Povijest Rusije (Rambaud) 9
| < Pripomenak | POVIJEST RUSIJE OD POČETAKA DO GOD. 1884. autor: Alfred Rambaud |
Slike > |
od pisanja ove povijesti upotrebljena su ova najglavnija ruska djela:
Obća povijest. „Povijest Rusije od najstarijih vremena" od Sergija Solovjeva (izišlo 29 svezaka, do Katarine II.), u Moskvi 1851-1878. — „Ruska istorija" od Bestužev-Rjumina (prvi svezak do Ivana III.), u Petrogradu 1872. — „Povijest ruskoga naroda" od Polevoja; — „Ruska istorija u biografijama najglavnijih ličnosti" od Kostomarova, 4 svezka, u Petrogradu 1873—1877. — Od istoga: „Monografije i istorička iztraživanja", 11 svezaka, u Petrogradu 1868. — „Istorija ruske države" od Karamzina (do XVII. vijeka). — Upotrebljene su i male školske istorije Solovjeva i Ilovajskoga.
Prva perijoda. „Kronika" (Nestorova i njegovih nastavljača), izdao je Miklošić u Beču g. 1860.; u „Monumenta historica Poloniae" izdao Bjelovski u Lavovu g. 1869.; i „arheoložka komisija" u Petrogradu g. 1872. po Laurentskom rukopisu. — Samokvasov: „Stari ruski gradovi i gorodišča", u Moskvi g. 1874. — Dorn: „Kaspijsko more", u Petrogradu g. 1875. — Gedeonov: „Varjagi i Rusi", 2 svezka u Petrogradu g. 1876.; Ilovajski: „Iztraživanja o najstarijim vremenima Rusije" i „Historija Rusije", kijevska perijoda, u Moskvi g. 1876., obojica su protivnici varjažko-normanske teorije; — Pogodin: „Stara ruska istorija do mongolskoga jarma", u Moskvi g. 1871., 2 svezka i krasan atlas s bakrorezima, starim kartama i miniaturama; — Bjelajev: „Pripovijesti iz ruske povijesti" (Novgorod), u Moskvi g. 1866.; — Zabjelin: „Istorija ruskoga života od najstarijih vremena", u Moskvi g. 1876.
Doba Ivana Groznoga. „Pripovijesti kneza Kurbskoga", izdao Ustrjelov, 3. izdanje u Petrogradu g. 1868.; — „Život i politička uloga kneza Kurbskoga" od Sergija Gorskoga, u Kazanju g. 1858.; — „Rusija i Englezka" (1853—1583), od Jurja Tolstoja, u Petrogradu g. 1875.; — „Domaći život carica" i „Domaći život careva ruskih" od Zabjelina, u Moskvi g. 1868. i 1872.; — „Domostroj", izdan Jakovljevom u Petrogradu g. 1867.; — „Pokušaj povjestno-književnih iztraživanja o Domostroju" od Nekrasova, u Moskvi g. 1878.; —„Stoglav", izdao ga Stojančikov u Petrogradu g. 1868.; — „Zakoni velikoga kneza Ivana III. Vasiljeviča i cara Ivana IV. Vasiljeviča", izdao ih Kalajdovič i Strojev u Moskvi g. 1819.; — „Pjesme", sakupljene od Kirjevskoga, Ivan Grozni.
XVII. vijek. — Bantiš-Kamenski: „Povijest Male Rusije"; — Kostomarov: „Bogdan Hmeljnicki"; — Kuliš: „Istorija ujedinjenja Rusi", 3 svezka, u Petrogradu i Moskvi, 1874—1877.; — Od istoga: „Uspomene o južnoj Rusiji", u Petrogradu g. 1856—1857.; — Zabjelin: „Pokušaj iztraživanja o ruskim starinama", 2 svezka, u Moskvi g. 1872—1873.; — „Rusko carstvo u polovini XVII. vijeka" od Križanića, izdao Bezsonov u Moskvi g. 1860.; - Aristov: „Bune u Moskvi za namjestničtva Sofije Aleksejevne", u Varšavi g. 1871.; — Leškov: „Ruski narod i država, povijest ruskoga državnoga prava do XVIII. vijeka", ü Moskvi g. 1858.; — Čičerin: „Pokrajinske uredbe ruske u XVII. vijeku", u Moskvi g. 1856. ; — Zagoskin: „Istorija prava u moskovskoj državi", u Kazanju g. 1837.
