Razgovor sa suradnikom:Andrej Šalov/Arhiv/2

Citiranje članaka

Andrej, Molio bih te da citiraš Bibliju, Kuran i Interrogatio koji ću danas dovršiti jer ima još samo 20 stranica koje su skenirane u tif formatu i koje moram samo konvertirati u png i odmah ih lijepim u Izvor. Edicija dobija sve ljepši izgled. Pozdrav,--Tomahawk_Cheerocky 06:20, 24. travnja 2006. (UTC)

Andrej, zbilja mi sad ništa nije jasno. Ja sam shvatio da je ta osoba, odnosno da si to Ti. Ništa mu nisam uradio osim što sam mu napisao da ne može napisati jednu riječ ekavski a drugu, koja se odnosi na onu prvu - ikavski, tj. ne može reći "ja pjevam pesme". I onda me napade ustvrdivši da njegova stranica ne može biti mjestom za liječenje frustracija, itd. Valjda je mislio da imam nešto protiv Srba, a ja sam govorio o dosljednosti u iskazu, jer ima vojvođanskih Hrvata koji su došli i naravno ne mogu preko noći zaboraviti govoriti ekakski, a k tomu još ondje gdje žive tih miješanja ima. Ništa ni frustrirajuće niti ružno ne rekoh do tog momenta. Kad me dokačio i ja sam mu vratio.No, bilo je tu još nekih stvari za kojem sam ja mislio da potječu od tebe, jer nisam uvijek zavirivao u historik. Da Ti pravo kažem sad mi je lakše kad znam da se ne radi o Tebi, jer ne znam otkud toliko bjesnilo ispade. Oprosti što Te napadoh misleći da Ti je stranica prazna zato što mijenjaš alias. Uostalom mnogo buke niokošta. Budući da je napisao da mu stranicu za razgovor ostavim na miru, a videći da stranica pod imenom Andrej Šalov funkcionira poslao sam pismo Tebi. Odmah ću da izbrisati. No, bar si vidio zašto neke stvari radim. Mada mi je stalo da se zna da je to moje djelo, ipak ne želim imati problema zbog pozljede autorskih prava, i to je sve. Lijepi pozdravi, --Tomislav Dretar 15:21, 13. svibnja 2006. (UTC)

Postaviti ukrase

Andrej, za ne znam kako smjestii na Kalendaru http://hr.wikisource.org/wiki/Kalendar ukrase u donjem dijelu stranice, ali da iziđu iz tablica.--Tomislav Dretar 15:35, 13. svibnja 2006. (UTC)

Da, da, to je to.

Jeste, to je to. Poslije ću pogledati kako si to uradio. Hvala. Poslao sam ti na e-mail u Enonu nesređenu biblijsku gomilu. Ako ti se ne da slagati, ja ću sve složiti za sebe, pa ću ti poslati. Moram najprije prevesti za belgijski P.E.N. club polemiku između Jergovića i Katunarića, jer su uzdrmali cijelu Europu, a ima oko dvadeset članaka, pisano jezikom u kojoj najkraća rečenica ima 50 riječi. Nisu imali nikad Krleže, pa ne znaju što je to polemika i jednoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu. Naravno, ne plate ništa, ali se tako ljubazno zahvale da bih im dao novaca kad bih imao. Pozdrav--Tomislav Dretar 16:27, 13. svibnja 2006. (UTC)

Odnosno pogledat ću da naučim kako se to radi.--Tomislav Dretar 16:27, 13. svibnja 2006. (UTC)

Po Tvojoj želji

Andrej, Radi se samo o tome da vremenske epohe, odnosno stupci s podacima, budu usporedne, ili kako to znanstvenici vele u jukstapoziciji. Ja sam donekle naučio kopirati pravljenje tablica, ali, priznajem samo donekle. Zato je svaka epoha drukčija, jer ne znam unaprijed kako će izgledati. Dakle, načini kako se Tebi dopada. Ono za urese sam tražio jer je kompletna knjiga s onim hrvatskim rogljevima i odozdo i odozgo, a na kalendaru mi je uvijek donji par ostajao unutar jednog okvira. Zapravo kalendar bi trebao biti dio Glosara i izlaziti kao podrubnica/fusnota iz pojmovne jedinice/članka Mjere (za vrijeme). Ja zaista nemam ništa protiv Tvog viđenja stvari i načina uređivanja. Ja samo hoću da ništa iz izvornog sadržaja ne bude ispušteno. Istina jest, borio sam se za što veći broj stranica, ali tu zaista nisam samo ja bio u pitanju, već naše mjesto na tabeli Wikisourcea. Na kraju, ispalo je kako ne treba, no naš Wikizvor je ipak četvrti ili peti na ranglisti. Jedan me Slovak poučavao o odnosu kvantitete i kvalitete i tad sam prestao onamo odlaziti. Naime, ja lijepo vidim kako Wikipedija stalno ističe kvantitativno napredovanje, pa velim i ovo je naše i putem Biblije imamo priliku popeti se visoko. Da sam bio u pravo ne bi došlo do pravog inspiciranja od strane administratora iz engleske Wikisource; Itekako su se zabrinuli kako mi to tako brzo napredujemo i svu su dolazili zavirivati, od Engleza do Slovaka. Dakle, broj uređenih članaka ipak nekog vraga vrijedi u moralnom smislu. Pored ostalog i zato vrijedi dodati još jedan prijevod Biblije, a mislim da bi ih sve trebalo pokupiti s Interneta i polijepiti. I onaj Vuk-Daničićev, kao i još dva koja sam našao. Ako misliš da to vrijedi poslat ću Ti adrese pa neka netko to prenese. Dobit ćemo još koju tisuću članaka. No, ja sam odustao od toga. Ako Ti držiš da cijela Biblija treba biti samo jedan članak ja zaista nemam ništa protiv. Samo neka svi njeni dijelovi budu na svom mjestu i sve je u redu. Pozdrav, --Tomislav Dretar 17:50, 14. svibnja 2006. (UTC)

Kako nastaviti

Andrej, Ja sam završio s Novim zavjetom. Prešao sam na Stari. Završio sam podrubnice u Stvaranju. Sad sam na Izlasku. Da li da nastavim u istom stilu? Tj. da sva knjiga bude jedan članak. Pogledaj na Razgovoru sam nalijepio urađeno, pa ću kasnije nastaviti i prenijeti na glavnu stranicu. Ne bih htio poremetiti sistem Tvog rada. --Tomislav Dretar 14:39, 24. svibnja 2006. (UTC)

Pitanje

Andrej, Ja sam danas obradio 60 podrubnica u članku Izlazak. Sve je nestalo. Možeš, li mi reći što se dogodilo s njima?--Tomislav Dretar 21:47, 24. svibnja 2006. (UTC)

Izlazak

OK. Upravo tako radim. Sad sam na 240. podrubnici Izlaska, odnosno na indeksu, a onda ću dodati posebno bilješke i sve prenijeti na Razgovor, jer nisam siguran da ono što spasim kod sebe sutra mogu naći na istom mjestu. To je užas što se ovdje radi. u Zadnja tri mjeseca tri puta sam imao crash, usprkos Kasperskom. Englezi u Francuzi su unaprijedili predloške za podrubnice. Ali, na prvi pogled to je dobro kad se tek radi tekst, pa se tekst podrubnice prenosi - pod rub. Ovako, morao bih ga lijepiti gore da bi sišao pod rub. No, u svakom slučaju, Francuzi vele da je ovaj sistem zastario, iako mu je tek nekoliko mjeseci od zadnje popravke (minijaturni index), Ako Ti se da pogledaj, mislim pod Note of End, ili label, Index. Pozdrav--Tomislav Dretar 16:50, 25. svibnja 2006. (UTC)

Linkovi

Andrej, Ja izvršim provjeru za svaku podrubnicu. Upravo sam završio indeksiranje u Deuteronomu, a nadam se da ću večeras dovršiti i postaviti i tekstove bilježaka, tako da s Petoknjižja možemo skinuti "U radu".

