Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Car Heraklije

9. Car Heraklije

Kad je (g. 610.) narod u Carigradu ubio nevrijed­noga Foku, proglasi carem Heraklija I., .koji vlada god. 610.-641. Junački taj car nastavi rat s Perzijancima dosta uspješno. Zato je Kosroe sklopio savez s Avarima, te će oni zajednički udariti na Carigrad. I doista su Avari g. 626. opkolili Carigrad s evropske, a Perzijanci s azijske strane. U nevolji svojoj potraži i Heraklije saveznike, te ih nadje medju Slave­nima, koji bijahu podložni Avarima. Pošto je avarski kagan doveo pred Carigrad mnogo slavenskih vojnika (naročito mornara), vrate se ovi kući, gdje dignu bunu protiv Avara. Sada ni Avarima ne preostade drugo, nego da odu ispred Carigrada, pa da se bore s odmetnulim Slavenima. Tako se Carigrad oslobodio sigurne propasti. - Nije ipak Avarima pošlo za rukom, da nadjačaju Slavene. Avara uopće nije ni bilo mnogo, a sada eto protiv njih ustaju svi Slaveni: od egejskog i jadranskog mora do Krkonoša. Česi i Slovenci, kojih onda još nijesu rastavljali Nijemci, sa­stave prilično veliku državu, kojoj god. 627. postade vladarem junački Samo. Istodobno se gospodstva avarskog oslobadjaju Hrvati i Srbi, koji sada osnivaju samostalne države svoje. Ovdje treba spomenuti, što o doseobi Hrvata priča bizantinski car Konstantin VII. Porfirogenet (koji vlada god. 912.-959.) u svome djelu »o upravi države«. On veli od prilike ovako: Hrvati stanovahu u »Bijeloj Hrvatskoj«, negdje iza Karpata. Pošto su cara Heraklija zamolili, neka im dade prijatnije zemlje, dozvoli im car, da se nastane u Dalmaciji. Ovo im je Heraklije dozvolio tim radije, što je Dalmacija opustjela, otkako su njome zavladali Avari. Narod hrvatski prijedje nato preko Karpata na jug. Hrvate je vodilo petero braće: Klukas, Lobelos (Luben), Kosentzes (Kosan), Muhlo i Hrvat, pa dvije sestre: Tuga i Buga. Došavši u Dalmaciju, nadju Hrvati ovdje Avare. Nato se porodi rat, koji je potrajao više godina. Rat se svršio pobjedom Hrvata. Jedan dio Avara pogibe u tome ratu, a drugi se pomiješao s Hrvatima. »Od onoga je dakle vre­mena« veli car Konstantin »ovaj predjel napučen Hrvatima. Još i sada (t. j. polovicom 10. stoljeća) ima u Hrvatskoj tragova Avara i može se raspoznati, da su Avari«. Svoju pripovijest o doseobi Hrvata zaključuje Konstantin ovako: »Od Hrvata, koji dodjoše u Dalmaciju, odijelio se jedan dio, te je zaposjeo Ilirik i Panoniju«. Nije teško pobiti ovu priču Konstantinovu. Hrvate naime nalazimo u Dalmaciji i Panoniji prije, nego li je u Carigradu zavladao car Heraklije. Za Avare pak znade se, da su stanovali u današnjoj srednjoj Ugarskoj, a ne u Dalmaciji. Avarima kao konjaničkomu narodu ne prija stanovanje u gorovitoj zemlji (Dalmaciji), već se poput ostalih Azijata drže rav­nice (Ugarske). Kad bi Hrvati u Dalmaciju polazili (iz Galicije) preko Karpata i Ugarske, morali bi se probiti kroz središte sile avarske, te valjda ne bi uspjeli s tako vratolomnim poduzećem. Uz to nam povijest dokazuje, da Avari nijesu bili slomljeni polovicom 7. vijeka, jer još na koncu 8. vijeka treba silni franački »kralj Karlo Veliki punih 8 godina, da uništi Avare. Po svemu se vidi, da je car Konstantin čuo nešto pripovi­jedati o Hrvatima, te o njihovoj borbi s Avarima i o savezu s Heraklijem. Iz toga je krunjeni pisac učinio priču, koja bi tobože imala utvrditi ovu misao: Dalmacija i Panonija bizantinske su zemlje, u koje se Hrvati na­seliše samo dozvolom cara Heraklija, radi čega moraju priznavati vr­hovnu vlast carstva rimskoga. Ona imena braće i sestara, koja nam iz­nosi car Konstantin, možda pripadahu obiteljima, koje su Hrvate vadile u borbi s Avarima. Što pak car pripovijeda o doseobi Hrvata iz Dalmacije u Ilirik i u Panoniju, može nam služiti dokazom, da se Hrvati oslobodiše Avara najprije u Dalmaciji, a tek onda u Panoniji. A bit će vjerojatno i to, da su se Hrvati - dolazeći iz današnje Rumunjske preko Bugarske i Srbije u Bosnu - doista odavle preko Save i Kupe selili u današnju sjevernu Hrvatsku, t. j. u staru Panoniju rimsku.

Prethodno poglavlje:	Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)	Sljedeće poglavlje:
Avari		Kakvu su kulturu Hrvati sa sobom donijeli?