Petar Veliki. Ustrjelov: „Istorija vladanja Petra Velikoga", 6 svezaka, u Petrogradu 1858—1863.; — Grot: „Petar Veliki, prosvjetnik Rusije", u Petrogradu g. 1872.; — Solovjev: „Javna predavanja o Petru Velikom", u Moskvi g. 1872.; — Guerrier: „Zadnji Varjažanin", (u „Staroj i novoj Rusiji"); — Bičkov: „Pisma Petra Velikoga", u Petrogradu g. 1872.; — Pekarski: „Nauka i književnost za Petra Velikoga"; — Bašucki: „Panorama Petrograda".
Nasljednici Petra Velikoga. Andrejev: „Zastupnici vladarske vlasti u Rusiji nakon Petra I.", u Petrogradu g. 1871.; — Pekarski: „Marquis de la Chétardie u Rusiji" (1740—1742), u Petrogradu 1862.; — Weidemayer: „Prijegled najznamenitijih dogadjaja", i t. d. i „Vladanje Elizabete Petrovne", u Petrogradu g. 1835. i 1849.; — Ščebalski: „Politički sustav Petra III.", u Moskvi g. 1870.; — Bolotov: „Razprave", izdane od „Ruskaje Starine", 4 svezka, u Petrogradu g. 1871-1875., i „Uspomene o prošlim vremenima", u Moskvi g. 1875.; — Šubinski: „Povjestne crtice i pripovijesti", u Petrogradu g. 1869.; — Bestužev-Rjumin o Tatiščevu, Korsakov o Birenu, u „Staroj i novoj Rusiji".
Katarina II. Tračevski: „Fürstenbund i njemačka politika Katarine II.", u Petrogradu g. 1877.; — Solovjev: „Istorija propasti Poljske", u Moskvi g. 1863.; — Kostomarov: „Zadnje godine poljskoga pospolita", u Petrogradu g. 1870..; — Slovajski: „Sabor u Grodnu", u Moskvi g. 1870.; — „Dnevnik Hrapovickoga", izdao Barsukov u Petrogradu g. 1874.; — „Uspomene Deržavinove", izdala „Ruskaja Besjeda", u Moskvi g. 1860.; — „Uspomene o životu i službi Aleksandra Bibikova", izdao njegov sin, u Moskvi g. 1865.; — Meljnikov: „Kneginja Tarakanov", u Petrogradu g. 1868.; — Spisi, koji se tiču „Velikoga povjerenstva zakonskoga", izdani s predgovorom od Poljenova u „Sborniku imperat. obščestva Rosij. Istoriji", u Petrogradu g. 1869. i sl.
Pavao I. Gjeneral Miljutin: „Istorija ruskoga rata s Francuzkom g. 1799.", 5 svezaka, u Petrogradu 1852—1853.; — Polevoj: „Istorija talijanskog kneza Suvorov-Rimniskoga", u Moskvi g. 1811. — „Priče staroga vojaka o Suvorovu", izdao „Moskovljanin", u Moskvi g. 1847.; — „Uspomene L. N. Engelhardta", izdane u „Ruskom arhivu", u Moskvi g. 1868.
Aleksandar I. Bogdanovič: „Povijest otačbeničkog rata", 3 svezka, i „Povijest vladanja Aleksandra I.", 6 svezaka, u Petrogradu 1869—1871.; — Pipin: „Duševni pokret za Aleksandra I."-; — Korv: „Život grofa Speranskoga", 2 svezka, u Petrogradu g. 1871.; — Vaghin: „Povjestne činjenice o djelovanju grofa Speranskoga u Sibiriji", 2 svezka, u Petrogradu g. 1872.; — Romanovič-Slavatinski: „Politička uloga grofa Speranskoga", u Kijevu g. 1873.; — Ikonikov: „Grof Mordvinov", u Petrogradu g. 1873.; — Mihajlovski-Danilevski: „Opis prvoga rata s Napoleonom", u Petrogradu g. 1844., i svi ratovi Aleksandra I.; — Aleksandar Popov: „Moskva g. 1812, Francuzi u Moskvi", u Moskvi g. 1875. i 1876.; „Snošaji Rusije s evropskim vladama prije rata g. 1812.", u Petrogradu g. 1876.; — Toličev: „Priče živih svjedoka o godini 1812.", u Moskvi g. 1872. i 1873.