Našao sam Tvoje pitanje u vezi s prijevodom uvodnih riječi u Redak 28.69 u Deuteronomu. Ja sam preveo s francuskog i morao sam se držati predloška. Ja ipak nisam bibličar niti orijentalist pa ne znam da li je što u predlošku točno ili ne. Valjda jest. Evo kratkog objašnjenja: 69 Evo riječi *saveza(„Voilà les paroles de l'*aliance“…) što ga GOSPOD zapovjedi Mojsiju sklopiti sa sinovima Izraelovim u zemlji Moab, uz savez koji bijaše sklopio s njima u Horebu. Pozdrav--Tomislav Dretar 15:29, 28. svibnja 2006. (UTC)

Sudci

Andrej, Čini mi se da si nešto radio na Sudcima, pa ne bih htio kvariti. Ja sam sredio podrubnice i stavio ih kao posljednji članak. Dakle, sutra bih trebao staviti indekse i linkovati ih, pa Ti vidi što da radimo. Ja mogu raditi i nešto drugo, podrubnice za naredne članke, pa kasnije raditi indekse. Kako hoćeš. Laka Ti noć.--Tomislav Dretar 20:12, 30. svibnja 2006. (UTC)

Želim Ti ugodnu pauzu

Želim Ti ugodnu pauzu Andrej. Ja neću nikamo do konca srpnja/jula. Imam još u planu postaviti obje svete knjige u srpski i u bosanski. Na općenarodno veselje i primicanje k ispunjenju objave da će se Božja riječ čitati na svim jezicima. Iako je to već možda i ispunjeno , nova otkrića mijenjaju kadgod ponešto u toj riječi, pa je tako nužno dodavati to i tako sve do - Sudnjeg dana. Poslije nas doći će drugi Wikipjevci...

Moram pogledati to s podrubnicama kojih nema, jer ja sam već nekoliko puta opazio da neke stvari nestanu kao da ih nije ni bilo. Sad sam zabilježio sve što sam učinio i vidim da sam sve završio osim još pola teksta za Sudce. Ako nešto nedostaje to postaje zanimljivo. No, imam sve u editoru tako da je lako nadodati. Ali editor me danas ugodno iznenadio. Uzeo sam Trial jednog programa za sigurnost i zaboravio da mu je istekao rok pa sad moram vidjeti hoću li ga morati otkupiti ili će proći bez penala. Naime, Upravo na zgotovljenom tekstu Sudaca otkrio sam poruku: Ako hoćete pročitati svoj tekst pođaljite e-mail. Ugodna vijest.

Kad se vratiš bit će dobro da se vratiš čio i odmoran. Ugodne ti bile ljetne ferije. --Tomislav Dretar 17:29, 31. svibnja 2006. (UTC)

aadddddfffffggg

Sve ti piše, čitaj

Nemam ti što objašnjavati, uopće mi nije stalo do mjesta administratora. Ja sam penziioner. Volim vidjeti gamad kako bježi od svjetla danjeg. U pitanju nisam ja, nego Biblija. Nisam u pitanju ni ja nego vi koji onemogućavate druge da urade svoj posao. Ti me osobno ne zanimaš nego oni koji su te naputili. Ja sam obrazložio zašto sam podnio kandidaturu. To nije kompenzacija, jer ja sam postigao točno onolčiko koliko sam mogao i koliko mi je namijenjeno. Ovo nije plaćena funkcija i zato imam pravo boriti se za ono protiv čega se MirHarven i kompanija bore. S njima sam se davno razišao, još 1992. Ti ne znaš što i tko se sve ovdje nalazi. Ovi konci stižu sve do vladinih institucija, a ja se s takvima tučem na drugim mjestima. Potraži malo po Internetu pa ćeš vidjeti. Uostalom sve to nije važno. Što si pomogao, pomogao si zato što si prvo odmogao. Da nisi niša dirao, da te nisu gurnuli u govna ne bi se iz njih ni vadio. Shvati da su na sceni integristi. Pogledaj kako je jedan prvog dana po postavljanju zelenog backgraunda na Kuranu pokušao mijenjati moju. Ne ide Hrvatima zelena boja, je li. Ne ide im ni ekumenski prijevod, jer pruža ruku i pravoslavnoj braći i protestantima. Moj jarane, ja 62 godine živim i svašta sam naučio, pa me ne mogu kameleoni prevariti. Ostaj u zdravlju, prihvati prijekore od starijeg, priznaj grješku i mirniji će ti san biti. Ovo nije pljuvanje po tebi već izvješće o jednoj pokvarenosti na koju si nasjeo. Koliko vas se već povuklo s položaja onemogućavanja pojave Ekumenske Biblije na hrvatskom, a ona se već pojavljuje u konačnom obliku i nitko ju neće spriječiti. I odgovorni urednik biblijskih prijevoda na francuski, lako ti je njegovo ime pronaći po funkciji. Sve ima na Internetu, dakle ni on nije bio optimista Kako je samo biskup Šarić bez ikakve muke postavljen. Zanima me samo tko je imao mogućnost pristupa u Webmaster Herceg-Bosne i tamo odjednom sve kopirao i postavio na Wikizvor. A MirHarven je ondje Yebmaster. Da Bog da svi hrvatski prijevodi, zbog toga što su hrvatskim jezikom prevedeni, a ne zato što su vlasništvo jedne nacije, budu dostupni besplatno svima koji Boga štuju i koji Boga ne štuju, a caru carevo daju, tj. porez plaćaju i u škrabicu prilažu. Ja neću uopće reagirati na odluku glasovanja. Takva je demokracija. Ali, i Wikipedija će imati svoju povijest i sve što se na njoj pojavilo bit će kulturološka slika Hrvatskre ovih dana. Sretno i zbogom.--Tomislav Dretar 20:46, 18. lipnja 2006. (UTC)

Novi Zavjet - Ivan...

http://hr.wikisource.org/wiki/Kategorija:Novi_zavjet

Koji je prijevod ovdje koristen?? Bilo bi dobro da odgovor vidi svaki posjetilac.

Hvala.

MIJENJAM...

Čini mi se da vidim čiji je prijevod. Sad mi je i jasnije zašto je objavljen nepotpisan. Pozdravljam imenjaka.

I da, ne važi više rečenica

"Bilo bi dobro da odgovor vidi svaki posjetilac."

Svako dobro!

