Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/32

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


BOKSIT - BOL

svome razvitku upio je (adsorbirao. v , adsorpcija) neku količinu željeza. od čega je crven. Osim željeza adsorbirao je silicijski dioksid (Si02). titanski dioksid (Ti02). pa ne ­ što malo fosforne kiseline (P20S). manganskog oksida (Mn02) i dr. U nekima zna biti toliko željeza da čine prijelaz u željeznu rudu limon it. Isto tako se naiazi u ne ­ kima toliko silicijskog dioksida. da čine prijelaz u glinene stijene. U nekima se oolazi i mangana, na pr. u boksitu od Bukovice na Duvanjskom Polju. toliko. da čine prijelaz u mangansku rudu psi/omelan. Boksit je prvi put nađen u Fran~uskoj (1821) kod mjesta Les Baux (čitaj: Le Bo). pa je po njemu dobio ime boksit (ne valja bauksit). Kasnije se namjeriše na isti mineralni materijal kod Bohinjske Bistri­ ce. pa ga nazvaše po tom mjestu vohajnitom (prema nje­ mačkom nazivu mjesta 1170cheiner Feistritz). Boksitni mate­ rijal nađen je 1847 i u Dalmaciji kod Kljaka u okolini Dr­ niša. pa je po tom nalazištu nazvan kljakitom. Danas se u mineraloškoj nauci ne upotrebljava naziv vohajnit, dok se naziv kljakit zadržao, pa je čak mineralog Kornu (Cornu) uveo u mineralošku literaturu dvije vrste kljakita. alfa­ kljak!t i beta-kljakit. Boksit je u Hrvatskoj veoma raspro­ stranJen. tako da Hrvatska pripada u države, koje su ~o~sitom naj~ogatije. Glavna su mu ležišta po kr a ­ ~evlma dairnatmskoga. hercegovačkoga i ličkoga krša. Tu Je postao otapanjem vapnenjaka, u koje je zašao pri nji­ hovu postan~u: Kako su vapnenjaci u vodi topljivi, osobito u onoJ, u kOJoJ ima C02. a boksitni napomenuti minerali to nisu, voda je otapala vapnenjake. a ostavljala boksitne mi ­ ner~le. Njih je v?da to~om dugog vremena nanosila u pu­ kotIne. uvale. duhbe, gdje su se sabrali u velikim količina­ m~.. Tako su poznata velika ležišta u Velebitu na Grginu BrIJegu, kod Gračaca, Rudopolja. Mazina u Lici. u okolini Obrovca. Ervenika, Drniša i drugdje u Dalmaciji, zatim u Hercegovini u Rakitnom Gvozdu na Čvrsnici. oko Posušja. Sirokoga Brijega. Čitluka. Žitomislića (u okolini Mostara). kod Studenih vrela. na Duvanjskom polju i drugdje. B. je veoma važan mineralni materijal za dobivanje elementar­ nog aluminija (-+ aluminij). Drugoga minerala za dobivanje toga elementa u većim količinama i nemamo. Za dobivanje e~ementarnog ~luminija dobri su samo oni boksiti, u kojima SI02 ne prelazI 3-4°/0. A pretežni dio naših boksita baš je tak~v. Mnogo se upotrebljava za priređivanje aluminijskih spoJ~va n~ pr. za prir.eđivanje alauna. aluminijskog sulfata, u ghnenoJ, cementnoj i kemijskoj industriji i t. d.
LIT.: M. Kišpatić, Bauxite des kroatischen Karstes und ihre Entstehung. Neues Jahrbuch fiir Mineralogie, sv. XXXV ., s. 513; F. Tučan, Terra rossa, .deren Natur und Entstehung. Ibid., s. 401; Isti, Prilog mineral­ no'!'e I kemijskome poznavanju ličkih boksita, Rad HA, knj. 249, str. 49; Isti, Pogledi na geokemiju dinarskoga krša, Ibid. • knj. 246, str. 63; Isti. zu~ Bauxitfrage, Centralblatt fiir Mineralogie i t. d ., 1913, s. 65; Isti, N,ase r~dno blago, Matica Hrvatska, 1919, str. 96; F. Kerner v. Marilaun, (jeolofl,e der Bauxltlagestatten des siidlichen Teiles der osterreichisch­ ungarIschen Monarchie, Berg- und Hiittenmiinnisches Jahrbuch, sv. 64, s. 139; J. de Lapparent. Sur la constitution min~ralogique des bauxites e,t de ,:al~aires au. contact desqueles on les trouve. Comptes Rendus de I A~ademle des SCiences, knj. 178, str. 581; E, Dittler. Bauxit und La­ terlt. Handbuch der Mineralchemie. knj. III., 2.• str. 481 . F.T.
BOKVICATrputac.