Nikola I. i Aleksandar II. — Bogdanovič: „Povijest iztočnoga rata", 5 svezaka, g. 1876—1877.; — „Sbirka rukopisa o obrani Sevastopolja", izdana pod pokroviteljstvom velikoga kneza nasljednika, 3 svezke, u Petrogradu g. 1872—1873.; — Kovalevski: „Rat sa Turskom i neprijateljstvo s evropskim vlastima g. 1833. i 1854.", u Petrogradu g. 1871.
Berg: „Uspomene o poljačkim urotama i ustancima", u Moskvi g. 1873.; — Kropotov: „Život grofa M. N. Muravjeva", u Petrogradu g. 1874.; — Lihutin: „Uspomene o ratu u Ugarskoj g. 1849.", u Moskvi g. 1875.; — Nil Popov: „Rusija i Srbija", 2 svezka, u Moskvi g. 1869., prevedeno i na srbski, u Beogradu g. 1870.; — „Povjestne crtice o Rusiji", od krimskoga rata do berlinskoga ugovora, g. 1855—1878., 4 svezka, u Lipskom i Pragu g. 1878—1879.; — Zablocki-Desjatovski: „Grof Kisjeljev i njegovo doba", 4 svezka, u Petrogradu g. 1882.
Golovačev: „Deset godina reforama, 1861 —1871.", u Petrogradu 1872.; — Mordovcov: „Deset godina ruskoga zemstva", u Petrogradu g. 1877.
Tima djelima valja dodati „Arhiv kneza Voroncova", izdao ga Bartenjev, preko 30 svezaka, u Moskvi od g. 1870.; — „Sbornik imper. obščestva Rosij. istoriji", 70 svezaka, u Petrogradu g. 1867.; — Mnogi članci u Bartenjevljevu „Ruskom arhivu", (u Moskvi od g. 1862.); „Osamnaesti vijek", (4 svezka) i „Devetnaesti vijek" (2 svezka) od istoga; „Ruska starina" (u Petrogradu od g. 1870.); —„Stara i nova Rusija" (u Petrogradu od g. 1875.); — Ogromna sbirka „Čtenija", i t., d. — „Radovi" arheoložkih družtava i arheoložkih kongresa.
Bantiš-Kamenski je napisao bibliografski riječnik ruskih znamenitih ljudi.
Za arheologiju, etnografiju, geografiju; za osobitu povijest baltijskih pokrajina, Male Rusije, stare kraljevine kazanjske; za povijest narodne i umjetne književnosti morala bi se napisati mnogo obširnija bibliografija. Polevoj je napisao istoriju ruske književnosti, a isto tako i Porfirjev u 2 svezka, u Kazanju g. 1876.
Za geografiju valja izporediti: „Geografsko-statistički rječnik ruskoga carstva", od Sjemenova, u Petrogradu g. 1863 —1872.; — „Nacrt statističkoga atlasa ruskoga carstva", od pukovnika Iljina, u Petrogradu g. 1874.; — „Povjestni atlas Rusije", od Pavličeva, u Petrogradu g. 1873. — i mali „školski atlas ruske povijesti", od Dobrjakova.
Jamačno će biti koristno, da se čitatelju označe francuzka (ili prevedena na francuzki), englezka, njemačka, hrvatska i srbska djela, koja bi mogla nadopuniti ovu povijest:
Obća povijest. Dobro je uvijek pogledati u: Karamzine, Hist. de l' empire de Russie, do XVII. vijeka, na francuzki preveo Saint-Thomas i Jauffret, n svezaka, u Parizu g. 1819—1826.; — Lévesque, Hist. de Russie et des principales natione de l' empire russe, nastavili Malte-Brun i Depping, 8 svezaka, u Parizu g. 1812.; — Esneaux et Chennechot, Hist. philosophique et politique de Russie, 5 svezka, u Parizu g. 1830.; — Choppin, „Russie" u „l'Univers pittoresque", 2 svezka, u Parizu g. 1838—1846.; — Geffroy, „Histoire des États scandinaves", collection Duruy, u Parizu g. 1851.; — Lélével, Hist. de Pologne, 2 svezka, u Parizu g. 1844.; — De la Jonquières, Hist. de 1' empire ottoman, u Parizu g. 1881.; — Majkov, Istorija srpskoga naroda, preveo Daničić; — Geschichte des russischen Staates, od Strahla i Hermanna, 7 sv., u Hamburgu i Gothi g. 1832—1866.; — Geschichte Russlands, od Bernhardi-ja, 4 svezka, u Lipskom.