Podrubnice uz Psalme

Andrej dobar Ti dan, Ja sam upravo nalijepio cjeloviti tekst Psalmi Davidovi. Mislim da je dobro ostaviti i čitavu zbirku u neprekinutom nizu zbog čitanja bilježaka u podrubnicama. Ima 544 ili 543 podrubnice i sada ih lijepiti posebno uz svaki psalam zahtijeva ogroman posao. Iovako sam tri dana radio neprekidno da bih ih uredio, a to se može i naknadno učiniti. Ako ovo izaziva kakav nered Ti sve obrišim samo mi ostavi dan-dva da sve prekontroliram, jer negdje mi nedostaje jedna podrubnica ili je jedna nepotrebna. Dok to pronađem trebat će mi nekoliko sati, jer treba ići i u tiskani tekst, pa ondje obilježiti sve od 1 do 544 i tada usporediti s ovim što je na Wikizvoru, a to ne mogu činiti ako se ondje i ne nalaze oba teksta. Pozdrav, --Tomislav Dretar 07:22, 12. rujna 2006. (UTC)

Grješka je nađena

Puno lakše no što sam očekivao grješku sam našao. Jedna podrubnica nije bila označena predloškom. Ostaje mi da izmijenim brojke od 255 do 544 i da tekstu dam oblik pjesama, a to će u Excellu ići jako brzo, pa će sve biti gotovo za pola sata. Ako Bog da!--Tomislav Dretar 07:55, 12. rujna 2006. (UTC)

Poljepšavanje Psalama

Andrej, Ja sam završio s podrubnicama, ali se nisam dobro snašao s formatiranjem teksta. Treba ukloniti grafiku, ali neka ostane ovako koji sat. Moram sad prekinuti na neko vrijeme. Moj je IE ovaj novi Beta, pa mnoge stvari ne izgledaju kao u IE 6. Ili je nešto drugo, a što ja ne znam i ne razumijem, u pitanju. Indeksi za podrubnice totalno ispadaju iz okvira riječi. Jedino link plavom bojom govori o čemu je riječ. Pozdrav,--Tomislav Dretar 08:47, 12. rujna 2006. (UTC)

Hvala Andrej. Gubim korak s vremenom, ali mrdam još. Kad vidim ostale iz moje dobi utješim se.--Tomislav Dretar 15:46, 1. listopad 2006. (UTC)

Podrubnice

Bok Andrej! Bio sam Ti napisao dulju poruku, ali je sve otišlo kad sam pritisnuo tipku koju nije trebalo (Ctrl+Alt+z). Inače tu dobijem rastavnicu, ali se nešto promijenilo u odnosu na Word 2007 pa se Internet explorer isključi. Ne da mi se sve iznova pisati. Uglavnom. Podrubnice su gotove. Njih 7-10 tisuća. Kasnije ću napraviti pravopisnu provjeru. I pogledati da li su tekstovi svi cjeloviti, jer se sjećam jedne falinge. Prelazim na Kur'an - Uvodna poglavlja. Ondje sam dodao riječ prevoditelj, jer ono što ima na omotnici je grafika, pa se kod citiranja ne vidi ime prevoditelja. Lijepi pozdravi.--Tomislav Dretar 12:30, 16. listopad 2006. (UTC)

Bilješke - Podrubnice

Dobro jutro Andrej, Postupit ću po Tvojim preporukama. Glede Bilježaka-Podrubnica. Učini ako možeš s Tvojim robotom da se samo naslov izmijeni. Radi se o tome da sam ja u početku pisao bilješke a onda me je netko upozorio da je prigodnije reći podrubnice kao posebnu vrstu bilježaka, što i drugi rade. Francuzi vele Bilješke iz donjeg dijela stranice, Nijemci k'o Nijemci "Bilješka u podnožju". Mi k'o mi, radimo to priličnije - Bilješke ispod ruba. Dakle, ne radi se o dupliranju već samo u drukčijem nazivu. Tako da promjena naziva rješava sve. Za predložak ima novi sistem koji primijenjuju Francuzi. Tekst se unosti u Predložak a ovaj sve ostalo radi sam, označava indexom i u tekstu i pod rubom i to nastavljajući u brojnom nizu. No, sad je gotovo. To ću primijeniti na Kur'anu.Pozdrav--Tomislav Dretar 06:42, 17. listopad 2006. (UTC)

Nisam Andrej ni bio ondje. Prije nekoliko dana sam samo dodao ono "prevoditelj", ali to sam te odmah obvijestio. Sto se dogodilo?--62.235.209.72 08:17, 20. listopad 2006. (UTC)

Andrej, Svaki put kad budem nešto radio ja ću te odmah obavijestiti. Ja sam sa Surama završio i tek namjeravam dodavati podrubnice, ali Ti ćeš to znati. No, prvo namjeravam dovršiti uvodne tekstove, što ćeš također znati. Ne dopusti da mijenjaju jezik. Ovo je svjetovni hrvatski (nacionalni) a ne religiozni muslimanski prijevod i nikakvi vjerski običaji i navike me ne zanimaju. Ja sam unio i neke stvari koje vode k etimologizaciji hrvatskog pravopisa. Tj. pišem "bilježka", ali izgovaram "bilješka", na primjer. Rekao sam Ti da sam bio na Kur0anu, ali nisam dirao Sure, jedino ću vjerojatno promijeniti riječ Sura u Poglavlje, jer Surat je arapska riječ.--62.235.209.72 08:26, 20. listopad 2006. (UTC)

Izmjene teksta prijevoda

Dobar Ti dan Andrej, Ja nemam ništa protiv da se prijevod poboljša, dakle da se vrše stanovite promjene, ali ljudi ne žele shvatiti da između bošnjačkog/vjerskog prijevoda Kur'ana i hrvatskog/svjetovnog su velike razlike. Misle da mi radimo nešto protivno svrsi te svete knjige. Sad mi je žao što nisam potpunije pridržavao načela hrvatskog prijevoda, jer neke riječi imamo svoje, pa nam tuđe ne trebaju osim ako donose neke novine. Primjerice Sura. Zaista osim da označi islamsku usmjerenost ta nam riječ ne treba. Da vuk bude sit i koze na broju sad radim na bosanskoj varijanti, a onda ću, ako Bog da i na srpskoj, pa neće biti potrebe bosanizirati hrvatski ili srpski prijevod i obratno. Zamolit ću ih lijepo da se uključe i da moj osnovni prijevod poboljšaju, jer ja ne znam što su sve njihovi jezikoslovci izmijenili, a ja nemam zlih namjera već ekumenskih. Kad Bošnjaci vide te knjige neće im hodže moći više pričati bajke o nekom drugom Isusu, a ne o onom iz Biblije niti će popovi moći govoriti o Kur'anu kao đavolovoj knjizi. Kad nitko od ljudi od posla, tj. teologa i svećenika nije našao za shodno da upozna svoje sljedbenike sa svim svetim knjigama, onda ja to kao marksista i "komunjara" radi doprinosa miru među nama moram učiniti. Kršćani se žale da Židovi nisu priznali Isusa, a sami ne priznaju Muhameda, a Kur'an veli : Znaj da ti je kršćanin sto puta bliži prijatelj od Židova, ali ni za Židova ne veli da je muslimanu neprijatelj. I još veli: Sčpustio sam Vam Kur'an da potvrdi da su knjige koje su već kod vas zaista istinite. Pa zar to nije dovoljno za jednu drukčiju ekumenu? Ne veli Knjige koje su kod njih već kod vas. Znači nema Kur'ana bez Biblije, a Bibliji je najveći svjedok - Kur'an. To su stvari koje svećenici kriju od naroda i prelaze preko njih da bi tragali za onim što regenerira zlo. Još je prorok Jeremija tvrdio da su svete knjige falsificirane, a Kur'an ne ionsistira na tome već na predavanju Bogu, a ne idolima (kip sv. Ante od zlata je vrijedniji od onog od gipsa, a klanjamo se kipovima kao idolopoklonici, no moje je da ove svete knjige stavim u jezike u kojima ih nema ovakvih, a dalje je sve u Božjim rukama, a Ti činiš , siguram sam u to, u Božjim očima veoma vrijednu stvar čuvajući ih od vandalizma. Hvala Ti u ime svih onih koji vjeruju u Boga Jedinoga.--Tomislav Dretar 07:51, 28. listopad 2006. (UTC)

