Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/36

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

28 BOLESTI - BOLESTI ZANIMANJA BOLESTI bubrega, nosa , oka, srca , uha i t. d. -+ Bubreg, Nos, Oko, Srce, Uho i t. d. BOLESTI divljači, goveda, peradi i t. d . -+ Divljač, Govedo, Perad i t. d. BOLESTI dječje, dojenčadi, sisančadi, staračke i t. d. -+ Dijete, Dojenče, Sisanče i t. d. BOLESTI NASLJEDNE -+ Nasljeđivanje. BOLESTI ZANIMANJA (obrtna oboljenja, profesional­ ne bolesti) jesu oboljenja, koja nastaju kao štetne poslje­ dice rada u izvršivanju zvanja (zanimanja). To je definicija u širem smislu riječi - medicinska definicija. Bolesti zanimanja u užem smislu riječi (pravna defini­ cija) su ona obrtna oboljenja, za koja je zakon o socijalnom osiguranju odredio. da radnici, kad od njih obole, dobivaju odštetu (rentu). Radnik dobiva odmah rentu bez obzira na to, kako je dugo bio član socijalnog osiguranja, ako oboli od bolesti zanimanja u užem smislu. Ako radnik oboli od bolesti zanimanja, koja nije na »listini«, onda do­ biva manju rentu i to iz grane iznemoglosti, ali samo onda, ako je za tu granu uplaćeno 200 tjednih prinosa. Uzroci bolesti zanimanja mogu biti: kemijski, fizikalni i biološki. Od kemijskih uzroka na prvom mjestu dolaze plinovi i pare. Njemački farmakolog Flury razlikuje 1000 otrovnih para i plinova, koji prijete radniku u produkciji dobara. Od ovih je najrašireniji i najpodmukliji ugljični monoksid. Ne samo u visokim pećima, nego svagdje ondje, gdje se loži ugljenom, stvara se ugljični monoksid. Zato su tro­ vanju tim plinom izvrgnuti ložači. Danas se u industriji mnogo upotrebljava generatorski plin, jer je on podesniji za postizavanje velike topline i visoke temperature naro­ čito u metalurgiji (Siemens-Martinova peć), u tvornicama stakla, keramičnoj industriji i drugdje, pa se u tim gene­ ratorima stvaraju goleme količine ugljičnog monoksida i to visoke koncentracije 30-400/0, a već koncentracija od 0.0150/0 uzrokuje teška trovanja. Ugljični monoksid je bezbojan plin, bez mirisa i okusa, a lakši je od zraka. Budući da ga ni ugljen, a ni zemlja ne upijaju (adsorbiraju), to on prolazi kroz svaku plinsku masku i prodire kroz zemlju. U rasvjetnom plinu, koji sadržava 6-140/0 ugljičnog monoksida, ima primiješanih tvari, koje neugodno mirišu, pa se osjeti nazočnost otrov­ nog plina. No kad pukne radi zime koja cijev s rasvjetnim plinom, onda zemlja upije miris, a ugljični monoksid pro­ dire kroz zemlju u smjeru toplih stanova ili radionica ­ jer toplina djeluje na nj kao sisaljka - i izgubivši svaki miris neprimijećen podmuklo ubija ljude. Svi motori, koji rade po principu eksplozije malih ko­ ličina plina, na pr. samovozi, stvaraju u odvodnom dimu velike količine ugljičnog monoksida. Odatle smrtna tro­ vanja kod upravljača, koji puštaju, da motor samovoza radi u zatvorenoj garaži. Noćni čuvari stradali su već često, kad su zatvorili pro­ zore u novogradnji, koju su sušili koksom u otvorenim željeznim košarama (mangalama), jer se kod takva izga­ ranja koksa stvara dim. koji sadrži ugljični monoksid u koncentraciji oko 60/0, a ta djeluje smrtonosno. Znakovi akutnog trovanja su jaka glavobolja, vrtogla­ vica, povraćanje, nesvijest, a može nastupiti i smrt. Vrlo važan je znak jaka slabost u nogama. Otrovani daje često utisak pijana čovjeka. Ugljični monoksid može prouzročiti teška akutna duševna poremećenja, kljenuti i promjene u mozgu, koje mogu biti razlogom, da radnik postane, ako ostane živ, trajno nesposoban za rad. Vrlo česta bolest zanimanja je kronično trovanje olovom (saturnizam). Olovo se ne upotrebljava samo u grafičkoj industriji, već ima 150 zanimanja, u kojima se radi olovom. Prema jednoj njemačkoj statistici kod grafičara nakon sanacije te industrije uvađanjem slagarskih strojeva iznose trova­ nja olovom samo 0.20/0 svih ostalih oboljenja u toj skupini radnika. No s olovom se mnogo radi u tvornicama aku­ mulatora. olovnih cijevi, olovnih boja, linoleuma, lakova. Od trovanja olovom trpe ličioci, pećari, lončari i t. d. Olovna prašina ulazi u tijelo kroz usta ili disanjem. Prema iskustvima engleskih stručnjaka dovoljno je, da radnik udiše dulje vremena dnevno 2 mg olovne prašine pa da oboli od kroničnog trovanja. Olovni tetraetil, koji se upotrebljava kao primjesa benzinu, može djelovati kroz kožu. Kod izradbe olovnog tetraetila desila su se u Sjed. amer. drž. teška tIOvanja. Radnici, koji