Obćenite radnje. Baron de Haxthausen, Etudes sur la situation intérieure, la vie nationale et les institutions nationales de la Russie, 3 svezka, Hanovre g. 1847—1853.; — Schnitzler, 1' Empire des tsars, 4 svezka, u Parizu i Strassburgu g. 1862—1869.; — Anatole Leroy-Beaulieu, l' Empire des tsars et la Russie, Pariš g. 1881 —1882.; — Mackenzie Wallace, la Russie, preveo s inglez-koga Henri Bellenger, 2 svezka, u Parizu g. 1877.; — Molinari, Lettres sur la Russie, u Parizu g. 1877.; — Bezimena, La Société russe par un Russe, prevedeno s njemačkoga, 2 svezka, u Parizu g. 1877.; — A. Rambauda u VIII. i IX. svezki sbornika „Instructions aux ambassadeurs et ministres de France â 1' étranger", dva svezka „les instructions pour la Russie".
Putovanja. Marquis de Custine, ,;la Russie en 1839.", 4 sv., u Parizu g. 1866.; — Herbert Barry, „la Russie contemporaine", prevedeno s inglezkoga, u Parizu g. 1873.; — Dixon, „la Russie libre", prevedeno s inglezkoga, u Parizu g. 1872.; — Léouzon le Duc, „Etudes sur la Russie et le nord de l' Europe, la Baltique, la Russie contemporaine"; — X. Marmier, „Lettres sur la Russie, la Finlande et la Pologne"; — Gospodja Hommaire de Hell, „les Steppes de la mer Caspienne; — Anatole Démidov, „la Oimée"; — Knez Galitsyne, „la Finlande"; — Louis Léger, „le Monde slave" i „Etudes slaves", u Parizu g. 1873. i 1875.; — Legrelle „le Volga", u Parizu g. 1877.; — L. Léger, Russes et Slaves, Paris g. 1890.; — Perwolf, Slavjane, 3 svezka (gdje je sve napomenuto, što je u nas pisano o Rusima); — Franjo Rački, putne uspomene o Rusiji (u „Viencu" g. 1885. i 1886., izići će skoro i napose); — Celestin Franjo, Pisma iz Rusije, u „Zvonu" (bečkom) g. 1870.; — Od istoga: Russland seit Aufhebung der Leibeigenschaft. Laibach 1875.; — Pierling, Izvještaji Mate Karamana o Rusiji. „Starine" jug. akad. XV.
Stara vremena. Bergmann, „les Scythes, les ancêtres des peuples germaniques et slaves", Halle g. 1860.; —Georges Perrot, „le commerce des céréales en Attique au IV3 siècle avant notre ère" (Revue historique od svibnja g. 1877.); — „La Chronique de Nestor", preveo ju na francuzki Louis Pariš, 2 svezka, u Parizu g. 1834.; — L. Léger, „De Nestore rerum russicarum scriptore", u Parizu g. 1868.; — Od istoga: „Cyrille et Méthode", povjestna studija o pokrštenju Slavena, u Parizu g. 1868.; — A. Rambaud, „L' empire grec au Xe siècle", u Parizu g. 1870.
Na inglezkom jeziku: Ralston, „Early Russian History", u Londonu g. 1874.
Od XVI. do XVIII. vijeka. U Franckovoj rusko-poljskoj biblioteci: Mayerberg, „Voyage en Moscovie"; Giles Fletcher, „la Russie au XVIe siècle"; Korb, „Récit de la revolte des Strélitz"; „Journal du voyage du boïar Chérémétief; „une Ambassade russe â la cour de Louis XIV."; „Mémoires-i" Mansteinovi, kneginje Daškove i Čičagovi.
Knez Emmanuel Galitsyne, „la Russie au XVIIIe siècle, recit du voyage du prince Potemkine", u Parizu g. 1855.; — Augustin Galitsyne, „la Russie au XVIII6 siècle, Mémoires inédits sur le règne de Pierre Icr, i t. d., u Parizu g. 1865.; — Prosper Merimée, „Episodes de 1'histoire de Russie"; — „Histoire des guerres de Moskovie (1601 —1611), par Isaac Massa de Harlem, Bruxelles, 1876.; — Serge Galitsyne, „la Régence de la tsarine Sophia", prevedeno s ruskoga od Ščebalskoga, Karlsruhe, 1857.; — „Mémoires du prince Pierre Dolgoroukof", 2 sv., u Genfu 1867—1871.