Upoznavanje

Andrej, drago mi je da smo se i na ovom planu upoznali pa se možemo i prepoznati ako se gdjekad sretnemo. Dijelim tvoj stav glede tretmana tekstova. s adminima, nadam se neću više imati nikakvim problema, jer problem je najvećim dijelom bio u mojem zdravlju. Da se sad ne ispričavam, ali ono nisam bio ja. Moja tiroida je radila s 400% prekomjernog intenziteta a hipofiza; koja regulira mozak je stala s lučenjem; na 0,005 jedinica, a sad je na 3,0. Dobro da nisam koga ubio. I inače ću morati prekinuti s ovom vrstom rada čim završim Bibliju i Kur'an za bosanski i srpski, jer imam toliko stvari za uraditi da više nemam snage za nešto drugo, a mislim da je ovo dvoje od mene na tri jezika sasvim dovoljno. No, za sad sam još tu. Lijepi pozdravi.--Tomislav Dretar 15:37, 28. listopad 2006. (UTC)

Podrubnice na bosanskom Wikizvoru

Andrej, Počeo sam postavljati Bibliju na bosanskom, pod Aliasom "Mitras", molim te vidi što nisam dobro napravio na bosanskom Wikizvoru s predlošcima Refa i Refl. Ja sam ih i prenio s francuskog Izvora, ali sam zaboravio što sve treba učiniti da funkcionira.--62.235.209.72 18:46, 29. listopad 2006. (UTC)

Dugujem Ti neizmjernu zahvalnost

Puno Ti hvala Andrej! Super! Možeš li istu stvar pripraviti, kad stigneš i na w/sr:? Ovih dana sam u ogromnom poslu na priređivanju Paula Celana za Hercegtisak i Tvog bodula Katunarića za Belgiju pa ne stignem ništa drugo raditi. Ono je lijepo sa zagradicama uz indeksirane brojke. Zašto ja kod sebe vidim ogromne brojke (IE 7 Beta) na hr Wikizvoru? Srdačan pozdrav, Tomo.--62.235.209.72 17:10, 2. studeni 2006. (UTC)

Premještanje

Ne brini. Nisam zaboravio kako se rade novi članci, nego mi se nešto sprtljalo bilo i pokušavao sam riješiti zbrku. Damirux 13:13, 16. studeni 2006. (UTC)

Dragi moj Andrej

Trenutno ništa ne kopčam, jer sam se dao na "lijepljenje" prijevoda na srpski. Na bosanskom sam glavni dio danas završio. Tj. osnovni i tekstovi du "nalijepljeni". Odmah sam prešao na postavljanje srpskog prijevoda. Ja sam nastavio po starome ne brinući o uređivanju jer znam da si Ti tu. Kasnije ću na miru vratiti se na lektoriranje na sve tri Izvora da nam Balkan bar u nečemu ne visi na repu. Isto namjeravam uraditi s Kur'anom. Nisam Božji poslanik niti me tko ovlastio, ali koliko gos Novi zavjet ima pravo biti drugom epizodom iste priče o istom Bogu, toliko i Kur'an ima pravo biti trećom epizodom i ja mislim da će se to na kraju dogoditi. Po Europi posvuda niču društva pod nazivom "sinovi Abrahamovi i "Kćeri Sarine s kćerima Hagarinim". Svijet treba jednu novu ekumenu i sretan sam da smo svoje malene snage tome pridodali. No, ostavimo to budućnosti. Glede Tvojih pitanja, Ti to vidiš daleko bolje nego ja. Ja i kad sam bio urednikom i u svojoj vlastitoj izdavačkoj kućici (objavio sam ipak 120 knjiga), nikad nisam znao urediti knjigu. Javljam Ti se zbog nečeg drugog. Htio bih što prije "nalijepiti" "Библија (Васељенски превод Томислава Дретара). Zapravo, već sam počeo, ali predloške treba staviti u funkciju. Možeš li to učiniti? Poslije ću Ti prenijeti s francuskog Izvora njihov novi sistem. Puno je praktičniji. Ulijepiš predložak i u nujega upišreš tekst. Bot sam odradi posao. Smjesti tekst u određeno mjesto i doda oba indeksa uvećavajući uvijek brojku po redu koji dolazi. Unaprijed Ti hvala. Ja sam postavio Sve do Stvaranja, tj. do prvih podrubnica. Mislim da se srpski to kaže beleške pa sam ih tako i naslovio. A ono Refa i Refl vjerojatno bez problema funkcionira na ćirilici. Pozdrav i zahvala, --Tomislav Dretar 12:57, 20. studeni 2006. (UTC)

Dragi moj Andrej,

Ma stid me je svih mojih loših postupaka. Hvala. Ne vadim se, ali nisam ja zao momak, samo sam bio pobenavio. Rat. Rat koji traje od moje kolijevke, od vremena kad me majka morala odijevati kao djevojčicu da bi mi sačuvala život. No, sad sam već starac i to su priče za malu djecu. Ostavimo to vremenima koja dolaze. Ratovao sam i s četnicima i s muslimanskim ekstremistima i hrvatskim budalama, a ostao u najboljim vezama i s Bošnjacima i sa Srbima. Mnogi ni sad ne shvaćaju, muslimanski zatucani pojedinci, što znači imati Bibliju na bosanskom i Kur'an na hrvatskom i sve to skupa na srpskom. Ovih ću dana pokušati svog prijatelja Jevrema Brkovića kontaktirati da dobijemo i crnogorsku Wikipediju, a moje i Tvoje djelo, Biblija i Kur'an imat će neprocjenjivu vrijednost kad im se pridoda i crnogorska varijanta. Bit će to čin zrenja i slobode. Umjesto četveroglavog čudovišta imat ćemo četiri brata odrasla i samostalna. Ma tu ima posla za čitav jedan institut slavistički. Možda je još daleko dan kad će ljudi shvatiti da je Kur'an treća epizoda, vrhunac, finale, iste priče, ali i on će doći, taj dan bez omraze. Obvezno bi trebvalo predstaviti Ibn-Rushda na Wikiizvoru. On je u XII. stoljeću uveo Aristotela u tumačenje znanosti o Bogu. Ne baš na njegovom nivou, jer je on genije, ja to radim s Marxom koji nije kriv za ateizam, kojeg vjerojatno držeći svojim zbog metafizike,nije ni bio svjestan a pišući potpuno biblijskim stilom provodi u najbolju metodu dokaza o Božjoj egzistenciji. Upravo danas sam pročitao u jednom francuskom znanstvenom časopisu (Science et vie) da postoje #stanice/ćelije loze(trsovi-korijeni), koje nam omogućavaju vječnost jer su one prve koje se rađaju nakon spermatoizodnog sraza i korijenom su vječitoj regeneraciji, dakle vječnosti. To tako perfektno, uz druge stvari, ulazi u teoriju evolucije, darwinizma i marxizma etc. Priča je predugačka, no, Wikiprojekti postaju projekti budućnosti jer očogućuju da se ukine cenzura. I kad završim s Biblijom i Kur'anom i drugim svetim knjigama, jer treba nanovo sagraditit Kulu babilonsku, ali prema božjem naumu, a ne protiv, hvala Ti na kontaktima, čim prije ću ih uspostaviti, prihvatit ću Tvoju ideju o angažmanu na Wječniku. Hrvatski kao centrifugalno jezgro europske linguo zajednice. Preambiciozno, megalomanski,možda, ali ostvarivo. Francuzi su shvatili moj naum i tražili da to začnem s francuskim, ali, ja sam svoju Kotvu napisao hrvatski i znam da nitko nije svojem jeziku našao sidrište zbog ničega. To će biti moje finale, ako Bog da, a Tebi zahvaljujem puno i molim Te da pomogneš da bosanski i srpski shvate da moja namjera nije zla, već da svi zajedno odrastemo kao braća, pa makar nam i trubili da to nikako nismo. Dakle, da se i ondje, u njihovim projektima nađu ljudi koji će moje "prijevode" (da znaš, povijesno gledajući, da sam ja taj koji je ovu riječ uveo u opticaj prije tridesetak godina, shvatiti dobronamjerno, kao momente koji potvrđuju vrijednost njihovih lingvista. Oni, lingvisti, svi pišu nešto, a nemaju djela koja ih potkrepljuju. S Biblijom i Kur'anom na četiri jezika, dobijaju sve. Trebaju nam još Crnogorci. Mislim da ni oni ne trebaju ostati na razini dijalekta. Bilo čijeg. Zdrav mi bio. Zahvalan, Tomo Dretar.--Tomislav Dretar 14:30, 29. studeni 2006. (UTC)

Rad na Bibliji i ostlim svetim Knjigama.