obole od kroni­ čnog trovanja olovom, postanu blijedi, imaju boli u zglo­ bovima, izgube tek i osjećaju se umornima, a katkad imaju slatki okus u ustima. U težim slučajevima dobivaju grčeve u trbuhu i trpe od začepljenosti. Na sluznici desni (gingiva) usta i jezika postoji olovni rub, u crvenim krvnim tjelešcima ima patoloških promjena t. zvo bazofilnih punktacija. U vrlo teškim slučajevima dobivaju bolesnici kljenuti i promjene u mozgu. I bubrezi mogu teško oboljeti. Provođenjem higijenskih mjera može se smanjiti broj trovanja olovom u industriji. Tako je u Velikoj Britaniji 1900 zabilježeno 1038 slučajeva trovanja, 1910 samo 505, a 1937 pao je taj broj na 141 slučaj. Danas se uz provođenje higijenskih mjera vrše i perio­ dički pregledi radnika. Kronično trovanje živom kao bolest zanimanja bilo je poznato već u 17. st. Mnogo su od tog trovanja osim rudara trpjeli i radnici, koji su pravili ogledala, a danas ima tih trovanja manje, jer se ogledala prave redukcijom srebrnih soli, a ne više sa živinim amalgamom kositera. Često se de­ šavaju trovanja kod radnika, koji prave termometre i ba­ rometre, koji rade sa vakuum-sisaljkama pri izradbi elek­ tričnih sijaliea, zatim dolaze trovanja u tvornicama šešira. gdje se zečje dlake obrađuju sa živinim nitratom, u tvorni­ cama eksploziva i t. d. Simptomi trovanja su ovi: bolesnik jako slini, imade me­ talni okus u ustima, ždrijelo je jako crveno, desni upa­ ljene, proljevi su česti. Bolesnik postaje jako razdražljiv, osjeća strah, drhte mu ruke, a postoje i smetnje u govoru. Od drugih anorganskih kemijskih uzroka bolesti zanima­ nja treba spomenuti i mangan i fosfor. U metalurgiji se za dobivanje čelika mnogo upotrebljava mangan (fero- i sili­ komangan), manganov dioksid (surac) za pravljenje suhih električnih baterija. U samoj Njemačkoj proizvodi se go­ dišnje takvih suhih elemenata oko dvije milijarde komada. Kod trovanja manganom dolazi do teških promjena u živčanom sustavu. Bolesnik teško hoda, ima izobličen ruko­ pis i smetnje u govoru. Mangan štetno djeluje i na pluća. Radnici, koji rade s manganom, češće i teže obole od upale pluća. Si1ikoza. Udisavanjem kremene prašine (sicilijevog dio­ ksida) u rudnicima kremena nastaje teška bolest zani­ manja: silikoza. U plućima se stvaraju čvorići, slični onima, koje prouzroči bacil tuberkuloze tako, da su rentgenske snimke silikoze u mnogom slične snimkama tuberkuloznih pluća. Kad se bolest tijekom nekoliko godina razvila, bole­ snik teško diše i kašlje, ali nema povišene temperature i ne znoji se. Bolest se razvija vrlo sporo, često tek iza 10 godina rada. Za diagnozu je najvažniji pregled rentgenom. Radnici, koji obole od silikoze, vrlo naginju oboljenju od tuberkuloze (silikotuberkuloza). Nadalje su izvrgnuti tom oboljenju radnici u metalnoj industriji, koji čiste predmete iz kovine mlazom pijeska s pomoću komprimiranog zraka, zatim radnici u porculan­ skoj industriji te brusači kovina. Vrlo mnogo oboljenja od silikoze bilo je utvrđeno na dijamantnim poljima južne Afrike, gdje je 1916 bilo oko 6.000 slučajeva te bolesti. U njemačkoj industriji od 1929 do 1936 zabilježeno je 8.500 slučajeva silikoze. I kod nas su utvrđeni slučajevi silikoze. Silikoza se raz­ vija i onda, kad brusači kovina bruse na vlažnom brusu. Čestice silicijeva dioksida, koje se odbruse od brusa, tako su malene - ispod 10 I! (mikrona), a katkad i 1 ~ (1 I! = 0.001 mm) - da ulaze u pluća s ovlaženog brusa u obliku mikroskopski sitnih kapljica upravo tako, kao što ulaze u pluća i bacili tuberkuloze. Kod brusača kovina najbolja je profilaksa, da se umjesto prirodnih brusova, koji sadržavaju silicijev dioksid, upo­ trebljavaju umjetni brusovi, koji su isto tako tvrdi, ali drugog sastava te neopasni za pluća. Kod čišćenja kovina upotrebljavaju se u mnogim podu­ zećima umjesto kremenog pijeska čelične kuglice, a ako to ne mogu iz kojeg tehničkog razloga, onda se upotreblja­ vaju posebne zaštitne komorice i naročita zaštitna odijela. Benzol i njegovi homolozi ksilol, toluol i t. d. česti su uzroci bolesti u industriij kaučuka, lakova, celuloida, gdje ta sredstva služe kao otapala. Još prije 30 godina upotre­ bljavali su u industriji samo nekoliko desetaka otapala, a danas ih ima nekoliko stotina. Kod trovanja benzolom ili ksilolom dolazi do promjena u krvi i do teških krvarenja na raznim dijelovima tijela (koži, iz nosa, u crijevima i t. d .) . Umjesto benzola upo­