Voltaire, „l' Histoire de Charles XII" i l' Histoire de Russie sous Piere le Grand". — Johann Gotthilf Vockerodt i Otto Pleyer, Russland unter Peter dem Grossen", izdao Hermann u Lipskom g. 1872.; — Mintzlof, „Pierre le Grand dans la littérature étrangère", u Petrogr. g. 1872.; — Posselt, „Der General und Admiral Franz Lefort", 2 sv. u Frankfurtu g. 1866.; — Bachoutski, „Panorama de Saint-René Taillandier, „Maurice de Saxe, u Parizu g. 1870.; — Boutarie, „Corresp. secrète de Louiss XV", 2 svezka, u Parizu g. 1866.; — „Mémoires de lady Rondeau, du chevalier d' Fon", i t. d.; — Rathery, „le Comte de Plélo", u Parizu g. 1876.; — Salvandy, „Hist. de Jean Sobieski et du royaume de Pologne", 2 svezka, Pariz g. 1855.; — Vandal, Louis XV. et Elisabeth de Russie, Paris, g. 1882.; — Vandal, „Une ambassade frangaise â Constantinople sous Louis XV.; — Milutinović, Istorija Crne gore, Beograd g. 1845.; — Medaković, Povjestnica Crne Gore, Zemun g. 1850.; — Ogledalo Srbsko (Vladike Petra Petrovića), Beograd 1845.; — Makušev, „Gradja za istoriju diplomat, snošaja Rusije s dubrovačkom republikom" na ruskom jeziku; — Veliki Petar, ruski car i njegovo doba, od Rajha, preveo Zdravković; — A. Katifor, Život Petra Velikoga, preveo Tomikovich, 2. izdanje priredio Maršovski, u Budapešti g. 1876.; — Kukuljević Ivan, Juraj Križanić Nebljuški, hrvatsko-ruski pisac (Arkiv za jugoslav. povjestnicu, knjiga X.); —Bezsonov, Kat. svjaščenik Jur. Križanič. Moskva g. 1870.; — Fermendžin Eusebije, Prinos za životopis Gjurgja Križanića. Starine XVIII.
Katarina II. i Pavao I. Rulhière, „Hist. et anecdotes sur la révolution de Russie en 1762", Paris 1797.; — Took, „Hist. de l' emprire de Russie sous le règne de Catherine II.", prev. s englezkoga, 6 sv., u Parizu 1801.; — Jauffret, „Catherine II. et son règne", 2 sv., u Parizu 1860.; — Augustin Galitsyne, „le Faux Pierre III.", prev. iz Puškina, u Parizu 1858 ; — „Mémoires-i" grofa Ségura, „Mémoires secrets" majora Massona, „Histoire de Catherine II.", od Castére, i t. d.; — „Mémoires de l'imperatrice Catherine II.", izdani od Herzena u Londonu 1857.; — Sabathier de Cabres, „Catherine II., sa cour et la Russie", u Berlinu g. 1869; —„La cour de Russie il y a cent ans, extraits des dépêches des ambassadeurs anglais et francais", u Lipskom i Parizu g. 1860.; — A. Rambaud, „Catherine II. dans sa famille, Catherine II. et ses correspondants francais" u „Revue des Deux-Mondes" od 1. veljače 1874., 15. veljače i 1. ožujka g. 1877.; — Geffroy, „Gustave III. et la cour de France", 2 sv. u Parizu g. 1867.; — Mémoires-i ili pričanja Smithova, Fuchsova, Lavernova, Anthingova i Guillaumanchova o Suvorovu.
Doba Aleksandra I. Osim Thierove „l' histoire du Consulat et de l' empoire" i Bignonove -„l' Histoire de France depuis le 18 brumaire" nebrojeni memuari o ratovima, osobito o ratu g. 1812., od kojih su najglavniji navedeni na strani 508. Izporediti valja navlastice memuare Savary-ja, kneza Rovižkoga. — „Mémoires et Histoire du général Philippe de Ségur", 6 sv., u Parizu g. 1873.; —„Souvenirs militaires de 1804. â 1814.", od vojvode Fezensaca, u Parizu g. 1870.; — Schnitzler, „la Russie en 1812., Rostoptchine et Kautouzof", u Parizu g. 1863.; — A. de Ségur, „Vie du comte Rostoptchine", Pariz, g. 1872.; — Albert Sorel, „Hist. du traité de Pariš", u Parizu g. 1873.; — Ranke, „Die serbische Revolution", 2. AufL, Berlin g. 1844.; — Milutinović, Istorija Srbije (1813—1815.); — Glasnik družtva srbske slovesnosti g. 1838. i 52.; — Danica Ilirska, u Zagrebu g. 1838.; — Golubica, Beograd, g. 1843. i 44.; — Danica Stef. Karadžiča, u Beču g. 1827.