Oprosti, ali tek sam sad pročitao Tvoju poruku glede uređivanja. Ono što je mene u početku brinulo više ne postoji kao problem. Ako si Ti raspoložen uredi kako misliš da je najbolje, najpreglednije i najlogičnije. Ja sam želim da da sve bude na svom mjestu u odnosu na izvornik, a sad ću Ti otkriti tajnu. Mi smo nekad davno vjerojatno bili svi jedna etnička skupina, ali sad nas ima četiri, bez Makedonaca koji su ostali u svom miljeu i Slovenaca koje je Kopitar lukavo odvojio od Hrvata. Našao sam i stare riječi koje su Germani upotrebljavali za označiti Slavene koji zapravo etimologijski Hrvati, ljudi koji žive u zemunicama, a nikakvi Horoatusovi sinovi. Možda i to ima veze, ali, po meni jedini narod Slavena, osim Poljaka i polu-Slavena Litve,i Latvije koji je poznavao moreplovstvo bili su ti Horoatusovi ljudi koji su u svoji lađama za momčad do 40 mrnara i oni su s Arapima vladali Mediteranom, a u Španjolskoj su imali 7 emirata i poznavali Islam davno prije svih drugih, čak je jedan Hrvat sa Sicilije, rodom iz Cavtata, poznat kao al-Džauhar al-Sqalabi (klrivovjerni bijel kao grah/tako su Slavene zvali Arapi i otud ime Slaven) postao vrhovnim zapovjednikom Arapa, pokorio sjevernu Afriku i utemeljio Kairo i današnji islamski Vatikan, mada je to nešto prava demokracija u odnosu na Vatikan, jer odlučuje delegacijski. Ovo je jedna digresija koja bi Wikipediju trebala uputiti na članak o andaluzijskim Slavenima. Sad ih i Bošnjaci svojataju, a svi preskaču činjenicu da je trebalo znati plivati, graditi brodovlje, poznavati navigaciju, a Bošnjaci nikad nisu znali plivati, lađe su naručivali, kao i posade u Hrvata-dalmatinaca, a Srbi pogotovo. Uostalom Ti si Dalmatinac i znaš koliko stoljeća treba da jedna nacija postane moreplovačka. U to doba to nitko nije znao, moreplovstvo, osim spomenutih Slavena. Rusi do Petra Velikog nisu znali ništa, a tad je sve ovo što pričam bila prošlost. Hrvate su dugo držali Grcima, vjerujem zbog Horoatusa i naseobina u grčkim krajevima. I na Peloponezu ima Harvation. Oni Slaveni koji su napadali carigrad s Mora mogli su biti samo Crveni Hrvati. Vjerujem da su Crveni Hrvati srtigli morskim putem, a Bijeli kopnenim. Uostalom Crveni Hrvati dolaze iz Ukrajine i govore ikavski kao i Ukrajinci. Ako je i bilo neko etničko stanovništvo ne-slavenskjo i pred-hrvatsko ono je preplavljeno od Crvenih Hrvata ikavaca. A sjeti se da boduli zamjenjuju glasove f i h. Ja sam godinama odlazio na Veli Iž i ondje čuo izgovor koji dolazi iz doba od prije 1200 godine i zamjena tih konsonanata upućuje na dodire s maurskim /berberskim i arapskim i grčkim, kao u imenu otoka Faros - Hvar; Jedan od andaluzijskih Slavenskih Emira bio je ibn-Antun. Antunov sin. Koliko ja znam nigdje ime Antoan u slavenskom svijetu nema oblik Antun osim kod Hrvata. Najveći dio tih Slavena je došao robovskom stazom koja je vodila od Kijeva, gdje su Poljaci hvatali svoje sunarodnike i prodavali na dvama tržištima u Francuskoj, naravno uz pomoć arapskih i židovskih trgovaca. Kasnije ih je dinastija Arapa protjerana od potomaka Džinsgis-kana počela uzimati u kraljevsku gardu jer zbog nepoznavanja arapskog jezika i nemogućnosti urotničkih akcija.Bio sam u Andaluziji i vidio, naročito u kraju oko Valencije Španjolce arapskog podrijetla, ali i brojne plavokose Španjolce. Oprosti na ovoj litaniji, ali ovo je tema koju bi Wikipedija mogla zagristi, jer HAZU ne radi ništa bez budgeta. I sad da stavim, što vele Belgijanci, trešnju na tortu/točku na slovo i- držima da svakom narodu treba dati njegovu slobodu i ako hoće da ide svojim putem treba mu dati poputbinu. Ja sam preveo Biobliju na bosanski jezik, jer Bošnjaci pričaju i kunu se tevratom i Indžilom a da o tomre ne znaju nipta, e sad će znati i mnogi će biti iznenaženi. OPoznajem dobro problematiku, za neuk narod izgopovaranje kuranskih redaka na arapskom ima magičnu moć nekog čarobnjačkog jezika kojeg uopće ne razumiju. To sam shvatio ovdje radeći s Pakistancima i Filipincima i inima, koji znaju Kuran napamet a da ne znaju što znaju. Arapima to savršeno odgovara, tako drže u pokornosti sav islamski svijet. A bosanske hodže prave zapise na arapskom poput srednjovjekovnih čarobnjaka i šire priče o ljekovitosti Kurana. Priča je duga i ja ću skratiti. Preveo sam Bibliju koju nitko neće osim Benediktanaca. Namjera mi je na kraju objaviti peterojezičnu Bibliju - francuski/crnogorski/bosanski/hrvatski/srpski. Redak kraj redka. Nek' narod uči strani jezik i nek svatko čuje Božju riječ. Upravo sam poslao pismo crnogorskoj akademiji nauka, ondje je moj prijatelj Jevrem Brković sad autoritet i on će to potpomoći. Jer kao što se razlikuju ostali ni crnogorski nije ni hrvatski ni srpski. To će biti dva toma na pet jezika, treći će biti peterojezični kuranski prijevod. Time što se odričem autorskih prava i sve je digitalizirano troškovnik će biti 70% smanjen, a sve će ići pod simbolom Wikija. Ja sam zapravo napravio ono što je gramatičarima nedostajalo. Zato je dobro da netko, poput tebe, poštenih namjera, nadgleda na svim ovim jezicima ove prijevode. Oni su svjetovni i nisu u liturgijske svrhe rađeni, ali su ipak rađeni s ciljem da se Božje riječi objave na svim jezicima.Svi mi koji smo radili na tome dijelit ćemo slavu prvijenstva, jer niti je bilo Kurana na hrvatskom, niti Biblije i Kurana ni na crnogorskom niti srpskom. Dakle, bez obzira na pomoć svih admina, netko treba sve koordinirati. A za sve to trebaju specijalisti različitih znanja. Ja nisam sveznajući i ne mogu sve. Ja sam učinio samo osnovne stvari. Sad je potrebna ekipa. Vjeruj mi netko bi od ovoga napravio državni institut. Jedan mi je slavista rekao da će taj projekt donijeti desetgodišnji budget njegovom Institutu. Nek' im Bog pomogne. Srdačno Te pozdravljam!--Tomislav Dretar 10:25, 8. prosinac 2006. (UTC)

Cestitke i zelje za uspjesan zavrsetak

Andrej, Poduhvatio si se velicanstvenog projekta. Zelim Tebi i suradnicima, ako ih imas, srecu i uspjesan zavrsetak.--Tomislav Dretar 23:22, 27. prosinac 2006. (UTC)

Šarićeva Biblija

Mislim da se nitko baš ne mota po portalu Wikiizvora, pa se obraćam izravno adminu: Kako stoji s autorskim pravima za Šarićevu Bibliju? Nadalje, molim uputu gdje se nalazi link za upis novog priloga! Hvala!

