Prva knjiga o kraljevima (Šarić)/Glava 7.

Izvor: Wikizvor
Prva knjiga o kraljevima (Šarić)


1 Na svojoj vlastitoj kući gradio je Salomon trinaest godina, dok je dovršio svu palaču.

2 Kuću od šume libanonske gradio je sto lakata dugu, pedeset lakata široku i trideset lakata visoku, na četiri reda stupova cedrovih, i na stupovima su ležale grede cedrove.

3 Od drveta cedrova bio je i pokrov na gredama, što su bile na četrdeset i pet stupova, po petnaest u jednom redu.

4 Grede su imale tri reda, i po tri prozora stajala su jedan naprema drugome.

5 Sva vrata s dovratnicima bila su na četiri ugla, i po tri prozora stajala su jedan naprema drugome.

6 Onda podiže trijem od stupova pedeset lakata dug i trideset lakata širok. Jedan trijem sa stupovima i krovom bio je sprijeda.

7 Nadalje sagradi trijem za prijestolje, gdje je sudio, trijem sudski. Bio je obložen drvetom cedrovim od poda do greda.

8 Napokon palača njegova, u kojoj je stanovao, u drugom dvorištu, unutar od trijema, bila je na isti način građena. I za kćer faraonovu, kojom se je bio oženio Salomon, sagradi palaču jednaku onome trijemu.

9 Sve ove gradnje bile su sagrađene od teškoga kamenja, tesanoga po mjeri, iznutra i izvana pilom sječenoga, od temelja do krova.

10 Od izvana do velikog predvorja bili su temelji od teškoga velikog kamenja, balvana od deset lakata i balvana od osam lakata.

11 Na tom je ležalo teško, po mjeri tesano kamenje i grede cedrove.

12 Tri reda kamenja tesanoga i jedan red cedrovih brvana okruživali su unaokolo veliko predvorje, isto tako unutrašnje predvorje u hramu Gospodnjem i trijem palače.

13 Nato posla kralj Salomon i dade dovesti Hirama iz Tira.

14 On je bio sin jedne udovice iz plemena Naftalijeva; njegov je otac bio veliki kovač u Tiru. Bio je veoma razuman i vješt u svakojakom radu od mjedi. On dođe kralju Salomonu i izradi mu sve radove.

15 Tako sali obadva stupa od mjedi. Visina jednome stupu bila je osamnaest lakata, konac od dvanaest lakata obuhvatao je jedan i drugi stup.

16 Načini usto dva od mjedi salivena oglavlja, da se metnu ozgo na stupove. Visina je jednoga oglavlja pet lakata, visina drugoga oglavlja isto tako pet lakata.

17 Na oglavlja stupova način pletenice isprepletene i vrpce kao verige, jedno na prvo oglavlje i drugo na drugo oglavlje.

18 Onda načini šipke, u dva reda unaokolo na jednoj pletenici, da pokrivaju oglavlje stupova. Tako načini i na drugom oglavlju.

19 Oglavlja na stupovima u trijemu bila su načinjena kao ljiljani od četiri lakta.

20 Na oglavljima na obadva stupa bili su ozgo i prema sredini pod pletenicama šipci, kojih je bilo dvjesta u dva reda unaokolo na jednom i na drugom oglavlju.

21 Stupove podiže na ulazu u trijem hrama. Jedan postavi na desnu stranu i nazva ga Jakin; drugi postavi na lijevu stranu i nazva ga Boaz.

22 Navrh stupova namjesti izrađeno cvijeće ljiljanovo. Kad se dovršiše stupovi,

23 Sali more od mjedi. Ono je imalo deset lakata od jednoga kraja do drugoga i bilo je okruglo unaokolo i pet lakata visoko. Trideset lakata trebalo je konca, da ga se obuhvati unaokolo.

24 Ispod kraja njegova, koji ima deset lakata, optječu more nakiti kao čaške cvjetne. U dva reda optječu ga nakiti kao čaške cvjetne, što su s njim salivene.

25 Stajalo je na dvanaest volova, od kojih su tri bili okrenuti na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok. Na njima je stajalo more. Zadnje strane njihove bile su sve okrenute unutra.