Nikola I. i Aleksandar II. — „Spomenici, kojima se razsvjetljuje povijest zapadnih pokrajina Rusije" (na francuzkom i ruskom jeziku), u Petrogr. g. 1875.; — Schnitzler, „Histoire intime de la Russie", 2 svezka, u Parizu g. 1847.; —Nikolas Tourguénief, „la Russie et les Russes", 3 sv., u Parizu g. 1847.; — Baron Korff, „Avénement au trône de l' emperenz Nikolas", prevedeno s ruskoga, u Parizu g: 1857.; — Balleydier, „Hist. de l' empereur Nicolas", 2 sv., u Parizu g. 1857., loša kompilacija, ali koristna; — Pierre Dolgoroukof, „la Vérité sur la Russie", u Parizu g. 1860.; — Lacroix (bibliophile Jacob), „Histoire de la vie et du règne de Nicolas I., u Parizu g. 1864. i si.; — Admiral Jurien de la Gravière, „les Missions extérieurvs de la Marine", u Revue des Deux-Mondes-u g. 1873.; — Arnaudo, „le Nihilisme et les nihilistes", prevedeno s talijanskoga od Bellengera, u Parizu; — Anonymus, „Von Nicolas I. zu Alexander III.", i „Rusische Wandlungen", u Lipskom, g. 1882. — Ristić, „Spoljašnji odnosi Srbije novijega vremena", Biograd, 1887. i d.; — Milaković, „Istorija Crne Gore", u Zadru g. 1856.; — Perwolf, „Ugarska i iztočno pitanje, historijsko razmatranje", preveo V. Bratelj, u Sisku g. 1871.; — Andrić, Gesch. des Fürst. Montenegro", Wien 1853.
Povijest o ta dva vladanja još nije dovršena.
Spisima istoriografa Bazancourta i specijalnim radnjama Niela i Tottlebena, pripovijestima živih svjedoka i putnicima odmah iza dogadjaja pridružila se „l' Histoire de la guerre de Crimée" od Camille Russota, 2 svezka, u Parizu g. 1877.; — I. de la Gravière, „la Marine d'aujourd'hui", u Parizu g. 1872.; —Alfred Rambaud, „Francais et Russes, Moscou et Sévastopol", u Parizu g. 1877.
O ruskoj politici za francuzko-njemačkoga rata valja izporediti krasno djelo Alberta Sorela, „Histoire diplomatique de la guerre franco-allemande", 2 sv., u Parizu g. 1875. — i „Deux chanceliers" od Klaczkoga. — O napredovanju Rusa u Aziji: Weil, „l' expédition de Khiva"; — „Khiva, rapports de Hugo Stumm", prev. s njemačkoga, u Parizu g. 1874.; — članke u „Revue des Deux-Mondes-u, navlastice Cucheval- Charigny-jev (od 15. svibnja g. 1877 )> i godišnjice (Annuaires) te iste smotre, i t. d.
Za književnost, Courrièrea „Hist. de la litt. contemporaine en Russie", u Parizu g. 1875.; Rambauda „la Russie épique", u Parizu g. 1876.; Rahtona „Contes du peuple russe", prev. s englezkoga, u Parizu g. 1876. — mnoge prijevode Puškina, Ivana Turgenjeva od Viardota, Gogolja, od Ernesta Charrièra, Gončarova (Oblomova) od Ch. Deulina, A. Tolstoja (Le prince Sérébannyi ou Ivan le Terrible) od Aug. Galitsyna, L. Tolstoja od Rollinata i (la Guerre et la paix) od jedne „Ruskinje", i Krestovskoga, od M. Dêrély-ja, i t. d. — Istorija ruske književnosti novijega doba, s ruskoga od J. Popovića. Pančevo g. 1880.; — P. Viskovatov, istorija ruske književnosli, kratak pregled s osobitim obzirom na noviju književnost, preveo M. Šević. Novi Sad.
Za umjetnosti Viollet-le-Duca „l' Art russe", u Parizu g. 1877.
Za pravo Lehra „Eléments de droit civil russe", u Parizu g. 1877.