Lijepi pozdravi

Dragi Andrej, Nisam dugo dolazio jer sam zabavljen s Biblijom na bosanskom i srpskom. Na srpskom vidim da nešto ne štima kod konverzije s ćirilice na latinicu. Nisam ni ondje dugo bio možda su popravili. Možeš li mi savjetovati što uluniti, možda napraviti prvo postavku na latinici, a onda odmah i na ćirilici. Ja ne razumijem kako to funkcionira, ali očigledno njihov konvertor ne radi dobro. Ne vjerujem da se radi o vandalizmu jer ništa nije dirano osim konverzije slova, a ja sam išao slovo po slovo s latinice na ćirilicu, nisam ostavljao latinična slova koja su slična s ćiriličnim. To je znači mašina u pitanju. Osim ovoga, vidim da je netko postavio na Kur'an zvučnu molitvu na arapskom. Nemam ništa protiv toga. Samo Ti pogledaj kako je što ljepše smjestiti. Ali ja ću nastojati naći nekoga tko bi te molitve obavio na hrvatskom. Tako bi se obogatila prezentacija. Ja sam ju prenio i na bosanski gdje sad radim. Zatim ću prevesti na srpski. Ljude na bosanskom uputio na Tebe za savjete i kao osobu koja će imati sva prava nadgledanja i transformacija onoga što sam ja učinio. S nekima je teško jer nit što znaju o autorskim pravima, ne u financijskom već u kreativnom smisku. Ne shvaćaju da su sinonimi bogatstvo jezika i čim vide drugu riječ, a nije njihiva odmah bi ju unuštili. Imao sam primjer s ječju "spisatelj", dok su Hrvati poput makedobaca upotrebljavali "pisatelj" sad meni preporučuju da ne upotrebljavam "spisatelj", a tu je riječ našao Alija Isaković i stavio u Rječnik specifične bosanske leksike, ali šta ćeš, s predrasudama teško. Danas sam nalijepio bosanski prijevod Kur'ana i nakon usporedbe s Korkutovim, a i konsultacije s nekim Arapima-lingvistima ustanovio da ga nije preveo s arapskog, te da ima stvari koje nije shvatio, te umjesto prijevoda čuinio opis prijevoda. Ako mi se bude dalo "prevest" ću i njegov i Karabegov prijevod koje neki ubrajaju u hrvatske prijevode na hrvatski da se vidi razlika. Još da mi je naći Crnogorca da prevede na crnogorski, koji bi Ti onda mogao privremeno smjestiti kod nas, a trebalo bi ih podstaknuti da osnuju Wikipediju na crnogorskom. Zato bi trebalo naći Prof. Vojislav Nikčevića ili Jevrema Brkovića, ali nikako ne uspijevam. Izgleda da su pod velikim pritiscima. Primi lijepe pozdrave, --62.235.207.224 13:53, 22. siječanj 2007. (UTC)

Hvala : - )

Thnx, ja sam kopi-pejstao, ali ovako je lakše. Mali problem su naglasaci, među ponuđenima nema kratkosilazećeg ( \ ) i dugog ( - ). Ako imaš kakve ideje ili riješenje bio bih zahvalan. Eckhart 18:32, 22. siječanj 2007. (UTC)

Možete li mi objasniti zašto ste maknuli dodatak u molitvi Oče naš. Pa to nije ništa krivo. Pa tako moli cijeli kršćanski svijet. ?

Recognita Pro 5.0

Andrej, Predlažem Ti da za potrebe kopiranja Enciklopedije uzmeš ovo: http://www.bihsavezzena.com/td/Recognita.zip , program nema hrvatskog, ali uzima naša slova odnekud i tako cjelovit tekst izlazi bez problema. To je trial program i ne znam koliko dugo se može koristiti, ali odlilčan je jer pravi i foto .jpg kopiju i tekst koji možeš tretirati, sve na istom mjestu u dva prozora koji se otvore, jedan iznad drugog. Trebalo bi vas raditi više i za koji tjedan cijela Hrvatska enciklopedija može biti na Izvoru. Pozdrav, Tomo.

reader

Andrej, Predlažem Ti da za potrebe kopiranja Enciklopedije uzmeš ovo: http://www.bihsavezzena.com/td/Recognita.zip , program nema hrvatskog, ali uzima naša slova odnekud i tako cjelovit tekst izlazi bez problema. To je trial program i ne znam koliko dugo se može koristiti, ali odlilčan je jer pravi i foto .jpg kopiju i tekst koji možeš tretirati, sve na istom mjestu u dva prozora koji se otvore, jedan iznad drugog. Trebalo bi vas raditi više i za koji tjedan cijela Hrvatska enciklopedija može biti na Izvoru. Pozdrav, Tomo.--Tomislav Dretar 09:28, 15. ožujak 2007. (UTC)

Hehe

Zar to nije admin i birokrat na wikizvoru? Cccccccccc, neš' tu ne štima :-) SpeedyGonsales 13:51, 12. svibanj 2007. (UTC)

Annabel

Eh, ta crna 1949. Sad sam provjerila, prijevod su radili Šoljan i Slamnig, a oni su još dugo poživjeli nakon '49. Zato brišem annabel. Hvala na upozorenju :) poz --MayaSimFan 20:34, 24. svibanj 2007. (UTC)

Preimenovanje "Portal zajednice" u "Pisarnica"

Bok. Možeš li promjeniti sadržaj teksta MediaWiki:Portal u "Pisarnica" kako ste i nazvali posebnu stranicu. Ili je potrebno nekakvo posebno glasovanje ili slično?

Lijep pozdrav! --Hoz41 08:49, 22. lipanj 2007. (UTC)

VELIKA i mala slova

Na polaznoj ti je stranici napisano "WikiCitat", a na polaznoj stranici hr.wikipedia.org je napisano "Wikicitat". Postoji li neki naročit razlog za to? Ako postoji, trebao bi onda amerikanizirati i ostale riječi, tako da "Wikiknjige" i "Wikivrste" pretvoriš u "WikiKnjige" i "WikiVrste". Hm, malo je nezgodno što nisu svi nazivi napravljeni po istom načelu, nego kako se komu sviđalo, tako da je malo nezgodno "Wikizvor" pretvoriti u "WikiZvor", "Wječnik" u "W-Ječnik", ili "WJečnik" a "Wijesti" u "W-Ijesti" ili "WIjesti". Toplo ti preporučujem da ipak "WikiCitat" pretvoriš u "Wikicitat". Nije da je najbolje rješenje, ali s ove pozicije... Nije da ne bih mogao to napraviti i sam, ali ti si ipak ovdje šef. --Josip65 20:26, 1. srpanj 2007. (UTC)

Nositelji, a ne nosioci

Rečenica ispod okna za uređivanje teksta koja glasi "Poštujte autorska prava nosioca istih za djela koja postavljate" prilično je nespretna i zbunjuje dobronamjernog posjetitelja ili suradnika. Osim toga rabiš izraz "nosioca", umjesto "nositelja". Premda Dejana alias Abyssus ustrajava na hrvatskom jezičnom izričaju na tradiciji novosadskog dogovora (srbizacije hrvatskog jezika), tako da jezik ovdje korišten bude što sličniji srpskom, gotovo sam siguran da će ti u ovom slučaju potvrditi bi riječ "nosioca" trebao zamijeniti riječju "nositelja".

