939. M. D-ić. BONZO, ime za budhističkog svećenika ošišane glave u Japanu, Koreji, Kini i Stražnjoj Indiji (jap. bon-so , kine ski fan-seng ili danas ho-šang), upotrebljava se i kao po rugljivo ime za tjesnogrudne stranačke fanatike. BOOKMAKER ~ Oklade. BOOK OF COMMON PRAYER ~ Prayer, Book of Common. BOOLE, George, * 1815, t 1864, engleski filozof i mate matičar; na Hamiltonovoj nauci o kvantifikaciji predikata osnovao matematičku ili simboličku logiku. A.B-a. Jedan je od preteča u teoriji invarijanata. Napisao je Diferencijalne jednadžbe (1859), Račun konačnih diferen cija (1860) i t. d. U polemici između filozofa W. B. Ha miltona i matematičara A. de Morgana o »kvantifikaciji predikata« bio je B. na strani svoga uzora i prijatelja Mor gana i tim je povodom napisao Mathematical Analysis of Logic (1847), čime je osnovao matematičku logiku (»Boo leova algebra«), a to je djelo predradnja glavnog mu djela An Investigation of the Laws of Thought . .. (London 1854, ponovno 1919 u Chicagu), za koje B. Russel reče: »U djelu, što ga je nazvao Zakoni misli, otkrio je B. čistu mate matiku«. LIT.: E. T. Bell, Les grands mathematiciens (na fr. preveo A. Gan tillan), Pariz 1939. Đ. K. BOOTES, veliko i lijepo zviježđe sjeverne hemisfere ne daleko zviježđa Velikog Medvjeda. Najsjajnija mu je zvi jezda Arktur. A. Ob. BOOTH, William, * Nottingham 10. IV. 1829 , t London 20. VIII . 1912 , general Vojske spasa. Isprva metodistički propovjednik, od 1861 dalje misionirao je istočni London, pa našavši sve više pristaša osnovao po uzoru engleske voj ske uređenu Vojsku spasa. U spisu: ln darkest England and the way out, 1890 , razvija plan za spašavanje propalih. Treba osnovati gradske, seoske i prekomorske kolonije za nezaposlene, popravilišta za propale žene, sanatorije za lije čenje pijanica i posvetiti osobitu skrb kažnjenicima. U svim dijelovima svijeta djelovala je već za njegova života Vojska spasa na socijalnom polju (u Sjev. Americi, Austra liji, Evropi, Indiji i na Ceylonu). G.S. BOOTHIA FELIX, poluotok na sjevernoj obali Sjeverne Amerike. Njegovim rtom Murchisonom na 73° 54' sjev. šir. dopire Sjeverna Amerika najdalje na sjever. Poluotok su otkrili 1829-33 John i James Ross. Oni su odredili ma gnetski sjeverni pol na 70° 5' 17" sjev. šir. i na 90° 46' 45" zap. duž. od Gr. u zapadnom dijelu poluotoka. N.2 . BOOZ (hebr. Bo'az »u njemu je snaga«). 1 . Sin Salmona i Rahabe, bogat čovjek iz Betlehema, koji je uzeo kao le vir za ženu Moapku Rutu, udovicu, snahu Noemijinu. Iz te ženidbe rodi se Obed, a njegov je potomak Isaj, otac kralja Davida (Rut 2, 1 ss.; Mat 1,5; Luk 3,22). 2. Ime lijevog mjedenog stupa na ulazu uSalamunov hram u Jeruzalemu (III Kralj 7, 21), te znači: u njemu (Bogu) je jakost, t . j. Bog tješi one, koji se u molitvi utječu njemu. J.O. BOPP, Franz, * Mainz 1791, t Berlin 1867, osnovao je
uporednu indo-evropsku lingvistiku. Pobuđen romantičari
ma (F. Schlegel, Uber die Spra
l che und Weisheit der Inder,
I 1809), Grimmom i Dancem Raskom došao je do upoređi vanja jezika ove grupe preko sanskrta, klasičnih jezika. i ger manskoga uzevši kao polaznu točku glagol. G . 1816 prevodi u metru neke epizode indijskih epa Ramajana i Mahabharata, a 1819 epizodu Nala iDamajanti. G. 1827 piše gramatiku sanskr ta, a 1830 mali rječnik toga jezika. G. 1829 i 1831 proučava indo-evropske pokazne i lične zamjenice, zatim indo-evropski prijevoj, koji drži refleksom indijskih vokalskih pojava, zvanJh guna i vriddhi, poslje dnje u recenziji Grimmove Geschichte der deutschen Sl?rache (1836). Sve ove studije bile su samo predradnje za njegovu uporednu indo-evropsku gramatiku, u kojoj, u prvom izdanju (1833-57), upoređuje sanskrt, zend, grčki, lat.inski, gotski i njemački. U drugom izdanju (1857-1863) uZIma u obzir još staro-crkveno-slavenski i armenski. Od kritike njegova prikaza sle.venskih jezika polazi Mikloši čeva uporedna gramatika slavenskih jezika (1843). G . 1854 do 1855 bavio se položajem albanskog jezika u indo evropskoj jezičnoj porodici. Tražio je veze ove jezične porodice i s malajsko-polinezijskom (1840) i s kavkaskom (1842). Sintezu svoje uporedne gramatike dilO je 1854 u djelu Vergleichendes Accentuationssystem nebst einer gedriingten Darstellung der grammatischen Ubereinstim mz:~gen des Sanskrit und Griechischen. Osnovica i glavna VrIjednost njegove lingvistike leži u točnom razlikovanju osnove kao nositeljice značenja od fleksivnih i suIiksalnih elemenata. Ovaj dobar princip ni danas nije zastario. Pro našao je izraz glasovni zakon (Lautgesetz - loi phone tique). Išao je za tim, da na njihovoj osnovici rekonstruira jedinstvenu, stariju fazu indo-evropskih jezika (u čemu se kasnije za njim povodio Schleicher i toliki drugi), kao i za tim, da ustanovi izvor fleksije. LIT.: V. Thomsen, Geschichte der indogermanischen Sprachwissen schaft, Leipzig 1925; V. Jagić, Istorija s/avjanskoj filo/agil, Skt. Peter- burg 1910; H. Paul, Grundriss der germanischen Phil%gie, I. P. s. BOPPE, 1 . Auguste, * 26. VI . 1862 , t Peking 1922, francu ski diplomat i književnik. G . 1891 bio je francuski poslanik u Beogradu, 1901-1902 na Cetinju, pa onda opet u Srbiji II doba svjetskoga rata. U njegovu književnom radu nala zimo i ova historijska djela: La mission du commandant Meriage il Widin (1807-1809), u Annales de I'Ecole des sciences po1itiques, L , 1886; Documents inedits sur les re lations de Karageorges avec Napoleon Ier de 1809 il 1814, Beograd 1888; L'Albanie et Napoleon l (1797-1814); Jour- FRANZ BOPP