26 Bilo je kao podlanica debelo, i kraj njegov bio je kao kraj u čaše, kao cvijet ljiljanov. Primalo je dvije tisuće bata.

27 Načini i deset podnožja od mjedi. Svako je podnožje bilo četiri lakta dugo, četiri lakta široko i tri lakta visoko.

28 Podnožja su bila rađena ovako: imala su oplate, i oplate su bile umetnute u okvire.

29 Na oplatama u okvirima bili su prikazani lavovi, volovi i kerubini, isto tako na okvirima iz nad i ispod lavova i volova visjeli su vijenci.

30 Svako je podnožje imalo četiri točka od mjedi, kojima su osovine bile isto tako od mjedi. Na četiri noge bila su kao ramena i pod svakom umivaonicom bila su ta ramena salivena i vijencima obložena.

31 Dubina umivaonici od vrha do dna nad stupcem bila je lakat, i u vrhu je bila okrugla kao i stupac, koji je bio od lakat i pol, i po vrhu joj bilo je rezano, a oplata joj je bila na četiri ugla, ne okrugla.

32 Četiri točka bila su pod tom oplatom. Osovine točkovima izlazile su na podnožju, i svaki je točak bio visok lakat i pol.

33 Točkovi su bili rađeni kao točkovi kolski. Osovine njihove, glavčine, naplaci i paoci, sve je bila liveno.

34 Četiri ramena bila su na četiri ugla u svakoga podnožja, iz podnožja su izlazila njegova ramena.

35 Ozgo u podnožja bilo je visine po lakta, koja je bila svuda okrugla, i ozgo na podnožju bile su strane njegove i oplate, što su izlazile iz njega.

36 Po stranama njegovim i po oplatama njegovim izreza kerubine, lavove i palme, jedno do drugoga uz vijence unaokolo.

37 Na taj način načini deset podnožja; sva su bila jednako salivena, jedne mjere i jednakog oblika.

38 Usto načini deset umivaonica od mjedi. Svaka umivaonica uzimala je četrdeset bata, i svaka umivaonica imala je četiri lakta. Na svako od deset podnožja došla je po jedra umivaonica.

39 Namjesti pet podnožja na sjevernoj strani hrama. More namjesti na južnoj strani hrama, na jugoistoku.

40 Nadalje načini Hiram lonce, lopate i kotliće, Tako dovrši Hiram sve radove, što ih je morao da izradi kralju Salomonu za hram Gospodnji:

41 Dva stupa i dva oglavlja okrugla ozgo na obadva stupa, dvije pletenice da pokrivaju ona dva oglavlja okrugla ozgo na stupovima;

42 Nadalje četiri stotine šipaka za obadvije pletenice, dva reda šipaka za svaku pletenicu, da pokrivaju dva oglavlja okrugla ozgo na stupovima;

43 . Usto deset podnožja i deset umivaonica na podnožjima;

44 Nadalje more i dvanaest volova pod morem;

45 Onda lonce, lopate i kotliće. Svi sudovi, što ih načini Hiram kralju Salomonu za hram, bili su od mjedi uglađene.

46 Dade ih saliti kralj u ravnici jordanskoj u zemlji ilovači između Sukota i Sartana.

47 Tada namjesti Salomon sve sudove. Težina mjedi nije bila utvrđena zbog vrlo velike množine.

48 Onda dade Salomon načiniti sve posuđe, što se upotrebljavalo u hramu Gospodnjem: zlatni žrtvenik, zlatni sto za kruhove postavljene,

49 Svijećnjake, pet na desnoj i pet na lijevoj strani pred zadnjim prostorom od čistoga zlata, i zlatne cvjetove, svjetiljke i usekače;

50 Nadalje vrčeve, noževe, škropionice, mašice i kadionice od čistoga zlata. I čepovi na dvokrilnim vratima u prostor unutrašnji, u Svetinju nad svetinjama, i na dvokrilnim vratima hrama u glavni prostor bili su od zlata.

51 Kad su bili dovršeni svi radovi, što ih je kralj Salomon dao izraditi za hram, dade Salomon unijeti i posvetne darove svojega oca Davida. Srebro i zlato i posuđe stavi u riznicu hrama Gospodnjega.


Prva knjiga o kraljevima (Šarić)