Evo nekoliko prijedloga koji bi na jednostavniji način poručili slično:

• Nemojte kršiti autorska prava.
• Nemojte objavljivati (dodavati/unositi) djela koja su zaštićena autorskim pravom.
• Nemojte objavljivati (dodavati/unositi) djela koja su zaštićena autorskim pravom - bez (prethodne) dozvole.
• Nemojte dodavati djela zaštićena autorskim pravima
• Nemojte dodavati djela zaštićenim autorskim pravima bez (prethodne) dozvole. --Josip65 20:44, 1. srpanj 2007. (UTC)

Zahvala na dobrodošlici

Iskreno se zahvaljujem na dobrodošlici! Premda, nije mi baš jasno što si htio reći ovom rečenicom i upućivanjem na statitiku suradnje: "Malo je zakašnjela dobrodošlica ali nema veze ovako vrijedni suradnici ionako znaju skoro pa sve"? Dakako, nisam očekivao nekakvu vrstu zahvala što sam ti ukazao na propust na polaznoj stranici, ipak drago mi je što si tako brzo reagirao. Na žalost ne znam zašto to ne želiš učiniti i s ovom stranicom, pače i u tzv. Dobrodošlici me upućuješ na lažne informacije. Ili se doista pravila na ovom Zvoru razlikuju od onih na engleskoj inačici? Znači li da je doista na ovim stranicama prihvatljivo objavljivanje izvornih računalnih kodova i statističnih podataka? --Josip65 20:56, 1. srpanj 2007. (UTC)

Brisanje teksta sa "stranica za razgovor" i "suradničkih stranica"

Dragi Šefe, ups, Administratore, kad sam pokušao arhivirati tekst na (vlastitoj) suradničkoj "stranici za razgovor", onda me je u procesu pokušaja arhiviranja dvoje suradnika u tome onomogućivalo, s obrazloženjem "Učinio sam to zato što nije dozvoljeno brisanje sadržaja razgovora. Nijedna stranica Wikipedije, pa tako ni suradničke stranice, kao ni stranice za razgovor, nisu ničije privatno vlasništvo, pa ih stoga nitko nema pravo brisati.--Donatus 19:06, 17. siječanj 2007. (CET)"

Ako je tomu tako, zašto si obrisao tekst na "stranici za razgovor": "(Evidencija brisanja); 15:19 . . Andrej Šalov (Razgovor | doprinosi) (izbrisano "Razgovor o predlošku:Wikiprojekti": sadržaj je bio: '==samo za Josipa koji izgleda voli tražiti==Ovo me dovodi u neugodnu situaciju, naime, prema tradicionalnom bontonu, vjerojatno bih se trebao zahval...', a jedini urednik 'Josip65')"

Tekst na toj stranici nije bio niti kleveta niti psovka niti bilo što što bi se trebalo brisati, sukladno načelima Wikipedije/Wikiizvora.

Znači li to da se tvoje administriranje razlikuje od Donatusovog, ili pravila tumačite ovisno u kojoj se prilici nađete, to jest kako vam koji put odgovara (baš kao što Dejana/Abisis interpretira pravopisna pravila)?

Ako se vaše tumačenje i provođenje administratorskih ovlasti razlikuje, onda biste se trebali dogovoriti i uskladiti svoje postupke, ili se zahvaliti na administratorskim ovlastima i prepustiti ih nekome drugome tko bi se ponašao dosljedno i pošteno.

Stvarno mi nije jasno zašto se toliko grozničavo inzistiralo na tomu da tekst na mojoj suradničkoj stranici mora ostati zauvijek, a ti tako olako brišeš, bez ikakvog stvarnog opravdanja benigni tekst na nekoj drugoj stranici za razgovor.

Zato te lijepo molim, budi ovaj put dosljedan pa:

• ili obriši sve na stranicama za razgovor na adresi http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Josip65
• ili vrati obrisani tekst sa stranice http://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor o predlošku:Wikiprojekti

--Josip65 23:39, 2. srpanj 2007. (UTC)

Tekst na suradničkoj stranici

Ono što piše na suradničkoj stranici (odnosno, kako u tradiciji novosadskog dogovora radi asimiliranja hrvatskog jezika u srpski na ovim projektima stoji "stranica suradnika") ne ubraja se u korpus Wikiizvora, Wikipedije i ostalih projekata i to je jedina stranica na kojoj je dozvoljeno/dopušteno suradnicima slobodno oblikovanje stranice bez pridržavanja bilo kakvih drugih pravila o oblikovanju teksta i sl., izuzev osobnih napadaja, kleveta, psovki i sl. Prema tomu, nema opravdanja tvoj postupak poništavanja poveznica - već na ovoj načelnoj razini.

Nadalje, tvoje obrazloženje "molim bez linkova sa suradničkih stranica na stranice izvan Wikimedije jer se to može protumačiti kao reklama" je simptomatično za brzoplete i površne postupke. Radi se o dva nekomercijalna projekta, pače o projektima koji spadau u područje općeg, javnog dobra, pa se u tom kontekstu uopće ne može govoriti o nekakvoj "reklami" - jer djelatnosti iz područja javnog dobra i civilnog društva funkcioniraju na drukčijim načelima od komercijalnih tvrtki. Uostalom, na jednom od ta dva projekta nalaze se tekstovi koje su suradnici na ovom Wikiizvoru prenijeli na ovaj projekt. U tomu nema čak niti ništa spornog i stvarno bi bilo glupo da se netko prihvati skeniranja knjiga, ne znajući da na ovim mrežnim sjedištima postoje već digitalizirani tekstovi, je l' da? Uostalom, kad bismo slijedili tu logiku, onda bi se reklamom mogla shvatiti i poveznica na projekt Gutenberg na stranici Wikizvor:Što je Wikizvor? --Josip65 23:54, 2. srpanj 2007. (UTC)

Lektura

Dejana bi vjerojatno lektorirala ponešto drukčije, ali se s dosta toga također ne bi složila:

"Skratit ću priču pa ću ti objasniti lagano od početka. Svaka čast na tvom prinosu. Od kad si došao, nalaziš pogrješke i propuste koji su se dogodili prilikom rada na ovom projektu. Većinu tih stvari možeš i sam popraviti. Tip tvoga pisanja u opisu propusta koji su u imenima predložaka, sistemskim porukama, dijelovima stranica i predložaka malo naginje na bahatost. (Ova rečenica uopće nije jasna, to bi trebalo u cijelosti izmijeniti) A sve se može povezati s nekoliko puta ponovljenim prozivanjem suradnice Abyssus. ONA nije prevodila poruke sustava/metajezične poruke i nije radila predloške i slične stvari na ovom projektu, kao što i sam možeš pogledati iz njenih prinosa. Prema tomu osobne netrpeljivosti prema istoj ne riješavaj ovdje i na ovaj način.