BOL. Klinička su iskustva najprije pokazala. da se kod oSjeta boli radi o posebnoj vrsti (modalitetu) osjeta. a ne valjda o komponenti, koja je drugim osjetima priklju­ čena i raste s pojačanjem kojeg podražaja (pritiska, tem­ perature) nerazmjerno brže nego sam osjet pritiska, vru­ ćine i t. d. Ima slučajeva kod oboljenja, osobito kičmene moždine, u kojima ni najjača oštećenja kože ne izazovu osjet boli (analgezija), dok su drugi kožni osjeti potpuno sačuvani. Pored toga uspjelo je Freyu pokazati, da se na koži nalaze gusto poredana mjesta (50 do 200 na cm2 ), s kojih se i malim pritiskom zašiljene čekinje (algezimetar) ?adu izazvati ne osjeti pritiska, već izraziti osjeti boli bez Istodobnog osjeta pritiska ili topline. Osjetni organi boli smj.ešteni su u najpovršnijem sloju kože (epidermis) u obhku slobodnih završetaka živčanih niti između epider­ mal!l.ih stanica.•O.sim ko~e osjetljivi su za bol zbog me ­ ham~kog podrazaja (ozlJede) također pokosnica. vanjski (parIeta)~~) list potrbušnice i poplućnice, moždane opne, spolne zhJezde i veće krvne žile, malo je osjetljiva sluznica usne šupljine s izuzetkom vrška jezika i zubi, a bezbolno se mogu dirati. pa i rezati vezivo, mišići, same kosti (osim pokosnice) i skoro svi unutrašnji organi, uključivši i mozak. Jake boli trbušnih organa tumače se kao posljedica grče­ vitih kontrakcija glatkih mišića u ovim organima ili kao posljedica raznih patoloških procesa u njima. Već činje­ nica. da se mehaničkim oštećenjem tkiva ne dadu izazvati kod svih organa osjeti boli, iako uz druge uvjete mogu mnogi organi biti uzrokom najintenzivnijih boli, dokazuje iznimni položaj osjetila za bol između ostalih osjetnih orga­ na. Svaki osjetni organ udešen je u normalnim prilikama za jednu vrst podražaja (-+ adekvatni podražaj). na pr. oko za svijetlo, uho za titraj zvuka i t. d. Osjetila za bol reagiraju na najrazličitije podražaje: mehaničke. toplinske, kemijske. elektriGne i na patološke procese u organima. Bol se može izazvati i podraživanjem samih centripetainih živaca kože (osjeti pritiska i topline se u tom slučaju ne pojave). S toga razloga bilo koji pritisak na periferne živce. !ia pr. zaraslica na amputacijonom bataljku. uzrokuje vrlo mte.~z~v~e boli. koje se ne osjećaju na mjestu pritiska. nego proJIcIraJU u čitavo područje, koje podraženi živac inervira. tako da čovjek osjeća bol ruke, koje niti nema (anaesthe­ sia dolorosa). Od ostalih osjetila razlikuje se osjetilo za bol nadalje i slabom mogućnošću prepoznavanja. na kojem mjestu podražaj djeluje i kakove je vrste. a napose time, što ne postoji adaptacija za trajnije podražaje. Osim toga je i latencija (vrijeme od momenta početka podraživanja do početka osjeta boli) razmjerno duga, - može trajati i nekoliko sekunda. To svjedoči. da podražaj osjetila za boli nastaje time. što su u tkivu, podraženom mehaničkim ili drugi~ načinom, izazvani kemijski procesi, kod kojih se stvaraju produkti karakteristični za oštećenje tkiva. I reakcije na bolne podražaje su drugačije nego reakcije ?stalih osjetnih organa. Zajedničke su svijesne ili nesvi ­ Jesne (refleksne) reakcije mišičja. a karakteristične za bol su uz to i reakcije organa inerviranih od autonomnog živčanog sistema: proširenje zjenice. porast ili pad krvnog tlaka. ubrzanje bila. eventualno pojava znoja i t. d. Bol prema tome stoji u službi zaštite organizma pred ošte­ ćenjem.
BOL, ohran (bolus aluminicus), glineni mineral iz grupe alofana. Koloidski. Sastavlja jedre mase, koje su crveno­ smeđe i crvene u različnim nijansama. Masna je opipa i sjajna ogrebao Po kemijskom sastavu to je alumosilicijska kiselina. U vodi se raspada, pri žarenju otpušta vodu i tada postaje čvršći. Nalazi se po pukotinama i šupljinama ba­ zaltnih stijena. a negdje stvara i svoje zasebne slojeve kao taložni materijal. Najviše ga upotrebljavaju kao boju, priređuju od njega crvene pisaljke, crvenu kredu kit i različno posuđe. Nekad su ga upotrebljavali i uljekarstvu (→ Bolus). F. T.
BOL, mjesto na južnoj obali otoka Brača. Po prof. Skoku ime dolazi od lat. riječi val/um »zemljano utvrđenje na palisadama«. Visoki greben Vidove Gore (778 m) štiti ga od hladnijih sjevernih utjecaja. osim bure, koja je zbog velike vertikalne razlike u reljefu vrlo snažna. a iz vino­ rodnih glinenih terena u okolini izbijaju i stalni izvori i snabdijevaju mjesto vodom - prava rijetkost na našim