Tvoj opis tvoga rada na suradničkoj stranici da je previše srbizama i da ti se opstruira rad u ovom trenutku shvatit ću kao neslanu šalu jer ti nitko ne opstruira rad, te te molim da malo biraš riječi na svojoj suradničkoj stranici, jer po tvojemu pisanju ovo se može smatrati klonom srpskog izvora. ('Niti ovo nije baš jasno.) Samo ću ti napomenuti da su poruke sustava pisane jako davno, a ja sam u ovom trenutku zaokupljen riješavanjem članaka na Izvoru i njihovom doradom pa nemam vremena za prevođenje poruka NE SA SRPSKOG, KAKO TI NAVODIŠ, već sa engleskog i slučajno ne standardno hrvatskog jezika. Jer ovdje na ovom Izvoru nitko nije NAMJERNO pisao riječi poruka sustava', kao i sve ostalo, da zvuče kao srpski. Poruke sustava mijenjaju se, ispravljaju, dopunjuju i brišu skoro svaki tjedan od strane MedijaWikija. Poruke sustava će s vremenom biti prevedene na standardni hrvatski jezik, a ako se tebi ne da toliko čekati, svaka poruka sustava ima svoju stranicu za razgovor, gdje možeš staviti (predložiti) njezin prijevod. Ne znači da će tvoj prijevod biti i ispravan, kao što nisu ni neki moji prijevodi.

Bez uvrede, ali mislim da nisi započeo baš najbolje svoj rad na Izvoru. Što se mene tiče ja prihvaćam sugestije ako su kvalitetne i napisane na kvalitetan način bez dvoumljenja(nejasno na što se odnosi). A nekoliko tvojih sugestija (bez uvrede, opet napominjem) shvaćam kao trljanje nosa, jer su tipa ZAŠTO JE OVO, ZAŠTO JE ONO, A NIJE OVO I OVAKO i vrte se u beskonačno oko iste stvari? (Zašto je ovdje upitnik?) Već sam napomenuo da sam otvoren za sugestije, a isto tako vjerujem da si i ti. Molim te da malo smiriš stav prema ovom projektu jer nije sve tako crno i srpsko kako se to tebi čini. Ljudi koji su ovdje radili i rade, radili su i rade trudeći se dati najbolje od svog znanja. Zato te još jednom molim da ne prozivaš i vrijeđaš ljude koji su na ovom projektu.

U mogućnosti si ispraviti sve što nije zaključano.

Što se tiče ove stranice reci što nije u redu s njom da ispravim - ili ja ili ti.

A ne znam ni što je sporno (reci mi što je sporno) i u kako je ti nazivaš tzv. Dobrodošlici. Čime te se upućuje na krive stvari.

Inače ovaj projekt se zove Wikizvor ili kraće Izvor u prepiskama."

Premda je podebljano, nije dovoljno uočljivo, no pozornijim promatranjem možeš uočiti da sam umetnuo desetak zareza, a i u Republici Srpskoj ne bi napisali "ne riješavaj ovdje", već "ne rješavaj ovdje". Također, ne piše se "sam zaokupljen riješavanjem članaka", već "sam zaokupljen rješavanjem članaka".

Izravno i beskompromisno, sad sam ti već prilično dignuo tlak i zacijelo me, na žalost, percipiraš neprijateljem, a zapravo si sve ovo zakuhao inzistiranjem na "greški" umjesto "pogreške" - premda u BFM jasno i nedvosmisleno (uprkos svim Dejaninim akrobacijama) pogreška ima prednost u odnosu na grešku. Bilo bi najbolje na da hr.wiki...projektima jugonostalgičarski proglasite novosadski pravopis jedino vrijedećim, pa bi onda svi oni nesporazumi postali bespredmetni.

Inače, savjetujem ti da tekstove pišeš u MS Wordu s uključenom pravopisnom provjerom za hrvatski jezik (kojem je autor Silić - ne moraš se plašiti ustaštva) pa će ti biti lijepo crvenom valovitom crtom podcrtane riječi poput "riješavaj" i sl., a poradi i na uporabi zareza (zapeta - ako se koristiš srpskim pravopisom). --Josip65 00:28, 3. srpanj 2007. (UTC)

Wikizvor:Što je Wikizvor

Ispričavam se! Očito je nakon izmjene 14. lipnja 2007. sadržaj usklađen s onim na engleskoj inačici. Zacijelo je moj propust, premda bih se mogao kladiti da mi se otvarala stara stranica, negdje iz privremene memorije u računalu (trebao bih češće brisati, ali mi je zgodno ne upisivati pune adrese mrežnih sjedišta, već samo na njih kliknuti kad se pojave u adresnom oknu...) --Josip65 00:41, 3. srpanj 2007. (UTC)

Još jedna ruka pomirbe

Slažem se s tobom da nepotrebno gubimo vrijeme i ti i ja, nudim (metaforično) još jednu ruku pomirbe, a da bismo to ostvarili, molim te da se umjesto beskrajnog nadmudrivanja usmjerimo na konkretne sporove:

1. Nedosljednost u brisanju stranica za razgovor i onemogućivanja suradnika da izbriše stranicu za razgovor

"Što se tiče tvoje stranice za razgovor na Wikipediji sigurno si s razlogom bio upotoren od strane administratora. Što se tiče izbrisanog razgovora predloška. Takva pisanja su potpuno nepotrebna i kao takva su izbrisana."

E, vidiš, ovo nastojiš vješto izbjegavati, a u ovom nisi u pravu. Molim te, ukaži mi gdje je to dogovoreno da su administratori ovlašteni da mogu PROSUĐIVATI da je nešto "potpuno nepotrebno" i automatski to izbrisati. Ja, kao učlanjeni suradnik smatram da to nije nepotrebno i MOLIM TE vrati tekst koji si prethodno izbrisao.

S druge strane, ako pretpostavimo da je ispravno ono što si ovdje potpisao kao suradnik Andrej Šalov, molim te prokomentiraj onda i ovo što je potpisano korištenjem suradničkog imena Tycho Brahe: "Razgovori se ne brišu, pa ni tvoje polemike, ma kako podle i besmislene argumente koristio."

Vidiš, kad jednom administratoru to odgovara, onda iz rukava izvlači argument "takva pisanja su potpuno nepotrebna i kao takva su isbrisana", a u sljedećem trenutku izvlači se argument "Razgovori se ne brišu, pa ni tvoje polemike, ma kako podle i besmislene argumente koristio." Vidiš, ako sam ja tebe nečim uvrijedio, ponovno ti se ispričavam, međutim u stručnoj terminologiji ovakav postupak se ne kvalificira sam uvredama, već i zlostavljanjem. Molim te, nemoj ponovno ovo ignorirati, nego ili vrati tekst koji si izbrisao i priznaj da si se "zaletio", ili izbriši kompletnu stranicu za razgovor sa suradnikom Josip65 na hr.wikipedia.org. Ako i nadalje ne želiš učiniti niti jedno niti drugo, onda mi argumentiraj, to jest navedi stranici na kojoj su zapisani dogovori (pravila) temeljem kojih se u istom slučaju jednom postupa na jedan, a drugi put na drugi način. Preuzmi odgovornost koju ti daju ovlaštenja administratora. Ovako ispada da uvijek opravdavaš svoje postupke, izbjegavaš kritiku, odnosno interpretiraš je vrijeđanjem. Ruka pomirbe sastoji se u tome da pokušamo razriješiti nesporazume, a ne da mi se zaprijetiš da je ovo „zadnji put“, to je demagogija, a ne pomirba.

2. …

Ostalo, privremeno, ne ću komentirati, jer ako ne možemo razriješiti ovaj „nesporazum“, onda je besmisleno i nepotrebno nastavljati polemiku. --Josip65 18:30, 3. srpanj 2007. (UTC)

Nekoliko pitanja

Pozdrav! Još sam pri savladavanju svega, pa se ispričavam na krivim koracima, ali čini mi se kao da sam neznajući ugnjavila krivu osobu. Imam nekoliko pitanja, pa bih te molila ako mi ti možeš pomoći oko toga, da ne radim dalje na člancima, ukoliko radim neke pogreške. Pitanja se nalaze [ovdje].